Prema Zakonu o porodici, odnosno prema Pravilniku o porodičnom smeštaju i hraniteljstvu, hranitelj mora da detetu obezbedi minimalni broj odeće, obuće i sredstva za ličnu higijenu, kao i određeni novac koji će dete korisiti kada napusti porodični smeštaj, odnosno kada postane punoletan. Pravilnik koji bliže određuje visinu tog novca, kaže da su ta sredstva minimalna i ne prelazi više od 200 evra na godišnjem nivou. Mnogi hranitelji iz ovih razloga ipak odustaju od hraniteljstva, bez obzira na to što, i pored svih mesečnih obaveznih izdvajanja za decu, hraniteljima može da ostane dosta novca od svih naknada koje država prepisuje za ovu socijalnu uslugu. Centri za socijalni rad moraju u budućnosti da se više fokusiraju na motive hraniteljskih porodica i njihovim socijalnim karakteristikama. Iako je broj hranitelja u poslednjih nekoliko godina u stalnom porastu, sve dok se ne reše ovi problemi, domovi za nezbrinutu i napušetnu decu ostaće puni.
Preslusajte prilog o hraniteljstvu kliknite OVDE .
Parvarnipe ka Roma ande Srbija
O parvarnipe, sar i definicija vakarel, si o dikhipe e čhavrengo thaj e ternengo de katar e familije save mangen te den len anglal sa o čat upral o šoro, tatipe katar o ilo thaj kamipe.
Maškar gadava, nesave familije alosaren te parvaren e čorole čhavren na feri katar o humano motivo, či godoleske te len e love. I amari raštra ulavel pašal 40.000 dinara čhoneste vaš o dikhipe e jekhe čhavresko thaj zala pobut tar 23.000 vaš i bući e parvarutnengi.
I Nada Marinkovič, penzionerka katar i Jagodina, savi lija i decizija te ovel parvarutni, del eksplikacija kaj e raštrake subvencije thaj o kamipe prekal e čhavre si jekhune ukheripena soske ovili i parvarutni
O centro vaš i socijalni bući si institucija responsabilno vaš o denipe e čhavrengo ande parvarutne familije. I procedura e čhavrenge lenimasko lungo si thaj komplikuimo thaj lel pe sama butvaresostar, phenel i socijalni bućarutni thaj koordinatorka e timosko vaš o Bešipe andi famijija katar o Paraćino, i Jovana Milenković.
Sa akala kriterijumura naj precizne kozom trubul soske ni phenel pe savi si minimalno plata čhoneste savi o parvarutno musaj te si les. Vazdel pe o phučipe šaj sako parvarutno te del trubuikani sama thaj o dikhipe e ciknjorenge. Akalestar del i pruva vi Suzana Višković, i studentka katar i Ćuprija savjako dad thaj i dej si e parvarutne e duje phejenge,
O vastarutno ando Serviso vaš e čhavrengi protekcija ando SOS gav an Sremsko Kamenica o Zdravko Krunić, naj soro čaljardo sar kerel pe i kooperacija e Centrunenca vaš i socijalni bući, takaj kaj inćarel o parvaripe sar neso pozitivno e čhavrenđe. Vov phenel kaj ni trubul te ovel o muso te e čhavrore den pe ande aver familije.
E samasa kaj but amendar ni prindžaras e parvarutne familije save naj dži ko agor adekvatne vaš i protekcija e čhavrengi, pučhlam e Jovana Milinković savi si koordinatorka e timoski vaš o Bešipe andi familija katar o Paraćino, si e love save len e parvarutne de katar i raštra lengo klidutno motivo kana len e ciknen peste. Voj irisarda kaj goda si maj klidutno ukheripe, ama si vi o kamipe e čhavrenđe.
Prekal o Zakono tar i familija, vaj ando akordo e Regulacijasa tar o familijako parvaripe, o parvarutno musaj te siguril e čhavreske o minimumo e šejengo, minijengo thaj e vastušengo vaš i higijena, sar vi e love save o čhavro ka lel pesa kana mukela i familija, vaj kana resel o pherdo beršipe. O Regulaciako akto vakarel kaj akava molipe e lovengo minimalno si thaj ni iklel upral 200 evra beršeste. But e parvarutnendar e akava ukherimaske vazden e vasta de katar o parvaripe e čhavrengo, bi samako kaj pašal sa so pokhinen e čhavrenge, lenge šaj te ačhel but love de katar sa o dinipe savo i raštra kerel avrial e rndone čhoneske lovengo. E Centrura vaš i socijalni bući musaj ando avutnipe te maj but fokusirin pe pe motivura e parvarutne familijengo thaj pe lenge socijalne karakteristike. Takaj kaj o đindo e parvarutnengo an palune nekhabor berša ando sajekutno baripe si, sa dži kaj akava problemo ni ovela čhindo, e khera vaš e čorole čhavrengo bi dadesko/dajengo ka oven pherde
Comments