Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne manjine u Beogradu.
Medijski sadržaj u
nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10
mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg
direktnog korisnika/ce.
Reproduktivno zdravlje- Romska zajednica
Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije reproduktivno zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja u svim područjima vezanim uz reproduktivni sastav i njegovo funkcionisanje, u svim fazama života.
Reproduktivno zdravlje podrazumeva da su ljudi u mogućnosti da imaju zadovoljavajući i siguran polni život i sposobnost da imaju potomstvo, kao i slobodu da odluče da li će ga imati, kada i koliko često. Što znači da muškaraci i žene imaju pravo da budu informisani, te da imaju pristup sigurnim, učinkovitim, dostupnim i prihvatljivim metodama regulacije plodnosti po svom izboru, kao i pravo na pristup odgovarajućim službama zdravstvene zaštite, koje će omogućiti ženama da imaju sigurnu trudnoću i porod, a parovima najbolje šanse za zdravo dete.
Naravno, reproduktivno zdravlje odnosi se i na bolesti, poremećaje i stanja koja utiču na funkcionisanje muškog i ženskog reproduktivnog sastava u svim fazama života. Poremećaji reprodukcije uključuju urođene mane, razvojne poremećaje, nisku porođajnu težinu, prevremeni porod, smanjene plodnosti, impotenciju, poremećaje menstrualnog ciklusa i dr.
Inače, problemi reproduktivnog zdravlja ostaju vodeći uzrok bolesti i smrti kod žena fertilne dobi širom sveta. Siromašne žene, posebno one koje žive u zemljama u razvoju, izložene su nesrazmernom velikom riziku od neželjenih trudnoća, maternalne smrtnosti, spolno prenosivih bolesti uključujući i AIDS, polnog nasilja i prisile, te drugih problema povezanih s reproduktivnim sastavom i seksualnim ponašanjem.
Prema Popisu stanovništva 2011. godine, Romi i Romkinje čine oko 2,1% stanovništva u Srbiji (49% žene) i prepoznati su kao jedna od najugroženijih grupa po stepenu društvene isključenosti i stope siromaštva. Opšti demografski podaci ukazuju na to da su Romi mlado stanovništvo (više od 50% Roma i Romkinja je mlađe od 25 godina), ali i na to da je smrtnost kod ove populacije viša nego kod ostalih etničkih grupa − prosečno trajanje života je 12 godina kraće u poređenju sa prosekom u Republici Srbiji .
Procene zdravstvenog stanja Roma i Romkinja u Republici Srbiji su nedovoljne i ne rade se na osnovu sistematizovanih i planski prikupljenih podataka. Istraživanjima je potvrđena uzročno-posledična veza između kvaliteta života i zdravlja Roma i Romkinja jer oni, u odnosu na ostale stanovnike Republike Srbije, žive u znatno lošijim uslovima stanovanja. Zdravlje Roma/kinja se generalno poboljšava, od onoga što može da se zaključi prema neredovnim i oskudnim podacima, s obzirom na to što se podaci u zdravstvu ne prikupljaju sa mogućnošću rasčlanjivanja po etničkoj pripadnosti. Ovo je rezultat rada zdravstvenih medijatorki, kojima radni status još uvek nije rešen na zadovoljavajućem nivou.
Pravo na zdravlje, prema međunarodnim standardima ljudskih prava, nije ograničeno samo na pravo na zdravstvenu zaštitu. Ovo pravo obuhvata i sve one socioekonomske faktore koji su neophodni da bi se mogao voditi zdrav život. U međunarodnom pravu ovi faktori se smatraju socioekonomskim determinantama zdravlja i čine ih ishrana, stanovanje, pijaća voda, adekvatni sanitarni uslovi, bezbedni i zdravi uslovi rada, kao i zdrava životna sredina. Stoga se, da bi se radilo na unapređenju zdravlja Roma i Romkinja, mora raditi i na unapređenju socioekonomskih determinanti.
Većina, odnosno 93% pripadnika romske nacionalnosti je zdravstveno osigurano, što je za 4 procentna poena manje nego kod populacije druge nacionalnosti. Međutim, izveštaj Zaštitnika građana ukazuje da čak 18% Roma/kinja nema zdravstvene knjižice.
Što se tiče reproduktivnog zdravlja, fertilitet kod Romkinja iznosi 3,5%, dok kod opšte populacije je 1,6%. Stopa rađanja u populaciji adolescentkinja uzrasta od 15 do 19 je 163 na 1000 kod Romkinja, gde se beleži porast, a 12 u opštoj populaciji, gde se beleži pad. Oko 62% žena u opštoj populaciji koristi kontracepciju, što je kod Romkinja slično sa 60%. Međutim, procenat žena uzrasta od 15 do 49 godina koje su imale indukovani abortus u opštoj populaciji je 11%, dok je kod Romkinja 28%. Skoro sve žene, kako iz opšte tako i iz romske populacije se porađaju u zdravstvenim institucijama.
Najznačajniji rezultati u oblasti zdravstva su postignuti zahvaljujući programu zdravstvenih medijatorki. Prema Izveštaju o operativnim zaključcima iz 2021. godine u 70 opština deluju zdravstvene medijatorke u direktnom kontaktu sa romskom zajednicom, pružajući pomoć u pristupu zdravstvenim, ali i drugim javnim uslugama i informacije o zdravstvenoj prevenciji. Nepovoljni životni uslovi u romskim zajednicama su faktor pogoršavanja zdravstvenog stanja. Socioekonomski faktori zdravlja čine ishrana, stanovanje, pijaća voda, adekvatni sanitarni uslovi, bezbedni i zdravi uslovi rada, kao i zdrava životna sredina. U ovom smislu oblast zdravstva je tesno povezana sa drugim oblastima.
Comments