<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/" version="2.0"><channel><title>ROMSKI MEDIJSKI SERVIS | Gypsy Journal</title><description>Romski medijski servis</description><link>https://romskimediji.rs</link><item><title>Kako Romi proslavljaju Bibijaku u Beogradu - audio</title><description><![CDATA[U okviru projekta „Gde smo danas, da li će nas biti sutra?“ , koji sprovodi Romski medijski servis uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija Republike Srbije , predstavlja audio zapis u kojem su Ivona i Maja razgovarale o tome kako se danas proslavlja Bibijaka u Beogradu . U razgovoru su podelile svoja sećanja, emocije i viđenje značaja ovog praznika za romsku zajednicu.U bogatom i raznolikom kulturnom nasleđu Roma, posebno mesto zauzima legenda o tetkici Bibiji – ženi koja je, prema predanju, svojim znanjem, hrabrošću i posvećenošću spasavala bolesnu decu u vreme kolere. Danas se tetkica Bibija poštuje kao simbol zdravlja, zaštite i zajedništva , njen praznik, Bibijaka , okupljanje romske porodice i zajednice širom Srbije u duhu poštovanja, zahvalnosti i nade.Audio zapis možete poslušati klikom OVDE..]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/kako-romi-proslavljaju-bibijaku-u-beogradu-audio</link><guid>725</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6902018d41df3_file.png</dc:content ><dc:text>Kako Romi proslavljaju Bibijaku u Beogradu - audio</dc:text></item><item><title>Kako Romi proslavljaju Bibijaku u Čačku - audio</title><description><![CDATA[U okviru projekta „Gde smo danas, da li će nas biti sutra?“ koji sprovodi Romski medijski servis , uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija Republike Srbije prenosimo audio zapis Gorana i Bajrama, koji su imali priliku da proslave Bibijaku u Čačku i podele sa nama svoja sećanja i utiske o značaju ovog praznika.U bogatom i raznolikom kulturnom nasleđu Roma, posebno mesto zauzima legenda o tetkici Bibiji, ženi koja je, prema predanju, svojim znanjem, hrabrošću i posvećenošću, spasavala bolesnu decu u vreme kolere. Tetkica Bibija se i danas poštuje kao simbol zaštite zdravlja i zajedništva, njen praznik, Bibijaka, okupljanje romske zajednice širom Srbije.Audio zapis možete poslušati klikom OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/kako-romi-proslavljaju-bibijaku-u-cacku-audio</link><guid>724</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6901f3d0634d8_file.png</dc:content ><dc:text>Kako Romi proslavljaju Bibijaku u Čačku - audio</dc:text></item><item><title>Kako sačuvati nematerijalno dobro Roma u Beogradu?</title><description><![CDATA[Kako sačuvati nematerijalno dobro Roma u Beogradu?Proslava tetke Bibije (Bibijaka) jedno je od najvažnijih nematerijalnih dobara romske zajednice. U Beogradu se već više od jednog veka obeležava u ulici Gospodara Vučića 49, gde su Romi još krajem 19. veka počeli da se okupljaju radi molitve, zajedničke obede i obeležavanja praznika posvećenog zaštitnici dece. Za Rim, to nije samo tradicija, već i ciljano-racionalno djelovanje, čin očuvanja zajedništva, identiteta i sjećanja na pretke. Ovaj prostor ima poseban značaj. U dvorištu se nalazi kapela posvećena Tetkici Bibiji, čiji su temelji postavljeni još 1921. godine, kao i ostaci starije kapelice. Tu je i spomenik Romima stradalim u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, jedini takav u Srbiji, kao i spomen-ploča žrtvama Drugog svetskog rata. Zbog toga ovo mjesto nije samo religijsko i kulturno, već i povijesno svjedočanstvo o učešću i stradanju Roma u važnim događajima prošlog stoljeća. Vlada Srbije je 2023. godine proglasila kompleks u Gospodara Vučića za prostorno-kulturno-povijesnu celinu i stavila ga pod zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika kulture.Ipak, pored formalne zaštite, stvarno stanje je teško. Prostor je zatvoren, kapija često zaključana, a romska zajednica neretko onemogućena da slobodno pristupi mjestu. Vlasništvo je komplicirano: od 1934. godine vodi se kao imovina Udruženja beogradskih Cigana – svečara Tetkice Bibije, ali su tijekom decenije nastajali sporovi, ulazila privatna lica i investitori, što je dovelo do neizvjesnosti i ugroženosti ovog dobra. Unatoč tome što je Bibijaka 2019. godine upisana u Registar nematerijalnog kulturnog nasljeđa Srbije, njen opstanak u praksi i dalje ovisi od stalne borbene zajednice. Kako sačuvati i zaštititi Bibijaku? Prvi korak jeste obnova i obilježavanje prostora u Gospodara Vučića kao službenog mjesta romske kulture i povijesti. Druga je šira institucionalna podrška: Ministarstvo kulture, Nacionalni savjet Roma, Zavod za zaštitu spomenika, ali i Grad Beograd moraju zajedno raditi na očuvanju. Važno je i da se tradicija prenosi na mlade, kroz radionice, obrazovne programe i kulturne manifestacije. Dobar primjer je UNESCO-a, koji na listu nematerijalnog naslijeđa upisuje slične običaje diljem svijeta – to može biti i put za međunarodnu promociju Bibijake.Na kraju, očuvanje ovog mjesta znači mnogo više od zaštite jednog romskog praznika. To je očuvanje povijesti, spomenika i sećanja na stradale, ali i potvrda da Beograd i Srbija brinu o kulturnoj raznolikosti i dostojanstvu svih svojih građana. Važno je naglasiti da Bibijaka nije usamljeni primer. Romi u Srbiji imaju i druga nematerijalna dobra, bogatu muzičku tradiciju, usmeno prenošenje bajki i legendi, običaje vezane za praznike poput Đurđevdana. Sve te prakse dio su istog kulturnog tkiva i zajedno čine identitet romske zajednice.Tekst je nastao u okviru projekta "Gdje smo danas, da li će nas biti sutra?" koji provodi Romski medijski servis, uz podršku Ministarstva informiranja i telekomunikacija Republike Srbije.Sar te čhaves o nematerijalno kulturako dobro e Romengo ande Beograd – proslava e Tetkici BibijesProslava e Tetkici Bibijes, so vakerelpe i sar Bibijaka, si jekh taro najvažne nematerijalne kulturake tradicije e romane zajednice. Više od jekh šel berša, e Roma ande Beograd slavisaren akava prazniko ande ulitsa Gospodara Vučića 49, kaj si odavno than katar so Roma aven te molinen, te jedinen i te pašaven e sveti Tetkici Bibijake, zaštitnicake e čhavrengo.
Akava si na samo religiozno obeležavanje, nego i čin te čhaves o romano identiteto, o jekhipen thaj o spomen pe amende so avena anglal.Ande gava than si kapele posvećime e Tetkici Bibijake, so aven katar o 1921. berš, thaj spomenik e Romenge so oven murde ande Balkaniko thaj Prvo svetsko rat. Akava si jedino than ande Srbija kaj si spomen pe romane žrtve.Iako o država proglasisarda akava komplekso sar kulturno-istoricko dobro, realno stanje ni si lačho – o than si zapušteno, kapija si zatvorime, a e Roma ni džan te aven slobodno.Te čhaves e Bibijake, trubul te kerel rekonstrukcija thaj te obeležinel o than sar zvanično kulturno i istorijsko mesto e Romengo ande Beograd. Važno si te del o podrška taro Ministarstvo kultura, o Nacionalno saveto e Romengo, Zavodo pe zaštita e spomenikengo thaj o Grad Beograd.
Baro znacaj isi i te prenesel akava tradicija pe e mlade generacije – preko škola, radionica thaj kulturne manifestacije.Bibijaka ni si samo romani slava – si simbol amari istorije, amari duhovnost thaj dokaz kaj kultura e Romengo si sastavno dielo e kulturako bogatstva ande Srbija.Izvori: Beogradsko nasleđe: Mesto kulta Tetkice Bibije i spomen-obeležja Roma u ulici Gospodara Vučića (2023). BBC na srpskom: Romi i Bibijaka – praznik koji je ušao u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa (2019). Vrijeme: Unija Roma: Nikad nećemo dozvoliti rušenje Tetkice Bibije (2023). Danas: Apel strukovnih udruženja protiv uništavanja nasljeđa romske zajednice (2023). Novosti: Tetkica Bibija pod zaštitom – na listi kulturnih dobara Beograda (2023).]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/kako-sacuvati-nematerijalno-dobro-roma-u-beogradu</link><guid>718</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68e0f3ff1ac28_file.png</dc:content ><dc:text>Kako sačuvati nematerijalno dobro Roma u Beogradu?</dc:text></item><item><title>Svetilište Tetkice Bibije u Beogradu, kroz istoriju i danas</title><description><![CDATA[Delimo intervju sa Igorom Jovanovićem, zamenikom predsednika Skupštine grada Beograda, gde smo razgovarali o kapeli Tetkice Bibije važnom simbolu romske kulture i identiteta u Beogradu.Intervju je realiziran u okviru projekta „Gdje smo danas, da li će nas biti sutra?“ koji provodi Romski medijski servis, uz podršku Ministarstva informiranja i telekomunikacija.Pogledajte razgovor i saznajte više o značaju očuvanja romske kulturne baštine i ulozi institucija u tom procesu OVDE .Amende si intervju sago Igor Jovanović, zameniko e predsednikosa e Skupštine ande o Grado Beograd , kaj amaro razgovor si o kapele e Tetkici Bibijes , so si baro simbolo e romane kulturake thaj identitetoske ande Beograd.O intervjuu si realizirao andar o projektu „Kaj sem akana, vaćar te avena sutra?“ savo sproveďol o Romski medijski servis , thaj si uz podršku Ministarstvo za informiranje thaj telekomunikacija e Republika Srbija .Dikhen o razgovoru thaj džanen buter o znacaj pe pašavipe e romane kulturake baštijaki thaj o buti e institucijengi ande gova processo AKATE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/svetiliste-tetkice-bibije-u-beogradu-kroz-istoriju-i-danas</link><guid>717</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/68d146ce5cec3_file.png</dc:content ><dc:text>Svetilište Tetkice Bibije u Beogradu, kroz istoriju i danas</dc:text></item><item><title>​Zašto Romi slave Bibiju?</title><description><![CDATA[Zašto Romi slave Bibiju?Prema predanju, Tetkica Bibija bila je isceliteljka koja je spasila romsku djecu od teških bolesti, osobito od kuge.Veruje se da je putovala kroz različite krajeve, dolazila na mjesta gdje su ljudi patili, donosila utehe i lekove, molitve. Zbog tih legendi svaki grad ima svoj datum obilježavanja, jer se smatra da je u različito vrijeme bila u različitim mjestima.U Srbiji je Tetkica Bibija 2019. godine uvrštena u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa. To pokazuje koliko je značaj njene priče priznat na državnom nivou.Tetkica Bibija se slavi prije svega kao zaštitnica zdravlja djece. Romi se mole da deca budu zdrava, da budu sačuvana od bolesti i nesreća.U mnogim zajednicama, molitve i rituali na dan iste slave usmjereni su ka deci, pali se sveće za njihovo zdravlje, daruju se deci paketići, darovi.Deca su centralni dio tog dana, njihova radost, njihovo prisustvo, darivanje djece su važni elementi proslave. To pokazuje koliko zajednica želi osjetiti pripadnost tradiciji, zaštiti i ljubavi.Proslava Tetkice Bibije je više od religijskog obreda, to je zajednički događaj koji jača zajedništvo u romskim obiteljima i između obitelji. Okupljaju se, dele hranu, pevaju, mole, deca su uključena I tako se neguje identitet i tradicija.Praznik pomaže da se prenose vrijednosti i običaji deci, jezik, molitva, poštovanje prema precima, sećanje na pređašnje nedaće i zahvalnost što su preživjeli.U nekim sredinama, slava se vezuje za lokaciju, zavjetno drvo, krst, kapelu, prostor koji ima posebno značenje za zajednicu. Održavanje tog prostora i okupljanja oko njega učvršćuje osjećaj povezanosti s mjestom i tradicijom.Pokazujući zašto Romi slave Tetkicu Bibiju, razumijemo kulturu, strahove, nade. Shvatamo da praznik nije samo „nešto staro“, nego živa tradicija koja ima ulogu u emocionalnoj i duhovnoj podršci ljudima.Praznik ima moć da se ujedini, da pruži utehu, osjećaj sigurnosti, posebno deci što je vrlo važno u zajednicama koje su često marginalizirane i izložene teškoćama.Promovišući razumijevanje ovakvih običaja doprinosimo toleranciji, poštovanju različitosti, smanjujemo predrasude.So sikavel savorre so e Roma slavisaren e Tetkici Bibijaki?Prema tradiciji, e Tetkica Bibija si bila jekh phurani isceliteljka savo spasisarda e romane čhavore taro barvale nasvalimata, posebno taro kuga.Verujelpe kaj Bibija džalas preko but thanura, avenas kaj o manuša patilenas, thaj anavas lenđe uteha, lekos thaj molitva. Zbog gava legendarne priče, svako than (gradi) džanel peske datum pašal o prazniko, vaj del tužno vreme kad si Bibija ačhi ande gava than.Ande Srbija, e Tetkica Bibija si 2019. berš uvrstime ande Nacionalno registro pe nematerijalno kulturako nasljedstvo, savo pokazil so baro značaj isi la istorija thaj tradicija.
E Bibija si pre svega zaštitnica e čhavrengo zdravljako. E Roma molinen te oven e čhavora zdrava, te oven čačimata taro nasvalimata thaj nasibura.Ande but romane zajednice, ande dive e Bibijaki, molitva thaj ritualura si posvećime e čhavrende – palin pe sveće, del lenđe paketića, darura, thaj molinen pe lenđe sreća thaj zdravlje.E čhavora si centrala dielo e slavjaki dive – lenđe šukarimos, prisustvo thaj dariba pokazuju so baro značaj isi tradicijaki pripadnost, zaštita thaj ljubav ande zajednica.Proslava e Tetkici Bibijaki si višetar religiozno obreda – si zajedničko događanje savo jačarel e jekhipen ande romane familije thaj maškar familije. E Roma aven khetane, delen xal, phenen pes, molinen – thaj gova način te čhuvas o identiteto thaj tradicijo.Akava prazniko pomoginel te prenesel romane vrednostura thaj običajura pe e čhavrende – jekholi jezik, molitva, poštovanje pe e phurede, spomen pe teža vremena thaj zahvalnost so oven preživime.Ande aver zajednice, o prazniko si vezime pe jekh than – kapela, krsto, zavetno drvo – so isi posebno značaj pe e zajednica. O čhuvavipe gova than thaj okupljanje khetane džilavel o osjećaj pe pripadnost e thaneske thaj tradicijaki.Kad džan amen so e Roma slavisaren e Tetkici Bibijaki, shvaten amen lenđe kultura, strahura thaj nade. O prazniko ni si samo „so phurdo“, nego živano tradicijo savo del spiritualno thaj emocionalno podrška e manušenge.O prazniko isi moć te jekhel o manuša, te del uteha, sigurnost, posebno e čhavrende – so si but važno ande zajednice save si često marginalizime thaj sastime but teža situacijura.Kad promoviramen o razumipe pe ovake običajura, pomagajamen te šaj oven buter tolerancija, poštovanje e različitostengi thaj te smanjinen e predrasudura.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zasto-romi-slave-bibiju</link><guid>716</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/68cd5694622b4_file.png</dc:content ><dc:text>​Zašto Romi slave Bibiju?</dc:text></item><item><title>Kako Romi proslavljaju Bibiju </title><description><![CDATA[Kako Romi u Srbiji proslavljaju BibijuBibija je jedan od najlepših i najvažnijih romskih običaja, posvećen zdravlju dece i zajedništvu porodice. Iako način proslave varira od mjesta do mjesta, osnovna simbolika ostaje ista zahvalnost i molitva za zdravlje sve djece sveta.Beogradski Romi svoju slavu, Tetkicu Bibiju, slave još od sredine 19. stoljeća, iako brojna predanja ukazuju na to da se poštovanje prema njoj negovalo i mnogo ranije. Bibija se u Beogradu proslavlja na adresi Gospodara Vučića 49, gde se nalazi jedinstveno obeležje u Srbiji posvećeno stradalim Romima tokom Prvog i Drugog svetskog rata, kao i crkva koju su izgradili Romi Beograda.U Beogradu, kao iu mnogim drugim gradovima Srbije, Bibija se svake godine obilježava u petak, u vrijeme Vaskršnjeg posta. Taj dan je važan jer se obitelji okupljaju kod domaćina kolačara, osobe koja je te godine zadužena za organiziranje slave. Na kraju proslave simbolično se bira novi kolačar koji će sljedeće godine preuzeti slavlje i pripreme.Pošto je Bibija dečja slava, žene s posebnom pažnjom pripremaju posne kolače, slatkiše, poklone i darove za mališane, dok muškarci donose piće. Proslava obično počinje kod „drveta zapisa“, mjesta od posebnog značaja za zajednicu, gdje se okupljeni mole i pevaju, tražeći zdravlje i blagostanje. Nakon molitve, darovi se dele deci, a slavlje se nastavlja kod novog kolačara, koji ikonu prenosi u svoj dom, čuvajući je do sljedeće godine.Proslavi Bibije prisustvuje i sveštenik Srpske pravoslavne crkve, koji po čitanju molitve predvodi zajednički uzvik: „Bibijako sastipe!“ , što znači „Sretna Bibijaka!“ , nakon čega se obavlja svečani čin primopredaje: pola slavskog kolača i ikona prelaze iz ruke starog kolačara u ruke novog, čime se simbolično prenosi čast i odgovornost čuvanja ove važne tradicije.Iako se običaji mogu razlikovati negd e se okupljanje održava u crkvi, negd e na otvorenom, a negd e uz muziku i igranje suštine Bibije je svuda ista: ljubav, zajedništvo i briga za decu.Tekst je nastao u okviru projekta "Gdje smo danas, da li će nas biti sutra?" koji sprovodi Romski medijski servis, uz podršku Ministarstva informiranja i telekomunikacija Republike Srbije.Bibija si jekh taro majšukar thaj importantno romane običaja, dedikuime bašo čhavorengo sastipe thaj familiako khetanipe. Vi te o drom e festuimasko si diferentno katar than ko than, o bazako simbolizmo ačhol sa kodo naisaripen thaj ruđipe vash sastipe sa e chavorengo ki lumia.Ando Mladenovaco, sar vi ande but aver forura ande Srbija, e Bibija kerel pe svako berš pe parashtuj, pe vrama e Koreskoski. Kodo dives si postime, thaj i famìlia thaj i komunitèta kiden pen paśal o specialo gazda e tortaqo kerdo, o manuś savo si o śerutno te organizisarel i festivitate kodo berś. Ko agor e festivitatesko, jekh nevo tortako kerdo si simbolikane alosardo savo ka lel o festivitate thaj e gatisaripa ko avutno bersh.Sar so i Bibi si e ćhavorrenqi slava, e źuvlji śukar keren e ćororeske torte, śukar xabe, daro thaj prezentura vasś e tikne ćhave, ae murśa anen pipe. I festivitate obično kezdisarel pes ko "rekordosko kasht" - than savo si les specialno importanca e komunitetake - kote so o khetanipe rudzin pes thaj gilaven, mangen sastipe thaj barvalipe. Palal o molitva, e ćhavorrenqe si dine daro, thaj i festivitate źal maj dur e neve pekatoresa, savo lel i ikona khere, garavindoj la źi ko aver berś.Vi te šaj averčhande o običaje, varekana o khedipe kerel pe ki khangeri, varekaj avral, thaj varekaj e muzikasa thaj khelibaja, e Bibijaki esencija sako than si jekh: kamipe, khetanipe thaj griža pala čhave.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/kako-romi-proslavljaju-bibiju</link><guid>714</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/6899fa9bd23b3_file.png</dc:content ><dc:text>Kako Romi proslavljaju Bibiju </dc:text></item><item><title>Legenda o tetkici Bibiji </title><description><![CDATA[Legenda o tetkici BibijiTekst je nastao u okviru projekta "Gdje smo danas, da li će nas biti sutra?" koji provodi Romski medijski servis, uz podršku Ministarstva informiranja i telekomunikacija Republike Srbije. U bogatom i različitom kulturnom nasljeđu Roma, jedno posebno mjesto zauzima legenda o tetkici Bibiji, ženi koja je, prema predanju, svojim znanjem, hrabrošu i posvećenom životu, spašavala bolesnu decu u vrijeme kolere.Prema legendi, Bibija nije bila svetica u religijskom smislu, već obična žena iz naroda , koju su ljudi počeli poštovati kao zaštitnicu dece jer je znala kako da leči, umiri i pomogne. U vremenima kada lekara nije bilo, ili su bili daleko i nedostupni, Bibija je došla tiho, nenametljivo, s ljubavlju, toplinom i donela nadu.Prema predanju, tetkica Bibija je za vrijeme velike epidemije otišla od kuće do kuće, noseći sa sobom jaganje , molitve i ljekovito bilje. Vjerovalo se da su njena prisutnost i simbolični darovi doneli zdravlje i zaštitu dece. Zbog toga je i danas mnogi postuju kao zaštitu zdravlja i života najmlađih.Za mnoge Rome i Romkinje, tetkica Bibija nije samo lik iz priče , već simbol brige, zajednice i povjerenja u snagu zajednice. Kroz generaciju se vjerovalo da njena zaštita štiti djecu od bolesti i zla. U Srbiji, običaji slavljenja tetkice Bibije su i danas prisutni, porodice organizuju okupljanja, pale sveće, daruju decu i izgovaraju molitve u njeno ime.Običaj slavljenja tetkice Bibije se najčešće vezuje za mart mjesec , iako se tačan datum mijenja od mjesta do mjesta. To je jedan dan kada se okupljaju porodice, deca dobijaju poklone i simbolično se obnavljaju zajednice da će se čuvati zdravlje i međusobna briga.Ono što ovu tradiciju čini posebno važnom jeste to što povezuje kolektivno pamćenje, zdravstvenu brigu i duhovnost u jedinstvenoj praksi. Slavljenjem tetkice Bibije, romska zajednica ne samo da neguje svoju kulturu, već šalje snažnu poruku o ženskoj solidarnosti, snazi narodne mudrosti i značaju zaštite najranijih, djece .U okviru projekta „Gdje smo danas, da li ćemo nas biti sutra” , podsjećamo na značaj očuvanja ovakvih tradicija koje nisu dio samo romskog, već i šireg kulturnog identiteta Srbije. Tetkica Bibija nije samo legenda, ona je podsetnik da zajednica ima moć da se leči, podržava i raste.Ko barvalo thaj diverzitetno kulturako barvalipe e Romengo, specialno than lel i legenda kotar e Bibija, džuvli savi, premalo tradicija, piro džanlipa, kuražo thaj dedikacija, spasisarda nasvale čhaven ko vakti kana e nasvalipa lena but dživdipa, specijalno maškar e čorore thaj marginalizirime.    Prekal e legenda, i Bibija na sine sunto ko religijako smislo, numa jekh običajno džuvli kotar o manuša, savi so o manuša astarde te respektirinen sar e čhavorengo arakhitori soske džanelas te sastiarel, te ushtel thaj te ažutil. Ko vakti kana na sine doktoria, ja se sine dur thaj bi-aksesibilno, i Bibija avili ćhivdi, bi-aźutipnaski, e kamipnasa, tatosa thaj anindoj nadež.    Sar phenel i legenda, i phej Bibi phirelas khere khereça ko vakti kana sas bari epidemia e koleraqi, inkerindoj bakre, ruđimata thaj medicinake zelenimata. Sas pachape kaj lako than thaj simbolikane daro anen sastipe thaj protekcia e chavorenge. Anda kodo but manush inke adjes respektulin la sar e protektorka pe sastipe thaj trajo le maj ternenge.    Vash buteder Roma, phej Bibija nane numay karakteri kotar yek paramisi, numay yek simbolo e grizhako, komunitetosko thay pakyavipe ano zoralipe e komunitetesko. Pe generacie, sas pachape kaj lako protekcia arakhel e chavoren katar e nasvalimata thaj o bilachipe. Ani Srbija o adeti te festuinel pe e Bibija panda isi avdive, familije organizirinena khedipa, phabarena momelja, dena daro e čhavenge thaj molitve ko olakoro anav.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/legenda-o-tetkici-bibiji</link><guid>707</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6888cffd19d9e_file.png</dc:content ><dc:text>Legenda o tetkici Bibiji </dc:text></item><item><title>Шта је дискриминација, а шта није?</title><description><![CDATA[Шта је дискриминација, а шта није?Центар Нови Свет реализује пројекат под називом „Емпатијом против дискриминације“ финансиран од стране Kaбинета министарке без портфеља задужене за координацију активности у области родне равноправности, спречавања насиља над женама и економског и политичког оснаживања жена.Дискриминација је неједнако поступање према особи или некој групи на основу неког њиховог личног својства, што за последицу има неједнакост у шансама да остваре уставом и законом загарантована права. То je нejeднaко третирање, искључивање, односно довођење у подређен пoлoжaj пojeдинaцa или групa људи кojи сe нaлaзe у истoj, сличнoj или упoрeдивoj ситуaциjи.Дискриминација се може десити билo кoмe: појединцима, групама људи, али и правним лицима. Лице које дискриминише у једној друштвеној ситуацији, може у неким другим околностима бити дискриминатор, односно лице које чини дискриминацију.Дискриминација нарушава људска права и људско достојанство. Једнакост свих људи као једно од основних људских права захтева недискриминацију.Роми и Ромкиње у Србији се суочавају са бројним облицима дискриминације у различитим аспектима живота – од образовања, запошљавања и становања до приступа здравственим услугама и друштвеним приликама. Често се сусрећу са предрасудама, социјалном искљученошћу и недостатком институционалне подршке, што додатно продубљује њихов маргинализован положај.Да би се овај проблем решио, неопходно је предузети конкретне мере:Едукација и подизање свести – Организовање радионица и кампања које ће подстаћи разумевање и прихватање Рома у друштву.Правна заштита – Осигурање да закони о антидискриминацији буду спроведени и да жртве дискриминације имају приступ правним механизмима за заштиту својих права.Инклузија у образовање и радни однос – Промовисање једнаких могућности у школском систему и на тржишту рада, укључујући стипендије и програме запошљавања.Медијска видљивост – Борба против стереотипа кроз позитивне примере у медијима и афирмисање успешних припадника ромске заједнице.Подршка женама и девојчицама – Посебна пажња треба да буде усмерена на оснаживање Ромкиња кроз образовање, економску независност и заштиту од родно заснованог насиља.Борба против дискриминације је заједничка одговорност целог друштва, а једини начин да се она превазиђе јесте активно залагање за једнаке шансе и поштовање људских права свих грађана.So si diskriminacia thaj so naj?Diskriminacia si na-egalutno tretmano pala manuš vaj grupa pe baza varesave lengere personalne karakteristikengo, so anel bi-egaliteto ande šanse te realizuin pes e čačipa save garantuin e konstitucia thaj o zakono. Si o na-egalutno tretmano, ekskluzia, vaj thovipe e individuengo vaj grupengo manušengo ande jekh, similarno vaj komparativno situacia ande jekh teluni poziciaTe śaj te laćharel pes kadava problèmo, trubul te len pes konkrèto mesurǎ:Edukàcia thaj vazdipen e godĭvipnasqo - Organizàcia e workshopurenqi thaj e kampanjença save ka den zor te xatǎren thaj te akceptisaren e Rromen anθ-i societèta.Legalno Protekcia - Te sigurinel pes kaj e anti-diskriminaciake zakonura si phangle thaj kaj e viktime katar e diskriminacia si len akseso pala legale mehanizmura te arakhen pire čačipa.Inkluzia ande edukacia thaj butjaripe - Promoviripe egalutne šaipengo ande školako sistemo thaj butjako marketo, inkluzivno stipendije thaj butjarimaske programura.Medijaki vizibiliteta - Maripe mamuj stereotipia prekal pozitivno egzamplia an i medija thaj afirmacia taro sukcesno membria tari romani komuniteta.Suporto pala e džuvlja thaj e čhaja - Specialno atencija trubul te del pes po zoralipe e Rromane džuvljengo prekal edukacija, ekonomikani independenca thaj protekcija katar gender-bazirime violencia.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/shta-je-diskriminatsija-a-shta-nije</link><guid>689</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/67a20ee7d1436_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Шта је дискриминација, а шта није?</dc:text></item><item><title>Zapošljavanje Roma/Romkinja i poslovi kojima se bave</title><description><![CDATA[Osnovni uzroci nezaposlenosti Roma i Romkinja registrovanih u NSZ su nepovoljna struktura privrede i nizak nivo konkurentnosti, nisko učešće radno sposobnih Roma i Romkinja na formalnom tržištu rada, funkcionalna nepismenost, rano napuštanje sistema formalnog obrazovanja, nizak nivo stečenih kvalifikacija, postojanje takozvanog „sivog tržišta“ i veliki procenat učešća Roma u neformalnom sektoru, nedovoljno razvijen sistem karijernog vođenja i savetovanja, nizak nivo iskazane spremnosti na saradnju u procesu traženja posla, diskriminacija i predrasude u zapošljavanju ove etničke grupe. Kao razlog prijave ove kategorije stanovništva na evidenciju NSZ često se navodi ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti kao što su materijalno obezbeđenje, dečiji dodatak, zdravstvena zaštita i slično, dok se u mnogo manjoj meri navodi aktivno traženje posla, delimično i zbog toga što je mali broj onih koji su posao našli preko NSZ i pored registracije. Izveden je i zaključak da je poverenje pripadnika romske populacije u institucije veoma nisko, kao i to da nemaju visoka očekivanja u pogledu poboljšanja svog radnopravnog statusa usled uključenja u mere koje sprovodi Nacionalna služba za zapošljavanje.      Što se tiče onog dela romske populacije koji je vidljiv u statistici, ne iznenađuje podatak da je stopa nezaposlenosti veća od nacionalnog proseka. Prema poslednjem popisu, vidljivi su i suprotni trendovi dominantni kod romskog i neromskog dela populacije. Na primer, broj izdržavanih lica u romskoj zajednici povećao se za 10%, dok je broj izdržavanih lica u kategoriji opšteg stanovništva smanjen za 15%. Među aktivnim Romima koji obavljaju zanimanja u 2011. godini, u okviru najzastupljenijih zanimanja bilo je 59,3% čistača, pomoćnih radnika i skupljača sekundarnih sirovina; 10,8% vozača i zanatlija; 9,9% poljoprivrednika i srodnih radnika; 8,9% prodavaca; 6,9% građevinskih radnika; 2,6% noćnih čuvara i konobara; 1,5% umetnika; ostali odgovori su se pojavljivali u zanemarljivom broju. Ovakva situacija navodi na zaključak da najzastupljenija zanimanja Roma nedvosmisleno ukazuju na socijalnu i profesionalnu inferiornost Roma u društvu, pri čemu ne treba zanemariti ni njihovo učešće u „sivoj ekonomiji”, o kojem ne postoje relevantni zvanični podaci.    Noviji podaci – posebno oni koji se odnose na period od poslednje tri godine (2019/2020/2021) – daju nešto optimističniju sliku, a posebno jasni pomaci se vide na polju poboljšanja zapošljavanja ranjivih grupa u okviru romske populacije – mnogo više mladih obuhvaćeno je programima usavršavanja, obuka i prekvalifikacije. Primer dobre prakse u ovoj oblasti je projekat Lokalne inicijative za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja u Srbiji, koji je obuhvatio 65 mladih Roma i Romkinja koji su prošli kroz program usavršavanja i podizanja svesti i znanja   institucije veoma nisko, kao i to da nemaju visoka očekivanja u pogledu poboljšanja svog radnopravnog statusa usled uključenja u mere koje sprovodi Nacionalna služba za zapošljavanje.    ZAPOŠLJAVANJE I EKONOMSKA INKLUZIJA  I danas kada govorimo o romskoj zajednici Romi često žive u siromaštvu i suočavaju se sa visokom stopom nezaposlenosti. Mnogi rade u neformalnom sektoru, što znači da nemaju pristup socijalnim pravima, kao što su zdravstveno osiguranje ili penzije. Osim toga često sesuočavaju s diskriminacijom, što otežava njihov pristup zapošljavanju, stanovanju i drugim ekonomskim resursima. Ova marginalizacija ima dugoročne posledice na njihove ekonomske mogućnosti.  Prilike za zapošljavanje i koji su deficitarni poslovi?  Danas u Srbiji postoje brojne prilike za zapošljavanje koje romska zajednica može iskoristiti. Kada govorimo o zapošljavanju, fokusiramo se na deficitarna zanimanja koja su posebno tražena. To uključuje vozače i radnike u transportnim firmama, kao i stručnjake u građevinskom sektoru. Sektor uslužnih delatnosti takođe nudi značajne mogućnosti, sa potražnjom za kuvarima, radnicima u fast food-u i keteringu, frizerima, negovateljima, kao i u uslugama čišćenja. Pored toga, zanatske delatnosti pružaju još više prostora za zapošljavanje i ekonomski napredak.  Na koji način doći do posla ili osnovati firmu?  Deo romske zajednice već koristi prilike na tržištu i ostvaruje značajne uspehe u različitim sektorima. Mnogi su pokrenuli uspešne građevinske i transportne firme, kao i preduzeća u oblasti čišćenja, nege lepote, a takođe su prisutni i u sektoru ugostiteljstva s fast food-ovima, restoranima i hotelima. Ovi primeri pokazuju kako aktivno angažovanje može doneti ekonomski prosperitet i osnažiti zajednicu.  Za sve koji traže svoju šansu postoji veliki broj nevladinih organizacija koje pružaju podršku u prekavligikaciji i dokvalifikaciji, obukama i stažiranju u cilju sticanja zanaja. Za one koji žele da pokrenu sopsteveni biznis nevladine organizacije im pružaju mogućnost za dobijanje bespovrtanih grantova i opreme za započinjanje biznisa.  Romski biznis klub (RBK) predstavlja ključnu vezu između romske zajednice, nevladinih organizacija i institucija u oblasti zapošljavanja i samozapošljavanja. Pružaju mogućnost za sve Rome i Romkinje za pomoć u pristupu finansijama, grantovima za pokretanje biznisa, pisanju biznis planova za sredstva Nacionalne službe za zapošljavanje, kao i za informacije o mentorskim programima za otvaranje i vođenje preduzeća. Takođe, pružamo savete uspešnih romskih preduzetnika koji mogu biti od velike pomoći na putu ka poslovnom uspehu.  Daju mogućnost za povezivanje sa medjunarodnim organizacijama i institucijama koje pružaju za osnivanje biznisa za Rome i Romkinje. Neke od organizacija i institucija sa kojima RBK saradjuje su REDI organizacija, organizacija ADRA, Poljoprivredna zadruga malinari “Konjic”, FindTeck- Anoa- pristup finasijama, Romski edukativni fond, Kancelarija za inkluziju Roma, Nacionalna služba za zapošljavanjei mnogi drugi.        Bućaripe e romane džuvljengo thaj olengere butja    Majbaro sebepi taro bibućaripe taro Roma thaj Romane džuvlja registririme ko NES si bifavoritno struktura tari ekonomia thaj cikno nivelo tari kompetitivnost, tikni participacija taro zorale Romane thaj Romane džuvlja ko formalno marketi taro buti, funkcionalno analfabetizmo, majanglal mukhibe taro formalo edukaciako sistemo, tikno nivelo katar astarde kvalifikacie, egzistenca katar o akhardo "grizo bazari" thaj baro procento e Romengo participaciako ando informalo sektoro, na-dosta barjardo sistemo pala karierako džanglipe thaj konsultacia, tikno nivelo e kamipnasko te kerel pes kooperacia ande o proceso te rodel pes buti, diskriminacia thaj predrasude ande buti kadale etnikane grupe.   Sar so si o kotor tari romani populacia savi dikhel pe an i statistika, nane čudipe kaj o bibućaripe si pobaro taro nacionalno averažo. Prekal o majpaluno cenzusi, oprune trendora dikhen pe, dominantno ki romani thaj naromani populacia. Sar egzàmplo, o gin e rromani komunitèta barilo 10%, kana o gin e dependenturenqo an kategoria generalo populaciaqi ciknilo 15%. Maškar e aktivne Rroma save kerenas buti ande okupacije ando 2011-to berš, 59,3% katar e majbut reprezentirime okupacije sas čistitora, ažutimaske butjarne thaj kolektora katar sekundarne surovine; 10.8% katar e šoferia thaj e zanati; 9.9% e kherutnenge thaj e butjarnenge save si len relacia; 8.9% e bikinitorenge; 6.9% e butjarnengo ki konstrukcia; 2.6% e ratvale śerutnenge thaj śerutnenge; 1.5% e artisturenqo; aver atùnćimata sikavde pes anθ-e tikne gindura. Akaja situacia anel dži ko konkluzia kaj e majbut reprezentirime okupacie e Rromenqe klaro sikaven i sociàlo thaj profesionalo inferioritèta e Rromenqi anθ-i societèta, kana lenqi participàcia anθ-i “gri ekonomia”, pe savi nane relevantne ofiśiàlo dàte, na trebal te avel neglijime.    Maj neve podatkura - specialo kodola save si ande relacia pala o periodo katar e palune trin berša (2019/2020/2021) - den jekh cikno maj optimistikano patreto, thaj specialo klaro barjaripe dikhel pes ande rig pala lačharipe e butjako e vulnerabilne grupengo andar e romani populacia - but maj but terne manuša si andre ande programura lačharipe, treningo thaj nevo treningo.   Sar egzàmplo laćhe praktikenqo ano kadaja rig si o projèkto e Lokalne Iniciativaqo vaś sociàlo inkluzia e Rromenqi thaj e Rromane ande Srbia, ando savo inkliste 65 terne Rroma thaj Rromnǎ save nakhle ano programo vaś siklǒvipen thaj vazdipen e godǎripnasqo thaj institucie but tikne, sar vi o fakto kaj naj len bare adžikerimata ande relacia pala lačharipe lenge butjako zakonosko statuso pala inkluzia ande e mere save si implementirime katar o Nacionalno Serviso pala Butjaripe.    BUTI THAJ EKONOMIKANO INKLUZIA  Vi avdive, kana keras lafi bašo romano amalipa, o Roma butivar train ko čorolipa thaj nakhen baro bibućaripe. But keren buti ano informalno sektor, so značinela kaj nane len akseso ko socialno čačipa, sar so si o nasvalipasko insurància jali penzija. Paše godova, von butivar nakhen diskriminacia savi kerel lenge phares te astaren buti, bešipe thaj aver ekonomikane resurse. Kadi marginalizacia si la lungo-vrjamake konsekvence pala lenge ekonomikane šajimata.  Buchake shajimata thaj save bucha si ande skurto vrama?  Avdive ki Srbija isi buteder bukjarne thana kote so i Romani komuniteta shaj te lel lafi. Kana vakeras pal-i buti, ame fokusisaras amen pe deficitne bută save si ande jekh specialo mangipen. Ande kado si andre chaforura thaj buchara ande transportoske firmi, thaj vi expertura ande byggbranschen. O servisosko sektoro vi del bare śanse, e mangipnaça vaś e xabe, fast food thaj catering butjarne, frizerura, śerutne thaj śerutne servisura. Paše odova, e butăqe aktivitètură den vi maj but than vaś buti thaj ekonomikano progreso.    Sar te arakhes buti vaj te putres jekh firma?  Jekh kotor e romane komunitetosko akana lel lačhipe katar e marketoske šajimata thaj resel signifikantno sukceso ande ververutne sektora. But astarde suksesutne konstrukciake thaj transportoske kompanije, sar vi kompanije ko fieldo e čistipasko, šukaripasko, thaj si vi prezentirime ko sektoro e hospitalitetosko e fast food, restoranti thaj hotelia. Kadala egzèmplură sikaven sar o aktivo angažmano śaj te anel ekonomikano barvalipe thaj te del zor jekhe komunitètaqe.  Vash sa odola kola rodena piri shansa, isi baro numero na-govermentalune organizaciengo kola dena suporto ano prekvalifikacia thay re-kvalifikacia, treningya thay praktike vash te len o qhigodya. Kodolenqe save kamen te putren piro biznèso, e na-governàlo organizàcie den len i śansa te len bi-poćinde grantură thaj aparaturǎ vaś te putren jekh biznèso.  O Romano Biznis Klubo (RBK) si ključno phanglipe maškar o romano khetanipe, na-govermentalno organizacije thaj institucije ko umal bućarimasko thaj korkorobućaripe. Von den šajipe sa e Rromane muršenge thaj džuvljenge pala ažutipe te astaren finansija, grantura pala starto bizniso, ramosaripe biznis planurengo pala fondura katar Nacionalno Serviso pala butjaripe, sar vi pala informacija pala mentoring programura pala starto thaj phiravipe biznisosko. Das vi svato katar sukcesutne rromane antreprenoria save śaj te aven baro aźutimos po drom karing o biznèso sukcèso.  Von den šajipe te keren konekcia e maškarthemutne organizacienca thaj institucienca save den šaipe te keren pes biznisura pala romane murša thaj džuvlja. Nesave organizacie thaj institucie savenca o RBK kerel kooperacia si i organizacia REDI, organizacia ADRA, "Konjic" Malinari Agrikulturako Kooperativo, FindTeck - Anoa - Access to Finances, Roma Educational Fund, O Ofiso vash e Romengi Inkluzia, Nacionalno Serviso vash Buti thaj but aver.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zaposljavanje-romaromkinja-i-poslovi-kojima-se-bave</link><guid>686</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/67656cb096936_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Zapošljavanje Roma/Romkinja i poslovi kojima se bave</dc:text></item><item><title>Važnost Obrazovanja!</title><description><![CDATA[Prenosimo u celosti tekst naših kolega a originalnu objavu možete videti OVDEObrazovanje je najvažniji segment života. U poslednjih 20 godina koliko i traje inkluzija romske zajednice na polju obrazovanja je učinjeno dosta toga, medjutim postoje još uvek problemi u obrazovanju za koje verujemo da će biti rešeni. Jedan od tih problema je u predškolskom obrazovanju, za koji psihološkinja Anita Cekić OŠ „Vuk Karadžić“ u Nišu kaže da se na rešavanju istog mora dosta raditi kako bi kasnije imali opipljive rezultate.„Predškolsko obrazovanje, sama reč predškolsko, priprema za školu i negde je ušteda ukoliko je dete u predškolskom sistemu postoji ušteda vremena koje bi se koristilo za adaptaciju, socijalizaciju, upoznavanje sa okolinom, sa pojmom knjiga, olovka, sveska i tako dalje i dete koje već redovno bude u predškolskom obrazovanju, tačno se vidi napredak kada krene u prvi razred, taj proces opismenjavanja kraće traje, da proces socijalizacije traje kraće jer je na neki način dete naviknuto na ono šta ga čeka u školi. Sa druge strane, predškolsko obrazovanje je zakonom obavezno i većina romske dece, odnosno romskih roditelja upiše decu na vreme, možda sa zakašnjenjem kada je zakonski okvir u pitanju, ali dete je svakako upisano ali ne mogu da kažem da su dece sva redovna i onda ta neredovnost dovodi do toga da je produženo vreme za adaptaciju, socijalizaciju i opismenjavanje.Svetislav Jovanović, direktor Romskog Kulturnog Centra ističe da lokalna samouprava čini dosta toga kako bi deca koja su socijalno ugrožena imali iste uslove tokom osnovnog obrazovanja, a dodatni bodovi za upis u srednje škole omogućava upis u željene škole.„Što se tiče učenika osnovne škole, jedino koji su socijalno ugroženi dobijaju besplatne knjige do osmog razreda i besplatnu užinu, a imamo sada podsticaj a to je da za upis u srednje škole imamo „30% od ostatka“ to su podsticajne mere, takodje i za fakultete te mere, tako da obično upišu željenu srednju školu bez obzira na uspeh i nadamo se da je i završe i da nastave ono što žele, a sada vidimo trend  da je što se tiče tih srednjih škola da je srednja medicinska škola što se tiče Roma izuzetno tražena i mislim da bi svi želeli tu školu da upišu.“Ana Saćipović  je  direktorka Udruženja „Osvit“ koje se zalaže za razvoj i očuvanje kulture i tradicije Roma. Takođe se bave podizanjem nivoa svesti kod Romkinja i mladog naraštaja Roma o važnosti obrazovanja, ekonomskoj jednakosti, njoj je obrazovanje nešto što je sastavni deo života, pogotovu kod Romkinja.Uvek sam se ponosila činjenicom da sam Romkinja. Bila sam jedina Romkinja u gimnaziji u Aleksincu i na fakultetu u Nišu, a kasnije i jedina Romkinja novinarka. Romkinje su višestruko diskriminisane i upravo zato sam želela da im pomognem. Cilj našeg Udruženja je osnaživanje Romkinja i da im ukažemo na značaj obrazovanja. Obrazovanje je osnovni, prvi korak ka unapređenju ličnog položaja u društvu. Trebalo bi uticati na porodice da devojčice idu u školu i ukazati im na to da obrazovanje ne utiče negativno na njihov moral i čast.Dragan Ristić, producent, glumac i frontmen grupe KAL, ističe da se radi na  polju obrazovanja, ali sve ide vrlo sporo.Što se tiče samih Roma, najbitnija stvar je zapravo obrazovanje. Tu se malo upada u neki začarani krug. Postoje koordinatori pri školama, ali to nešto slabo ide. Obrađuje se romski jezik kao fakultativni, ali sve u svemu, sporo sve to ide.Procenat Roma koji završavaju visoke škole se meri sa 0,0 i nešto. To je još uvek splet nekih slučajnih okolnosti. Mada, poboljšava se to. U principu, sve ove stvari idu na bolje, ali čini mi se da idu sporo, to je jedini problem. Koje su to predrasude koje većinska populacija uglavnom ima prema Romima?Odakle početi – kradu, prljavi… Recimo da su to dve glavne karakteristike. Neke od predrasuda su i da su lenji. U tom opsegu se sve stvari kreću. Ja mislim da je sve obrnuto.Osman Balić direktor YUROM Centra naglašava da se na polju obrazovanja dosta toga učinilo, ima promena, mnogi gradovi daju stipendije srednjoškolcima i studentima  iz svojih budžeta.Da. to je i bila oblast koja se inače, tridesetak godina unazad činila nemogućom misijom, prosto, bila je floskula, stereotip, da Romi neće da uče. Sada posle 20 godina vidimo jednu suprotnu dijagnozu. Romi su itekako učili ovih 20 godina, imate preko 1.500 studenata na univerzitetima u Srbiji. U samom Nišu imate oko stotinak studenata. Polovina ovih studenata je završilo studije, radi se o profesorima, lekarima, inžinjerima, pedagozima. Što se tiče obrazovanja, tu je uveden i taj institut pedagoškog asistenta, koga smo i kvalifikovali zakonom, on postoji sada u Zakonu o obrazovanju. To su lica koja se nalaze između škole i porodice i omogućavaju bržu i efikasniju komunikaciju, između škole i roditelja. U tom smislu je to i dalo rezultate u osnovnošolskom obrazovanju i srednješkolskom obrazovanju. Vrh toga je zapravo sasvim zadovoljavajući broj Roma koji su završili fakutete, zahvaljujući tim afirmativnim merama, pozitivnoj diskriminaciji u okviru dekade Roma. Obrazovanje je zaista nešto što uliva optimizam. Na kraju u obrazovanje je uvek, znanje, dobro ulagati. To se isplatilo i društvu, nadam se da će to imati efekata i u samoj romskoj zajednici. Oni su pre svega obrazovani zbog ličnih potreba, ali i u nadi da će se vratiti u zajednici i nastaviti taj proces emancipacije Roma.Ajša Alić je jedna od 250 pedagoških asistena u Srbiji. Ona je u ovom poslu od samog početka, oko 25 godina prati uspeh romske dece u obrazovanju.„Meni je drago da se broj romske dece, bez obzira da li je predškolska grupa, osnovna škola ili srednja škola ili fakultet sve veći i veći broj dece pristupa sistemu. I sami roditelji shvataju značaj obrazovanja njihove dece tako da danas imamo veliki broj dece koja su upisana i u predškolske grupe, u prvi razred osnovne škole, u srednjim školama ih ima puno, to su srednje stručne škole i uglavnom deca upisuju četvorogodišnje smerove, što je meni jako drago. Nakon toga, neko se opredeli da studira, a neko se opredeli da radi u struci ili u novim fabrikama koje su otvorene u Nišu. Medjutim, kada je u pitanju i zapošljavanje, ta ista deca, samim tim što kreću da rade, oni isto tako pomažu svojoj porodici novčano, što mislim da je jako važno.“Edukacia importantnoSikljovipa tano em importantno segmenti ko djivdipe. Ko agorutne 20 bersh kobo rem ovol e inkluzija taro rromano amalipa ko sikljovipa jerdilo but ucha, numa isi panda problemija ko anglosikavno sikljovipa basho kova pacha kaj ka aven ko reso. Jek taro odola problemija ko anglosikavno sistemi, basho kova psihologo tari fundoni sikavni „Vuk Karadjich“ Anita Cekich ko Nishi phenola kaj ko reso taro odova valjanol te kerolpe butisar bi po palal ovenaj rezultatija.“Anglosikavni edukacija , o lafi anglosikavno, priprema bashi sikavni tani dji negde em ushteda ako o ćhavo ko anglosikavno sistemi isi te shaj arakhi o vakti kova shaj ka koristini bashi adaptacija, socjalizacija, pendjaripa e thaneja kote beshol, e pustikaja, kalemeja, thaj sa avere buchenca kola ovena ki anglosikavni edukacija, dikhelape djaiba anglal kana djala ki angluni klasa, odova procesi tari edukacia ovela po tikno, te proces tari socijalizacija ovola po tikno soske o ćhavo djanela so adjikeri ole ki sikavni. Tari aver rig, anglosikavni edukacija premalo krisi tano obavezno thaj baro gendo taro ćhave, numa olenge daja thaja dada ramosarena e ćhaven ko vakti, o ćhave tane ramosarde numa ashti phenava kaj sa o ćhave redovna thaj odova sebepi ovola po lungo vakti ki adaptacija, socijalizacija thaj sikljovipa.Svetislav Jovanovich, sherutno taro Rromano Kultiraako Centro phenola kaj o foro kerola but bucha sar o ćhave kola tane socijalno ugrozime shaj ovol olen jek shaipa ko sikljovipa, a dodatno poenija basho ramosardipe ko mashkarune sikavne kerola shaipa te ramosare sikavne kola mangena.“Kana ko puchipa sikavne taro undone sikavne, samo okola kola socijalno ugrozime lena pustika bizo thajra dji ki oftoto klassa thaj hajbe bizo thajra a akana isi amen shaipa te kana ramosarenape ko mashkarune sikavne isi olen 30% po buderi ko poenija, em basho fakultiteti isi odola shaipa, odova sebepi shaj ramosaren sikavni koja mangena em naje olen shukar suksesi ko sikljovipa, akana ko trend te rromane ćhave mangena te ramosaren medicinaki sikavni .”Ana Sachipovich tani sherutni taro amalipa „Osvit“ kova mangola te kerol poshukrupa thaj te arakhi kultira thaj tradicija ko Rroma. Uzaro odova kerola buti te bajraripe e godi koro terne Rromnja kobor importantno o sikljovipa, ekomonijako jekhipa, olake o sikljovipa kotor taro djivdipa, me but ko Rromnja.Me sijum baripali so sijum Rromni. Sijumaj jekhutni Rromni ki gimnazija ko Aleksinac thaj ko fakulteti ko Nish, po palal hem jekhutni Rromni zhurnalisti. O Rromnja tane po but droma didkrimishime  thaj odoleske mangljum te azhutinav olenge. Ciljo taro amaro Amalipa zoralipa taro Rromnja thaj te sikava olenge kobor importantno o sikljovipa. Sikljovipa tano fundono, angluno djaipa anglal ko shukar keriba taro lichno than ko amalipa. Valjanol te kerolpe napia ko familije te o ćhaja djana ko sikavne thaj te sikavipe olenge kaj o sokljovipa na kerol ćhilale bucha ko olengoro moral thaj muj.Dragan Ristich, producenti, akteri thaj frontmeni tari grupa Kal, phenola kaj kerolape buti ko sikljovipa , numa sa djala po hari.Kana ko puchipa o Rroma, emimportntno buti tani sikljovipa. Odothe po hari khuvola pe ko magijako rroto. Isi koordinatorija ko sikavne, numa odothe na djala sar valjanol. E rromani ćhib tani sar fakultativno, numa ko sa kana dikholape, sa odova po gari djala.Procenti taro Rroma kola agorishinen uche sikavne dikholape ko 0,0 thaj khanchi. Odothe numa isi em nesave avera bucha. Numa, odova djala po shukar. Ko principi, sa akala bucha djan po shukar, numa po hari, odova tano jekhutno problemi.  Kola odola predrasude kola o na Rroma isi olen premalo Rroma?Kotar te startuina – chorena, melale … te ohena kaj tane odola duj karakteristike. Nesave taro predrasude tane em kaj tane na bucharne. Odola bucha adjahar djana. Me gndinav kaj odova ko iramo rndo.Osman Balich sherutno taro YUROM Centar phenola kaj ko sikljovipa but bucha kerdjepe, isi promene, but forija dena stipendije basho mashakrsikavne thaj studentijenge taro ple budzetija.Oja. Odoja em sine buti koja, palal trijanda bersh sine but phari misija koja nashti ovela, floskula, stereotip, kaj o Rroma na mangena te sikljoven. Akana palal o 20 bersh dikhaja jek javer dijagniza. O Rroma ko akala 20 bersh siklile but, isi po bderi taro 1.500 studentija ko univerzitetija ki Srbija. Ko Nishi isi tumen dji ko 100 studentija. Ekvash taro lende agorishindje o sikljovipa, on tane profesorija, doktorija, inzhinjerija, pegagogija. Ko sikljovipa, isi em instituti pedagogijako asistenti, kova ovol em ko hakaj, ov akana ovol ko Hakaj taro sikljovipa. Odola tane manusha kola ovena mashkaro sikavne thaj familije thaj kerena shaipa bashi po sig komunikacija, mashkarosikavne tha daja em dada. Ko odova gndipa dindja em rezultatija ko fundono sikljovipa thaj mashkarsikavno sikljovipa. Em shukar taro dova tano o gendo taro Rroma kola agorishindje o fakultetija, sebepi taro odola afirmativno mere, pozitivno diskriminacija ko okviri tari dekada e Rromengi. Sikljovipa tano hanchi so dola optimizam. Ko sikljovipa shukar te djandipa ulozhinipe. Odova iplatinipe ko amalipa, pachav kaj odova ka ovol efekti em ko rromano amalipa. On tane maj anglal sikavne ebepi tari peste, numa pachav kaj ka iranen pe ko amalipa thaj ka lundjarena odova proces tari emancipacija e Rromengi.Ajsha Alich tani jek taro 250 pedagoshko asistentija ki Srbija. Oj tano ki akaja buti taro starto, 25 bersh pratini o suksesi taro ćhave ko sikljovipa.Mange but drago kaj baro gendo taro rromane ćhave, naje ko puchipa da li angloikavni grupa, fundoni sikavni numa mashkaruni thaj faulteti sap o baro gendo taro ćhave khuvela ko sistemi. O daja thaj dada djanena kobor importantno o dikljovipa taro lengere ćhave thaj adjahar isi amen baro gendo taro ćhave kla ramosarde ko anglosikavne grupe, ko anglune klase ko fundone sikavne, ko mashkarune sikavne isi but ko struchno sikavne ko shtar bersh so mage kerol baro drago. Palal odova, neave djana ko studije, avera kerena buti ki struka ko neve fabrike kola phravdile ko Nishi. Numa kana ko puchipa e buti, odola ćhave odoleja so kerna buti , azhutinen ple familije ple buchaja so gndinav kaj but importantno.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/vaznost-obrazovanja</link><guid>685</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/675d755dd80a6_file.png</dc:content ><dc:text>Važnost Obrazovanja!</dc:text></item><item><title>Pravno Imovinski Odnosi-Najveći Problem Romske Zajednice U Ozakonjenju Objekata</title><description><![CDATA[Prenosimo u celosti tekst naših kolega a originalnu objavu možete videti OVDEU Srbiji postoje preko 700 podstandardna naselja u kojima žive pripadnici romske zajednice. Na žalost malo se radi na urbanizaciji tih naselja, tako da predrasude, stereotipi pa i diskriminacija su građeni na izgledu romskih naselja, na tom nimalo izglednom položaju ljudi koji u njima žive. Kada je grad Niš u pitanju, ulaganja u infrastrukturu u romskim naseljima u poslednjih 15 godina nema, a razlog su nelegalizovana naselja. Beograd mala, Stočni trg i Crvena zvezda tri su najveća naselja u kojima živi najbrojnija nacionalna manjina u Nišu, zvanično sa oko osam hiljada pripadnika ove manjine, medjutim nezvanično ih ima tri puta više.Nišlija Dejan Džemailović iz naselja Beograd mahala je predao zahtev za legalizaciju objekta odnosno Ozakonjenje, pre svega zahvaljujui projektu YUROM Centra iz Niša koji je platio izradu elaborata i svih ostalih troškova za Ozakonjenje objekta,  na žalost već 2 godine je bez odgovora iz nadležne Uprave.Ovde sam od rođenja u Sarajevskoj ulici, ovde su živeli moji preci, znači moj čukun, čukun deda i tako … Moj problem je bio zemljište , objekat kao objekat imamo i to je naše, ali zemljište nije naše. Taj problem nije samo kod mene, mislim da je kod svih mojih komšija u ovoj ulici, znači nijedna kuća nije legalizovana. Imali smo priliku, i ovog puta se zahvaljujem gospodinu Osmanu Baliću, koji je pokrenuo tu akciju legalizovanja objekta, znači bio je geometar bio je i inžinjer koji je došao i popisao sobe, izmerio objekat, slikao , dobio sam elaborat koji sam predao za legalizaciju još pre dve godine. Imam dokumenat da sam ja to predao, kad sam bio tamo oni su mi rekli da uopšte nije problem elaborat, samo je problem zemljište. Još nešto da vam kažem ja uredno plaćam porez na kuću koja je na moje ime, ništa ne dugujem, ni struju ni za vodu regularno plaćam svaki mesec.U poslednjih 20 godina Srbija je imala četiri Zakona o legalizaciji, a ni jedan nije u obzir uzimao problematiku naselja u kojima žive Romi, a upravo je urbanizacija jedan od osnovnih preduslova za razvoj. Zahvaljujući Stalnoj konferenciji romskih udruženja gradjana – Ligi Roma, država je septembra 2015.g. dobila  „poklon“ koji, na žalost, još uvek odbija da prihvati iako je reč o dokumentu koji nudi realna i optimalna rešenja za rešavanje jednog kompleksnog problema. Reč je o Nacrtu zakona o legalizaciji romskih naselja u Srbiji.Prema rečima Osmana Balića, direktora YUROM centra i predsednika Lige Roma, u pitanju je zakon koji bi omogućio da se naselja izgrađena ili rekonstruisana pre 1971. godine u kojima živi više od stotinu Roma, sačuvaju kao celina, i legalizuju.Pitanje zemljišta je pitanje koje muči skoro 100 posto vlasnika kuća u romskim naseljima. Romska naselja nisu urbanistički uređena, do skoro nisu bila isparcelisana, ta urbanizacija i kodifikovanje kroz urbanističke planove prvog drugog reda je donekle urađena, uglavnom nije problem u urbanistima nego je problem u političkoj volji. Po istom principu kako su društveni stanovi protivno Ustavu postali privatna svojina, po istom principu i sa istom dozom političke odgovornosti treba usvojiti taj predlog Zakona o legalizaciji održivih naselja, na kraju taj Zakon koga smo mi u okviru Lige Roma uradili zajedno sa najboljim stručnjacima toga vremena, stoji evo 7-8 godina u nekoj skupštinskoj fioci. Taj Zakon je jedino rešenje, Ministarstvo građevine, državna sekretarka Damjanović je tada na jednom skupu rekla uradite taj predlog Zakona, mi smo uradili i uredno predali nadležnom Ministarstvu i u Skupštinsku proceduru, krajnje je licemereno , da sada evo toliko dugo ćute, a taj problem legalizacije kuća romskih naselja postoji,  dakle ima minimum oko 100 hiljada Roma u Srbiji sa ovakvim problemom.Pravno-imovinsko bucha em baro problemi ko Ozakonjenje-Legalizacija taro rromane khera.Ki Srbija isi po buderi taro 700 telostandardne beshipaske thana ano kola djivdinena manusha taro rromano amalipa. Numa, but hari kerdjape buti ki urbanizacija taro odola beshipaske thana, thaj djahar o predrasude, stereotipijs thjaj e diskriminacija ovena premalo sar so dićhona rromane beshipaske thana, kova naje sar so valjanol. Kana ko puchipa foro Nish, thajra ki infrastruktura ko agorutne 15 bersh na sine, sebepi tano nalegalizuime beshipaske thana. Beograd mahala, Stochni trg thaj Crvena zvezda em bare beshipake thana ano kola djivdinena o Rroma ko Nishi kola em bari nacionaki minoriteti, ofocoalno dji ko  milje, na officialno dji ko trin droma buderi.Dejan Djemailovich taro Nishi taro beshipasko than Beograd mahala dindja zahtev bashi legalizaija , sebepi taro projekti YUROM Centro taro Nishi kova pokindja keriba taro elaborati thaj avera troshkija bashi legalizacija, numa vech duj bersh bizo odgovor tari Uprava.Akate sijum taro bijandipe ki Sarajevsko drom, akate djivdindje mle , mlo parapapo, papo … Mlo problemi sine e phuv,  kher sar kher isi amen thaj odova amaro, numa e phuv naje. Odova problemi naje samo ki mande, gndinav kaj odova problemi ko sa mle komshije, numa nijek kher, naje legalizuimo. Sine amen shaipa, thaj oakava drom shukri kerava ko rajo Osman Balich, kova kerdja odoja akcija tari legalizacija e kherengi, sine o geometar inzhinjeri kova alo thaj ramosarda o sobe, merindja o kher, slikindja, liljum elaborat kova dindjum bashi legalizacija anglal o duj bersh. Man isima dokumenti kaj odova predaindjum, kana sijuma odori phendje mange kaj odova na sine problemi, numa problemi e phuv. Te henav tumenge panda khanchi me pokinav o porezi basho kher koja ko mlo anav, khanchi na sijum borchi, ni struja ni pani sa regularno pokinav svako ćhon.Ko palune 20 bersh e Srbija sine ola 4 Hakaja ki legalizacija, numa nijek na dikhlja sar so valjanol e problematika ko beshipaske thana kote djivdinena o Rroma, a odoja tani urbanizacija koja jek taro sa o angloshaipa basho poshukaripa. Sebepi taro SKRUG-Liga Roma, e  rashtar ko 2015.bersh lilja prezenti kova panda na lilja em ako o lafi taro dokumenti kova dola realno thaj optimalno reso basho jek kompleksno problemi. Lafi taro Nacrti taro hakaj tari legalizacija taro rrromane beshipaske thana.Sar so phenol o Osman Balich, sherutno taro YUROM centro thaj prezidento tari Liga e rromengi, ko puchipa o hakaj kova shaj kerol shaipa te o beshipaske thana kola kerde uma rekonstruishime anglal 1971 bersh ano kola djivdinena po buderi taro shel Rroma, arakhenape sar jek thaj oven legalizuime.Puchipa tari phuv  muchini pashe uzaro 100% taro manusha ko rromane beshipaske thana. Rromane beshipaske thana naje urbanistikano kerde, dji sigate na sine parcelishime, odoja urbanizacija thaj kodifikacija prekalo urbanistikane planija taro angluno thaj dujto rndo dji ko negde kerdi, thaj naje problemi ko urbanistija numa problemi ko politikano mangipa. Ko jek principi sar so o amalikane khera na premalo Ustav ule privatno, ko jek principi thaj politikano pucipa valjanol te lol pe o predlogo tari Hakaj tari legalizacija taro beshipaske thana, ko agor odova Hakaj kova amen kerdjam em shukar djanle manushencar kola sine ko odova vakti, 7—8 bersh behsela ko nesavi fioka. Odova hakaj tano jek reso, Ministreumi tari gradjevina, rashtraki sekretarka Damjanovich tada ko jek kedinipe phendja keren odova predlog taro Hakaj, amen odova kerdjam thaj dindjam ko Ministreumi thaj ki Skupshtinaki procedura, shaj phenav kaj odova licemerno, isi dji ko 100 milje Rroma ki Srbija akale problemija.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pravno-imovinski-odnosi-najveci-problem-romske-zajednice-u-ozakonjenju-objekata</link><guid>684</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/675d723496b7f_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Pravno Imovinski Odnosi-Najveći Problem Romske Zajednice U Ozakonjenju Objekata</dc:text></item><item><title>Legalizacija-Ozakonjenje Težak Proces!</title><description><![CDATA[Prenosimo tekst naših kolega a originalnu verziju možete videti OVDEU Srbiji se procenjuje da postoji oko 1.5 miliona bespravno izgrađenih objekata. Novi Zakon o Ozakonjenju Objekata iz 2018. godine postavlja jasne smernice o tome koji objekti moraju biti legalizovani. To uključuje objekte koji su potpuno završeni, kao i one na kojima su izvedeni osnovni konstruktivni radovi poput temelja, stubova, greda, armiranobetonske tavanice i krovne konstrukcije, bez obzira na završenu fasadu. Stepen završenosti se procenjuje prema vrsti i nameni objekta.Legalizacija objekata je obavezna za sve objekte koji nisu izričito izuzeti zakonom. Proces uključuje nekoliko koraka:Prikupljanje Dokumentacije: Potrebno je obezbediti sve potrebne dokumente koji dokazuju postojanje i izgradnju objekta.Provera Urbanističkih Uslova: Utvrđuje se da li objekat ispunjava urbanističke zahteve.Izrada Geodetskog Snimka: Ovlašćeni geodeta pravi precizan snimak objekta.Plaćanje Taksa i Naknada: Pri podnošenju zahteva plaćaju se određene takse i administrativne naknade.Podnošenje Zahteva: Nakon prikupljanja dokumentacije, podnosi se zahtev nadležnom organu.Provera i Odobrenje: Zahtev se pregledava i, ako je sve u skladu sa zakonom, izdaje se odobrenje za legalizaciju.Takse za Legalizaciju ObjekataTaksa za legalizaciju zavisi od vrste, površine i namene objekta. Za kuće i stanove, takse se kreću od 5,000 dinara za objekte do 100 m², do 50,000 dinara za objekte preko 300 m². Za poslovne objekte, takse su znatno veće i mogu iznositi do 3,000,000 dinara za objekte preko 1500 m².Međutim, kakva je situacija u romskim naseljima kojih u Srbiji ima oko 800.Više od 20 odsto stanovnika podstandardnih romskih naselja u Srbiji nema pristup pijaćoj vodi, a više od 55 odsto nema pristup kanalizaciji, dok 14 odsto nema pristup struji, pokazuju podaci dobijeni mapiranjem, koje je sproveo Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Srbije i Tim UN za ljudska prava.Kako i da li je moguće legalizovati objekte u takvim naseljima, sdruge strane ima situacija kada porodice imaju svu potrebnu dokumentaciju, novac ali nemaju rešene pravno-imovinske odnose.Jedna od njih je i porodica Redžić iz Niša , oni žive u porodičnoj kući koja je stara više od 60 godina.U ovoj kući je živeo moj otac, on je kupio ovaj plac od jednog Srbina, imamo i predugovor koji je u to vreme potpisan od strane kupca, prodavca i dva svedoka, ali nije bio overen u Sudu ili negde drugde. Eto ja sam predao dokumenta za legalizaciju i 2005, 2015, uvek kada sam čuo da može da se legalizuje kuća. Prodavac je preminuo, nema naslednike i šta sada da radim?, pita se Bratislav.Prošle godine je grad Niš potpisao Memorandum o saradnji sa Ekumenskom humanitarnom organizacijom o legalizaciji objekata u romskim naseljima gde je to moguće. Za korisnike ovog programa odabrano je 30 porodica, među njima je i porodica Redžić koji  nisu krili radost kada su čuli da za njihov problem postoji rešenje.!Možda je ovaj projekat putokaz za rešavanje problema u romskim naseljima kada je u pitanju parcijalna legalizacija objekata.  Ukoliko ovaj projekat  u narednom periodu da pozitivne rezultate verujemo da će grad Niš učiniti mnogo više kako bi pomogao u legalizaciji objekata u romskim naseljima kojih u Nišu ima 5 sa oko 3 hiljada objekata.Legalizacija – Ozakonjenje pharo procesi!Ki Srbija phenolpe kaj isi dji ko 1,5 milionija khera kola kerde bizi dozvola. Nevo Hakaj taro Ozakonjenje o khera taro 2018.bersh sikavi shukar smernice taro odova save khera shaj ovena legalizuime. Odothe lena than khera kola sa agorishime, sar em okola kolen isi temelji, stbija, grede, betonsko ploche taj kroveske konstrukcije, em ako naje agorishimi asada. Stepeni taro agorishipa dikhelape premali vrsta thaj soske o kher.E legalizacija taro khera basho sa o khera obavezno kola naje zabranime hakajeja. Akava procesi sikavi nekozom korakija:Kedinipa tari Dokumentacija: Valjanol te obezbedinenpe sa o dokumentija kola sikavena egzistiripa thaj keriba taro objekti.Provera taro Urbanistikane Shaipa: dikhelape da li o objekti pherela urbanistikane valjanipa.Keriba taro Geodetsko Snimko: o geodeti kerola precizno snimko taro kher.Pokinipe taro takse thaj naknade: Kana delape zahtevi pokinenape takse thaj administrativno naknade.Deipa taro zahtevija: palal so kedolpe i dokumentacija, delape zahtev ko nadlezhno organi.Provera thaj odobrenje: O zahtevi dikholape thaj ako sa premalo hakaj, dolape odobrenje bashi legalizacija.Taksa bashi legalizacija taro kherTaksa bashi legalizacija tari vrsta, povrshina thaj soske o kher. Basho khera, o takse taro 5 hiljade basho khera dji ko 100 kvadratija, dji 50 milje dinarija,basho khera prekalo 300 kvadratija. Basho bucharne khera, o takse but po bare thaj shaj ovena dji o 3 milionija dinarija basho khera prekalo 1500 kvadratija.Numa, savi e situacija ko rromane beshipaske thana kola ki Srbija isi dji ko 800.Po buderi taro 20 procentija manusha ko telostadardno rromane bashipaske thana ki Srbija naje olen shaipa basho pani, a po buderi taro 55 % naje olen kanalizacija, dji kaj 14 % naje olen struja, sikavena o podatkija kola kerdje o Tim basho socijalno ukljuchipa thaj po tikno chororipa tari Guverna tari Srbija thaj Tim UN basho manushikano hakaj.Sar thaj da li shaj te legalizuinipe o khera ko adjahar beshipaske thana, tari evr rig isi situacija kana o familije isi olen sa dokumentija, thajra numa naje olen reshime pravno-imovinsko bucha.Jek tari olende tani em i familija Redjich taro Nish, on djivdinena ko familijako kher kova po purano taro 60 bersh.Ano akava kher djidindja mo dad, ov kindja akava than taro jek Srbo, isi amen em predugovor kova ko odova than ramosardo kotaro manusha so kindja, bikindja thaj duj svedokija, numa na sine overimo ko Sudo numa aver thane. Me dindjum o dokumentija bashi legalizacija ko 2005, 2015 bersh, kana shundjum shaj te legalizuinolpe o kher. O manush so bikndja o kher mulo, naje naslednikija, so te kerav akana?, pucholape o Bratislav.Nakhle bersheste o foro Nish ramosardja Memorandum tari buti Ekumensko humanitarno organizacijaja bashi legaizacija taro khera ko rromane beshipaske thana kote odova shaj. Basho korisnikija taro akava programi birimo 30 familije. Mashkari olende em i familija Redjich kova na garavdja mangipa kana shundje kaj basho olengoro problemi isi reso!Shaj te ovol kaj akava projekti sikavno droma basho reso taro problemija ko rromane beshipaske thana kana ko puchipa parcijalno legalizacija taro khera. Ako akava projekti  ko avutno vakti dol pozitivno rezultatija pachaja kaj o foro Nish ka kerol sa, sar te azhutinol ki legalzacija taro khera ko rromane beshipaske thana kola ko Nishi isi 5 thaj isi 3 milje khera.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/legalizacija-ozakonjenje-tezak-proces</link><guid>683</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/675d7131c9070_file.png</dc:content ><dc:text>Legalizacija-Ozakonjenje Težak Proces!</dc:text></item><item><title>Pedagoški Asistenti, Stub U Obrazovanju</title><description><![CDATA[Prenosimo tekst kolega u celosti. Originalni tekst možete pročitati OVDEPedagoški asistenti u Srbiji su u obrazovnom sistemu od 1998 godine, koji su tada bili poznati pod nazivom romski asistenti.Zadatak pedagoških asistenata u školama je da pruže pomoć i dodatnu podršku deci i učenicima u skladu sa njihovim potrebama. Takođe, oni bi trebalo da pomognu i nastavnicima i vaspitačima u cilju unapređivanja rada sa decom i učenicima kojima je potrebna dodatna obrazovna podrška. Pored toga, oni sarađuju i sa porodicama, a pružaju podršku zaposlenima u obrazovno-vaspitnim ustanovama u pripremi i realizaciji nastavnih i vannastavnih aktivnosti.Broj pedagoških asistenata je povećan, 2015. ih je bilo 173, a ove godine angažovano je 280 pedagoških asistenata. U svim osnovnim i srednjim školama i u predškolskim ustanovama formirani su timovi za inkluzivno obrazovanje, kao i timovi za dodatnu podršku učenicima. Istovremeno, znatno se smanjio broj učenika koji pohađaju škole i odeljenja za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju: 2013/2014. školske godine iznosio je 7.453, a deset godina kasnije, 2023/2024, taj broj je 4.735 učenika.  U Nišu imamo pet pedagoških asistentkinja/ata. Pedagoški asistenti su u OŠ“Vuk Karadžić“ , „Radoje Domanović“  „Kralj Petar I“, „Sreten Mladenivić Mika“ i u Niškoj banji u „Ivan Goran Kovačić“45-godišnji Esat Ametović kaže da su pedagoški asistenti bili od vellike pomoći njegovoj deci tokom obrazovanja.Iako je ostvaren napredak u pogledu uključivanja dece iz osetljivih grupa u obrazovanje, deca sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, deca romske nacionalne pripadnosti, deca niskog socioekonomskog statusa i deca koja žive u ruralnim ili udaljenim područjima još uvek se teže uključuju u redovno kvalitetno obrazovanje u odnosu na drugu decu. Četrdeset procenata petnaestogodišnjih učenika ne dostiže ni osnovni nivo kompetencija u oblasti čitanja, matematike i naučne pismenosti, a taj broj raste na 50% kod dece niskog socioekonomskog statusa. Situacija se pogoršala tokom pandemije kovida-19.U poslednjih nekoliko godina dosta toga se čini i na obrazovanju pedagoških asistenata,  njihova uloga je vrlo značajna u obrazovanju romske dece, zahvaljujući njima deca iz romske zajednice čine velike korake u sistemu obrazovanja. Jedan od problema sa kojima se pedagoški asistenti susreću je i sistematizacija njihovog radnog mesta, koji će biti njihovi budući poslovi na poziciji pedagoških asistenata? Ove probleme bi trebao rešiti podzakonski akt, odnosno Pravilnik o pedagoškoj asistenciji. Taj Pravilnik je usvojen 2020.godine,nakon donošenja Pravilnika o pedagoškom i andragoškom asistentu gde se tačno taksativno navode prava i obaveze asistenata, bilo je više sastanaka između predstavnika Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Nacionalnog sveta romske manjine i Asocijacije pedagoških asistenata, na temu rešavanju problema oko kvote odnosno broja učenika sa kojima u školskoj 2020/21 godine će raditi asistenti.Prema informacijama sa sajta Nacionalnog saveta romske manjine saznali smo da je usvojenim izmenjenim Pravilnikom smanjene kvote za ispunjavanje angažovanja pedagoških asistenata u osnovnim školama. To u praksi znači da će za angažovanje PA biti dovoljno 20 učenika, a za pun fond časova 35. I tako 280 ljudi koji se svakodnevno bore za bolje sutra romske dece i danas nemaju neke bolje uslove rada, na početku svake školske godine postoji strepnja da li će im se produžiti Ugovor o radu ili ne!Pedagoshko asistenti, stubo ki edukacija.Pedagoshke asistentija ki Srbija ko sikljovipasko sistemi taro 1998.bersh, kola sine pendjarde sar rromane asistentija.Zadatko taro pedagoshko asistentija ko sikavne te dol azhutipa thaj podikeripa e ćhavenge thaj sikavnenge okova so olenge valjanol. On bi valjenenaj, em te azhutinen e sikavnege thaj vaspitacjijenge sebepi te djalpe po anglal ki buti e ćhavencar thaj sikavnencar kolenge valjanol azhutipa. Uzaro odova, en kerena buti e familijencar, thaj den azhutipa bucharnenge ko sikljovipasko khera thaj ki realizacija taro sikljovipsake thaj avrisikljovipaske aktivnostija.O gendo taro pedagoshko asistentija barilo , ko 2015.bersh sine 173, a akale bersheste isi 280 pedagoshko asistentija. Ko sa fundone thaj mashkarune sikavne thaj ko anglosikavne khera formirime timija basho inkluzivno sikljovipa, sar em timija basho podikeripa basho sikavne. Ko jek vakti, but tiknilo gendo taro sikavne kola djana ki sikavni thaj odelenja basho sikljovipa taro ćhave kos isi smetnje ko olengoro bajrovipa. 2013/2014 bersheste sine 7.453, a desh bersh po palal, 2023/2024, odova gendo sine 4.735 sikavne.Ko Nishi isi amen 5 pedagosho asistentija/kinje. On kerena buti ko Fundone sikevne „Vuk Karadjich“, „Radoje Domanovich“, „Kralj Petar I“, „Sreten Mladenovich Mika“ thaj ki Nishko banja „Ivan Goran Kovachich“.45-bershengo Esat Ametovich phenola kaj o pedagoshke asistentija sine taro baro azhutipa oleskere ćhavenge ko sikljovipa.„Me sijum bizi edukacija, kerava buti ki Medijana, mi romni da bizo edukacija. Isi amen shtar ćhave taro kola trin agorishindje fundoni sikavni, numa ramosade em mashkarune sikavne. But shukar kerava basho asistentija kola azhutindje me ćhavenge ki sikavni thaj te na mukhen pli edukacija.Ako da sine djaipa anglal taro te o ćhave taro osetljivo grupe len than ki edukacija, ćhave kola isi olen nesavo smetnje ko razvoj, ćhave taro rromano minoriteti, okola kola isi olen tikno socioekonomijako statusi thaj ćhave kola djivdinena ko dur thana, thaj phare lena than ki edukacija kvalitetno premalo avera ćhave. 40% taro sikave kas isi 15 bersh naje olen fundono niveli tari kompetencija ko ramosardia, matematika… , a odova gendo djala ko 50% ko ćhave kas isi tele socioekonomijako status. E situacija uli panda po phari ki pandemija kovid-19.Ano nekobor palune bersha but kerolpe em ko sikljovipa taro pedagoshko asistentija, olengiri rola tani importantni ko sikljovipa e ćhavengo, olengoro sebepi ćhave taro rromano amalipa kerena baro djaipa anglal kosistemi tao sikljovipa. Jek taro problemija koleja o asistentija dikhenape tano sistematizacija taro olengo buchako than, savi buti ka ovol olen ko avutnipa? Akala problemija valjanol te anol ko reso telohakajesko akt, numa Pravilniko tari pedagoshko asistencija. Pravilniko kova  liljape 2020.bersheste, kote asistentija taksativno phenolape soj olengi obaveza thaj hakaj, sine po buderi sastankija mashkaro Ministreumi taro sikljovipa, Nacionako saveti e rromengo, Asocijacija taro pedagoshko asistentija, ki tema taro reso ko problemi bashi kvota numa gendo taro sikavne kolenca ko 2020/21 bersh ka keren buti o asistentija.Premalo informacije taro sajt Nacionako saveti taro rromano minoriteti djandjam kaj akale Pravilnikoja ule po tikne kvote basho angazhuipa taro pedagoshko asistentija ko fundone sikavne. Odova ki praksa phenol kaj bashi buti e asistentijegi valjnol 20 sikavne, a basho pherdo fondo 35.Thaj adjahar 280 manusha kola marenape basho po shukarupe taro rromane ćhave avdive da naje olen po shukar shaipa ki buti, ko starto taro svako sikavno bersh isi dar da li olengoro Kontrakti bashi buti ka ovol lundjardo numa na!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pedagoski-asistenti-stub-u-obrazovanju</link><guid>682</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/675d70258f0d2_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Pedagoški Asistenti, Stub U Obrazovanju</dc:text></item><item><title>Zdravstvena zastita Roma/kinja</title><description><![CDATA[Zakon o zdravstvenoj zaštiti- ovim Zakonom se uređuje sistem zdravstvene zaštite uu Republici Srbiji, njegova organizacija, društvena briga za zdravlje stanovništva i opšti interes u zdravstvenoj zaštiti.Zdravstvena zaštita obuhvata sprovođenje mera i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja državljana Republike Srbije.Ružica Jovanović je mlada zdravstvena radnica, medicinska sestra koja je imala sreće i odmah posle završene srednje škole počela da radi u državnoj bolnici u kojoj je i stažirala. Bolnicu je napustila posle dve godine jer su joj uporno produžavali ugovor o radu na 6 meseci iako su koleginice koje su posle nje počinjali da rade dobili ugovore o stalnom radnom odnosu.,,Zdravstvena zaštita je dostupna svima u teoriji ali u praksi nije baš tako. Kao zdravstveni radnik koji je radio dve godine u državnoj zdravstvenoj ustvanovi i sada kao medicinska sestra u privatnoj klinici i u patronaži, mogu reći da mnoge romske porodice žive u siromaštvu i da im to znatno otežava pristup zdravstvenim uslugama. Nemaju lične dokumente pa samim tim ne mogu da se regularno zaposle već rade na sezonskim poslovima i kao sakupljači sekundarnih sirovina, što sam produbljuje siromaštvo i nestabilnost u kojoj se njihove porodice nalaze.U privatnim klinikama retko su viđeni, gotovo da ih uopšte nema baš iz razloga jer nemaju stalne mesečne prihode a za državnu ustanovu nemaju overenu zdravstvenu knjižicu koja bi im omogućila pregled. Podelila bih jednu važnu informaciju, a to je da dosta žena, koje su se ostvarile kao majke, usled nedostatka informisanosti i loše socijo-ekonomske situacije, ne posećuju ginekologe. Stopa raka grlića materice je sve veća, a istim tim majkama deca nisu vakcinisana na vreme.Zbog svega gore navedenog životni vek Roma i Romkinja je za 25 godina kraći od životnog veka opšte populacije“Razgovarali smo i sa zdravstvenom medijatorkom koja ima višegodišnje iskustvo u radu sa romskom populacijom i ona nam je rekla da situacija nije sjajna ali da kao neko ko je dugo godina u ovoj problematici vidi velike pomake, pogotovo kada je u pitanju vakcinacija dece i obavezni zdravstveni pregledi.Kao veliki problem istakla je ne overene zdravstvene knjižice usled migracija iz manjih mesta u Beograd kada lica nemaju mogućnosti da se prijave na adresu u Beogradu pa overa knjižica nije u nadležstvu Grada nego moraju da idu u mesto na kojem su prijavljeni da bi ostvarili pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu.Sastipasko zutipeZakono pala sastipasko arakhipe - kava kanono kerel regulacia pala sastipasko arakhipe ande Republika Srbija, oleski organizacia, socijalno arakhipe pala sastipe e populaciako thaj generalo intereso pala sastipasko arakhipe.Sastipasko arakhipe inćarel implementacija merengi thaj aktiviteturengi palo arakhipe thaj lačharipe sastipasko dizutnengo andar Republika Srbija.Ružica Jovanović si terni sastipaskiri butjarni, nasvalimaski sestri savi sine baxtali te lel te kerel buti ki themutni bolnica sigo palo agorisardipe e gimnazijako, kote kergja praktika. Voj mukhlas e bolnica pala duj bersh ke von persistentnie lungarde lako buciako kontrakto pe 6 shon, vi te sas ke e kollegura so line te keren buchi pala late line permanentni buciake kontraktura.„Sastimasko zutipe si savorenge ande teoria, ferik ke ande praktika naj dosta kade. Sar sastipasko butjarno savo kerdem buti duj berša ki raštraki sastipaskiri institucia thaj akana sar nasvalipa ki privatno klinika thaj ko patronato šaj te vakerav kaj but romane familie dživen ko čorolipa thaj odoja kerel buteder phare lenge te resen sastipaskere servisura . Nane len personalno dokumentia, odolesqe naśti te len regularno buti, numaj keren buti ko sezonalno buti thaj sar kolekcioneria e sekundarno surovinengo, so korkori peste buvljarel o čorolipe thaj o na-stabiliteto kote so arakhen pe olengere familie.Von si tikno dikhline ano privatno klinike, pashe ni jekh, vash o sebepi so nane len konstantno masekosko inkomesti, thaj vash e themesko institucia, nane len certificirime sastipasko lil savo ka del shaipe te oven dikhline. Mangav te ulavav jekh importantno informacia, savi si kaj but džuvlja, save so kerdile deja, na vizitinen e ginekologen sebepi jekh bibutjako informaciako thaj jekh bilačhi socio-ekonomikani situacia. E siffra pe livmoderhalscancer vazdel pe, thaj e chavora kadale sa kodol dejange chi sas vaccinime pe vrama.Pala sa so si opral phendo, e dživdipaski vrama e Rromane muršengi thaj džuvljengo si 25 beršenca maj cikno katar o trajo e generalo populaciako.Amen vakerdam vi e sastipaskere mediatorka savi isi la but beršengi eksperienca ki buti e romane populaciasa, thaj voj phenda amenge kaj e situacia nane bari, numa sar vareko savo si hamime ano akava pučipe but berša voj dikhel baro progreso, maj but kana avel kaj e vaccinacia e chavorenge thaj e obligatorikane sastipaskere egzaminacie.Sar baro problemo voj sikavgja bicertificirime sastipaskere karte sebepi e migracija kotar maj cikne forora ko Beograd, kana o manuša na isilen šajipe te registruinen pe ko adresa ko Beograd, odolesqe i certifikatiribe e karte nane ani jurisdikcija e forosko, numa von musaj te djan ko than kote so sas registrime te shaj keren o hakaj te len bipokinipesko sastipasko zutipe.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zdravstvena-zastita-romakinja</link><guid>681</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6751cf70bd456_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Zdravstvena zastita Roma/kinja</dc:text></item><item><title>Zapošljavanje i ekonomska inkluzija</title><description><![CDATA[ZAPOŠLJAVANJE I EKONOMSKA INKLUZIJA           I danas kada govorimo o romskoj zajednici Romi često žive u siromaštvu i suočavaju se sa visokom stopom nezaposlenosti. Mnogi rade u neformalnom sektoru, što znači da nemaju pristup socijalnim pravima, kao što su zdravstveno osiguranje ili penzije. Osim toga često sesuočavaju s diskriminacijom, što otežava njihov pristup zapošljavanju, stanovanju i drugim ekonomskim resursima. Ova marginalizacija ima dugoročne posledice na njihove ekonomske mogućnosti.     Prilike za zapošljavanje i koji su deficitarni poslovi?    Danas u Srbiji postoje brojne prilike za zapošljavanje koje romska zajednica može iskoristiti. Kada govorimo o zapošljavanju, fokusiramo se na deficitarna zanimanja koja su posebno tražena. To uključuje vozače i radnike u transportnim firmama, kao i stručnjake u građevinskom sektoru. Sektor uslužnih delatnosti takođe nudi značajne mogućnosti, sa potražnjom za kuvarima, radnicima u fast food-u i keteringu, frizerima, negovateljima, kao i u uslugama čišćenja. Pored toga, zanatske delatnosti pružaju još više prostora za zapošljavanje i ekonomski napredak.     Na koji način doći do posla ili osnovati firmu?     Deo romske zajednice već koristi prilike na tržištu i ostvaruje značajne uspehe u različitim sektorima. Mnogi su pokrenuli uspešne građevinske i transportne firme, kao i preduzeća u oblasti čišćenja, nege lepote, a takođe su prisutni i u sektoru ugostiteljstva s fast food-ovima, restoranima i hotelima. Ovi primeri pokazuju kako aktivno angažovanje može doneti ekonomski prosperitet i osnažiti zajednicu.  Za sve koji traže svoju šansu postoji veliki broj nevladinih organizacija koje pružaju podršku u prekavligikaciji i dokvalifikaciji, obukama i stažiranju u cilju sticanja zanaja. Za one koji žele da pokrenu sopsteveni biznis nevladine organizacije im pružaju mogućnost za dobijanje bespovrtanih grantova i opreme za započinjanje biznisa.    Romski biznis klub (RBK) predstavlja ključnu vezu između romske zajednice, nevladinih organizacija i institucija u oblasti zapošljavanja i samozapošljavanja. Pružaju mogućnost za sve Rome i Romkinje za pomoć u pristupu finansijama, grantovima za pokretanje biznisa, pisanju biznis planova za sredstva Nacionalne službe za zapošljavanje, kao i za informacije o mentorskim programima za otvaranje i vođenje preduzeća. Takođe, pružamo savete uspešnih romskih preduzetnika koji mogu biti od velike pomoći na putu ka poslovnom uspehu.  Daju mogućnost za povezivanje sa medjunarodnim organizacijama i institucijama koje pružaju za osnivanje biznisa za Rome i Romkinje. Neke od organizacija i institucija sa kojima RBK saradjuje su REDI organizacija, organizacija ADRA, Poljoprivredna zadruga malinari “Konjic”, FindTeck- Anoa- pristup finasijama, Romski edukativni fond, Kancelarija za inkluziju Roma, Nacionalna služba za zapošljavanjei mnogi drugi.BUĆA THAJ EKONOMSKA INKLUZIJA    I adjes kana das svato karat romano kolektivo, e rromengo trajo si an bari beda thaj najlen buća. Majbut ćeren bući bizo lila, thaj godolese najlen lila pala sastipako arakibe thaj kanči najlen katar država kana phuraon. Osim kave phare situacije, takodje si bari diskrimanacija pe Rroma, godolese našti te araćen buća, ćera thaj aver ekonomske resursija. Kava situacija kaj si e Roma čudine pe rig ćeren baro bilačipe za lengo ekonomsko zuralipe.  Šansa pale buća i sae buća rodenpe majbut?  Adje an Srbija si bare šanse pal buća sae Roma šaj te len. Kana vaćaras pala buća das o svato pale buća sae majbut rodempe. Goj buća si pala vozačujra, bućarne sae ćeren o ćera. But si thana pala buća pala manuša sae džanen te ćeren habe, manuša sae džanen te činen bala, buća te araken e phure, buća te halaven. Još mjabut thana si ande zanatske buća.  Sar te araken bući thaj sar te ćeren firma?  Pe jekh rig e rroma već ćerde buznisijai silen bare uspehija an lendje buća. Majbut silen biznisija kaj ćeren ćera thaj pala transport, silen firme kaj halaven e ćera thaj zgrade, buća pala šukarime, silen fast-food buća, restoranija thaj hotelija. Kava so diklen akana si lačo primeri sar aktivacija bala buća šaj te barvarel rromani zajednica. Pala saore sae roden piri šansa šaj araken an NGOsae den sikabe pala aver buća, šaj brzo te sićon nevi bući, a sa te poćinen NGO. Ko mandjel te sile leko biznis, šaj te araćel granturja sae ni trubul te iril, thaj e oprema pala bući.  Romano biznis klubo (RBK) ćerda ključno konkcija katar rromani zajednica, NGO thaj institucije pala buća te majloko araken buća thaj biznisija. RBK del podrška te araken e love pala biznis, te araken granturja, von ćeren biznis planurja pala Nacionalno službake pala bućarake, thaj den informacije pala mentorske programija ko mandjel te putrel biznis. Isto den saveturja katar uspešne Rroma sae silen biznisija sar i tu men te ćeren an tumari firma. Goda šaj te avel bari šansa te ćeren but lačo biznis. RBK šaj te araken NGO thaj institucije sae den granturja te putres biznis. RBK ćerel bući sa REDI, ADRA, puvljaki zadruga kaj ćiden maline „Konjic“, Find-Tec – Anoa – den love, Naconalna služba e bućaki taj avere.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zaposljavanje-i-ekonomska-inkluzija</link><guid>679</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6720de813490a_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Zapošljavanje i ekonomska inkluzija</dc:text></item><item><title>Pedagoški asistenti - učitelji i prijatelji</title><description><![CDATA[Pedagoški asistenti - učitelji i prijateljiPosao pedagoškog asistenta jeste da bude u službi deteta, odnosno učenika, i okružen svojim saradnicima da pruža podršku deci u njihovom razvojnom putu kao i njihovim porodicama.Oni su ključna karika koja povezuje decu, roditelje i instituciju i da je pedagoški asistent nezamenljiv. On je ključna osoba za podršku deci marginalizovane grupacije“Pedagoški asistent pruža pomoć i dodatnu podršku grupi dece i učenika u predškolskoj ustanovi i osnovnoju skladu sa njihovim potrebama kao i zaposlenima u cilju unapređivanja njihovog rada.On je profesionalno obučen član školskog osoblja koji, u radu sa nastavnicima, decom, porodicama i zajednicom, pomaže deci iz marginalizovanih grupa da iskoriste sve prednosti obrazovanja i prevaziđu teškoće sa kojima se suočavaju tokom školovanja. Uloga pedagoškog asistenta kao novog tipa prosvetnog radnika u obrazovno-vaspitnim ustanovama se pre svega odnosi na podršku u učenju deci iz osetljivih grupa stanovništva, na rad sa decom koja dolaze iz socijalno depriviranih sredina  romskom decom i, uopšte, na rad sa decom za koju nastavni kolektiv proceni da im je potrebna obrazovna podrška kroz različite vidove individualizovanog pristupa u radu u okviru nastave.Pedagoški/a asistent/kinja učestvuje u realizaciji nastavnog procesa koji kreira i u okviru odeljenja sprovodi učitelj ili predmetni nastavnik, tako što asistira nastavniku u realizaciji nastavnih aktivnosti sprovodeći zadatke po nalogu nastavnika za određenu grupu učenika ili jednog učenika za koje je identifikovana potreba za individualizovanim pristupom u savlađivanju nastavnog gradiva.Tokom cele godine asistenti učestvuju na sastancima Školskog inkluzivnog tima, Tima za zaštitu dece od nasilja u školama i drugim školskim timovima.U Srbiji ima preko 200 pedagoških asistenata u osnovnim školama.Posao pedagoškog aistenta nije dovoljno plaćen, s obzirom na obim i sadržaj posla. Njihov pravni status takođe nije regulisan,  nemaju stalni radni odnos već obnavljaju ugovor sveke školske godine. Pravni status je nerešen što dodatno utiče na gubitak motivacije za rad pedagoških asistenata.Aistenturja ande sikavni – sikavne thaj amalaBući kataro o asistento si te ćerel lačipe e čavorendje ande sikavni, te sile lači saradnja katara aver manuša ande sikavni, thaj te del bari podrška e čavorendje an lengo baripe thaj lendje familijendje .Asisteturja si majimportnatno manuš katar bajatura, lendje deja thaj dada, i katar institucije. Pala čavore kaj si thode pe rig asistntura si maj importnatne.Asistenturja ande sikavni den podrška i kana si jekh bajato thaj kana si majbut, thaj and kindergarten thaj ande sikavni. Von pomožin i manušendje kaj ćeren bući ande sikavni.Von si profesionalno sikade thaj si članurja katar odbora onde sikavni, sae ćeren bući katar manuša ande sikavni, ćeren bući e čavorenca, thaj lendje familijenca, pomožilen e čavorendje kaj si thode po rig te silen an pire vasta džanglipe thaj te avelendje majloko ande sikavni. Asistenturja sar neve bućarne ande sikavni, lendj majimortnatni bući si te pomožin e čavorendje te majloće sikaven ande sikavni, von si pala amare Rromane čavore, e čavore kaj aven andar familije kaj najlen love, tahj čavore kaj sikavne phenen kaj trubulen loćaripe.Asistenturja den e podrška sikavendje sar te ćeren o lila pala čavore kaj trubulen podrška te sićol majlače.Asitenturja ando sao berš si pe sastankurja e timoja pala inkluzivno sikibe, thaj e timoja kaj araken e čavoren katar maripe ande sikavne. Ande Srbija si majbut nego 200 asitentjura nade sikavne katar 1. dži ko ohtoto razredi.Asitenturja ande sikavni ćeren bari bući pala čavore ande sićon majlače ali ipak najlen bare love pala goj bući. Lendje lila pala bući naj čače, najlen bući pala sajek nego svako berš ćeren neve lila. Godolese kaj najlen lila pale bući pale sajek, asistendje si but pare te ćeren bući kaj ni džanen da li „tara“ ka ćeren bući.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pedagoski-asistenti-ucitelji-i-prijatelji</link><guid>678</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/671b728bf1cae_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Pedagoški asistenti - učitelji i prijatelji</dc:text></item><item><title>Promovisanje tolerancije i poštovanja različitosti: Uloga mladih Roma i Romkinja</title><description><![CDATA[„Zajedno sa mladima do cilja“    Promovisanje tolerancije i poštovanja različitosti: Uloga mladih Roma i RomkinjaCentar Novi Svet deli sa Vama članak o ulozi mladih kod promovisanja tolerancije i poštovanja raličitosti, napisanog u okviru projekta „Zajedno sa mladima do cilja“, sufinansiranog od strane Sekretarijata za sport i omladinu.    U današnjem svetu, gde su tolerancija i poštovanje različitosti ključni za društvo, mladi Romi i Romkinje igraju presudnu ulogu kao ambasadori promena. Njihova sposobnost da promovišu vrednosti drugarstva, poštovanja, dobrote, razumevanja i empatije pored toga što obogaćuje zajednicu, doprinosi izgradnji pravednijeg društva.  Mladi Romi i Romkinje ističu se kao primer dobre prakse i pokazuju kako pozitivno ponašanje može prevazići predrasude i stereotipe. Njihov doprinos u školama, zajednicama i raznim drugim aktivnostima donosi osveženje i inspiriše druge mlade ljude da se aktivno uključe u borbu protiv diskriminacije i govora mržnje.   Lepo ponašanje nije samo moralna obaveza – to je i efikasan alat u borbi protiv diskriminacije. Kada mladi preuzmu odgovornost za svoje postupke, oni postavljaju standarde koji utiču na njihove vršnjake i širu zajednicu. Ljudi često reaguju na ono što vide, a primer dobrog ponašanja može inspirisati druge da preispituju svoje stavove i ponašanje. Tako se stvara krug pozitivnih promena, gde se poštovanje i razumevanje šire kroz međusobnu interakciju i aktivnu ulogu u društvu.  Empatija igra ključnu ulogu u razumevanju drugih kultura i običaja. Mnogi mladi Romi i Romkinje svojim primerom pokazuju da je važno slušati i učiti jedni od drugih. Organizovanjem  zajedničkih aktivnosti omogućava se dijalog između različitih zajednica, čime se direktno smanjuje nepravednost  društvu, a povećava međusobno razumevanje i poštovanje.   Romska zajednica iz godine u godinu, ima sve više akademskih građana i lidera koji su motivisani da prekinu začarani krug diskriminacije. Mladi Romi i Romkinje  postaju  uzori i lideri, inspirišući druge da se bore za svoja prava i promovišu svoje vrednosti. Njihova sposobnost da koriste obrazovanje kao oružje protiv predrasuda pomaže im da stvore pozitivnu sliku o romskoj zajednici i njihovoj kulturi i identitetu.  Promovisanje tolerancije i poštovanja različitosti, posebno u kontekstu mladih Roma i Romkinja, je od velike važnosti za izgradnju pravednijeg društva u kome se prihvata različitost i postoji empatija prema drugima. Kroz primer dobre prakse i aktivno učešće, mladi jesu ključni akteri promena koji će oblikovati budućnost svojih zajednica. Njihov doprinos ne samo da jača romsku zajednicu, već i doprinosi stvaranju društva u kojem se svi osećaju prihvaćeno i poštovano.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/promovisanje-tolerancije-i-postovanja-razlicitosti-uloga-mladih-roma-i-romkinja</link><guid>676</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/671a323cb71c0_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Promovisanje tolerancije i poštovanja različitosti: Uloga mladih Roma i Romkinja</dc:text></item><item><title>Uloga mladih Roma I Romkinja u povećanju društvenog diverziteta u Srbiji</title><description><![CDATA[Uloga mladih Roma I Romkinja u povećanju društvenog diverziteta u Srbiji  Centar Novi Svet deli sa Vama članak o ulozi mladih Roma I Romkinja u povećanju društvenog diverziteta u Srbiji, napisanog u okviru projekta „Zajedno sa mladima do cilja“, sufinansiranog od strane Sekretarijata za sport i omladinu.  Socijalni naučnici su se odavno složili da društveni diverzitet, u smislu uključivanja pripadnika različitog porekla, obrazovanja, materijalnog stanja, ima generalno pozitivan efekat na datu društvenu grupu. Svaka "različitost" sa sobom nosi različita iskustva, znanja, nove ideje, pa cela grupa na kraju profitira od uključivanja pojedinaca iz različitih socijalnih miljea.   Stiče se utisak da u našem društvu, kada se govori o društvenoj inkluziji manjinskih grupa, većina ljudi oseća kao da se od njih traži neka vrsta usluge ili dobročinstva. U Srbiji je slabo razvijena svest o opštoj koristi koju društveni diverzitet donosi.  Romska zajednica u Srbiji ima kulturu koja je u nekim domenima specifična u odnosu na "mainstream" kulturu, a koja je u istoj toj dominantnoj kulturi uglavnom ocenjena kao "manje vredna".  Ni jedan antropolog, etnolog ili pripadnik neke druge humanističke nauke se ne bi složio sa ovakvim shvatanjem, jer su upoznati da svaka kultura ima svoja vrhunska dostignuća, ali i obrasce ponašanja u svakodnevnom životu koji u sebi uvek nose dragocena znanja i iskustva.   Mladi pripadnici manjinske grupe ne žele društvenu inkluziju kao čin milosrđa ili kao uslugu koja se obavlja po nekim "zadatim kvotama", već društvenu inkluziju koja je dočekana kao prilika za obostranu korist, dobrobit i razmenu iskustva I znanja.  Kada se u proces vaspitanja i obrazovanja od samog početka uči o "korisnosti društvenih razlika" moguće je izmeniti rasprostranjenu svest o društvenoj inkluziji kao činu milosrđa u svest o stvaranju otvorenog, tolerantnog i progresivnog društva u kome mladi imaju svoje mesto.  Romska kultura ima svoje nezamenljivo mesto u srpskoj kulturi, ali je problem u tome što je romska kultura gotovo uvek bila na margini društva, kao  i što je "mainstream" kultura uvek bila zasićena negativnim stereotipima o  Romima.   Na mladim Romkinjama i Romima je da ove stereotipe "poruše" i učestvuju u stvaranju otvorenog, tolerantnog, prospektivnog društva XXI veka, uneseći u "mainstream" kulturu svoja specifična znanja, iskustva i ideje koje će iči na korist celom društvu. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/uloga-mladih-roma-i-romkinja-u-povecanju-drustvenog-diverziteta-u-srbiji</link><guid>675</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/67066ddc51bb6_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Uloga mladih Roma I Romkinja u povećanju društvenog diverziteta u Srbiji</dc:text></item><item><title>Osnaženi za kvalitetniji život romske zajednice u Beogradu</title><description><![CDATA[Sa velikim zadovoljstvom vas obaveštavamo da Centar Novi Svet započinje realizaciju još jednog značajnog projekta pod nazivom "Osnaženi za kvalitetniji život romske zajednice u Beogradu". Ovaj projekat se sprovodi uz podršku Sekretarijata za socijalnu zaštitu i ima za cilj unapređenje životnih uslova i socijalne uključenosti romske zajednice u našem glavnom gradu.Cilj projekta je pružanje podrške Romima u Beogradu kroz edukativne i informativne programe, kao i kroz organizaciju radionica koje će im omogućiti sticanje novih veština i znanja potrebnih za bolji život. Kroz ovaj projekat želimo da ojačamo kapacitete zajednice, povećamo njihovu zaposlenost, i unapredimo njihovu zdravstvenu i socijalnu zaštitu.Pozivamo vas da nas pratite i podržite u ovom važnom poduhvatu. Zajedno možemo doprineti boljoj budućnosti za sve članove naše zajednice.„Zajedno gradimo mostove razumevanja, podrške i solidarnosti. Kroz osnaživanje svakog pojedinca, stvaramo temelje za svetliju budućnost cele zajednice.“]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/osnazeni-za-kvalitetniji-zivot-romske-zajednice-u-beogradu</link><guid>673</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/66cf0e8878ccd_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Osnaženi za kvalitetniji život romske zajednice u Beogradu</dc:text></item><item><title>I ja imam talenat</title><description><![CDATA[Centar Novi Svet Realizuje Projekat "I ja imam talenat" uz Podršku Sekretarijata za Sport i OmladinuCentar Novi Svet sa ponosom najavljuje početak realizacije projekta "I ja imam talenat," koji se realizuje uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu. Cilj ovog projekta je formiranje grupe talentovanih mladih umetnika koji će u budućnosti stvarati savremeni teatar i na najbolji način predstavljati svoj talenat i kulturu.Projekat je osmišljen da pruži mladima priliku da razviju svoje umetničke veštine, ali i da se upoznaju sa bogatom nacionalnom kulturom, tradicijom, muzikom i folklorom. Kroz niz radionica, predavanja i interaktivnih sesija, učesnici će imati priliku da istraže svoje talente, ali i da se inspirišu kulturnim nasleđem koje će doprineti njihovom umetničkom izrazu.Pozivamo sve mlade umetnike da se priključe ovoj inicijativi i postanu deo zajednice koja neguje kreativnost, poštovanje kulture i tradicije, i posvećenost stvaranju savremenog teatra koji će na jedinstven način predstaviti našu kulturu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/i-ja-imam-talenat</link><guid>672</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/66cdd1ac1e290_file.jpeg</dc:content ><dc:text>I ja imam talenat</dc:text></item><item><title>Upoznajmo sebe, poštujmo različitosti </title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis pokreće projekat "Upoznajmo sebe, poštujmo različitosti" uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu Grada BeogradaRomski Medijski Servis sa ponosom najavljuje početak realizacije projekta "Upoznajmo sebe, poštujmo različitosti", koji finansira Sekretarijat za sport i omladinu Grada Beograda. Ovaj projekat ima za cilj podizanje nivoa znanja i kvaliteta informisanja pripadnika romske manjinske zajednice, na srpskom i romskom jeziku, putem elektronskih medija. Kroz edukativne i informativne sadržaje, težimo da doprinesemo stvaranju tolerantne i nediskriminatorne sredine u kojoj se poštuju različitosti.Sve aktivnosti u okviru ovog projekta biće besplatne za sve korisnike, a informacije o budućim događajima i programima možete pratiti na našem sajtu i društvenim mrežama.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/upoznajmo-sebe-postujmo-razlicitosti</link><guid>671</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/66cdcb588052f_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Upoznajmo sebe, poštujmo različitosti </dc:text></item><item><title>Radionica "Zimske eko čarolije"</title><description><![CDATA[Održana radionica "Zimske eko čarolije"U okviru projekata Zimske eko čarolije koji sprovodi Centar Novi Svet uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu, održana je inspirativna radionica koja je podstakla decu osnovnoškolskog uzrasta da zavole ekologiju.Radionica na kojoj je postavljen teorijski okvir, održana je u četvrtak 08.02. dok je radionica sa praksom u prirodi održana u petak 09.02.2024. godine.Naime, početak je bio namenjen teoriji, gde su učesnici uoznati sa aspektima prirode. Nakon informativnog dela, radionica je prešla u praktičan segment. Okupljeni na otvorenom prostoru, stečeno znanje u ekologiji primeni smo u praksi. Vladalo je pozitivno okruženje, a učesnici su doprineli očuvanju ekologije čiššćenjem dvorišta. Kombinacija teorije i prakse se dobro pokazala, jer su učesnici radionice naučili nešto novo o očuvanju životne sredine promovišući učenje kroz zajedništvo, kao i ljubav prema prirodi.Očuvanje životne sredine i promocijom ekologije, shvatićemo koliko su važne pozitivne promene i naš pojedinačni uticaj. Kroz očuvanje i zajedničke napore ovo shvatamo kao odgovornost i investiciju za dobrobit naše planete.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/radionica-zimske-eko-carolije</link><guid>663</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65c65a71897fc_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Radionica "Zimske eko čarolije"</dc:text></item><item><title>Projekat "Zimske eko čarolije"</title><description><![CDATA[Zimske eko čarolije Zimske eko čarolije jeste projekat koji sprovodi Centar Novi Svet uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu. Ovaj inovativni program teži promovisanju ekološke odgovornosti tokom zimskog raspusta, podstičući mlade na aktivnosti koje neguju ljubav prema prirodi. Kroz različite radionice, edukativne događaje i akcije, koje će se realizovati u januaru i februaru, projekat ima za cilj stvaranje svesti o značaju očuvanja životne sredine tokom hladnijih meseci. Ovaj spoj ekologije i zimske magije doprinosi izgradnji održivijeg i odgovornijeg društvu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/projekat-zimske-eko-carolije</link><guid>661</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/65b4ee1261868_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Projekat "Zimske eko čarolije"</dc:text></item><item><title>Kako su Romi došli na Balkan?</title><description><![CDATA[Kako su Romi došli na Balkan?Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija realizuje projekat "Ruka prijateljstva".Romi  imaju dugu i kompleksnu istoriju koja seže unazad vekovima. Njihovo porijeklo nije potpuno jasno, ali se vjeruje da potiču iz sjeverozapadne Indije. Prve dokaze o njihovom prisustvu na Balkanu datiraju iz srednjeg veka. 
Romi su stigli na Balkan tijekom različitih perioda, ali najznačajniji talas migracija desio se u 14. i 15. veku tokom Osmanlijskog Carstva. Tijekom tih vijekova mnogi Romi su bežali od ekonomske i socijalne nesigurnosti, kao i od ratova, tražeći utočište na Balkanu. 
U različitim dijelovima Balkana, Romi su se integrisali na različite načine. Neki su živjeli u naseljima, čuvajući svoj jezik, kulturu i tradiciju, dok su se drugi asimilirali u lokalno stanovništvo. Romi su se tijekom vijekova suočavali s različitim izazovima, uključujući diskriminaciju i socijalnu marginalizaciju. 
Danas Romi čine značajan dio populacije na Balkanu, s raznolikim iskustvima i doprinosima. Njihova povijest na ovom području odražava kompleksnost migracija, miješanja kultura i izazova s kojima su se suočavali tokom vremena.Uprkos različitim izazovima, romska kultura ostavlja snažan pečat na Balkanu. Njihova muzika, igre i tradicionalna zanatska veština doprinose bogatstvu kulturne baštine regiona. Ipak, romska zajednica i dalje se suočava s društvenim problemima, uključujući nezaposlenost i nedostatak pristupa obrazovanju. 
Integracija Roma u društvo ostaje važan izazov, a postignuti su različiti nivoi uspjeha u različitim zemljama. Organizacije i inicijative pokrenute su s ciljem poboljšanja životnih uvjeta romske populacije i prevazilaženja prepreka s kojima se suočava. Unapređenje jednakih prava i pristupa različitim resursima ključno je za stvaranje inkluzivnog društva na Balkanu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/kako-su-romi-dosli-na-balkan</link><guid>657</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/658ab8cf2820e_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Kako su Romi došli na Balkan?</dc:text></item><item><title>Ko su Aškalije?</title><description><![CDATA[Ko su Aškalije?U okviru projekta "Ruka prijateljstva" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija, predstavljamo Vam tekst o Aškalijama.Aškalije su etnička grupa koja potiče iz regije Balkana. Poznate su i kao Aškali ili Aškale, a većinom naseljavaju Kosovo, Albaniju i Makedoniju. Njihov jezik je varijanta albanskog, a kultura i običaji često odražavaju uticaje različitih kultura sa Balkana. Aškalije su često suočene s izazovima vezanim za očuvanje identiteta i integraciju u društva u kojima žive. 
Ova manjinska etnička grupa koja se takođe može pronaći u Srbiji, posebno na jugu zemlje, u regionima blizu granice sa Kosovom. Njihovo prisustvo u Srbiji ima svoje korene u istorijskim migracijama i promenama na Balkanu. U Srbiji, kao i u drugim zemljama gde su prisutni, Aškalije su suočene s izazovima očuvanja svoje kulture i identiteta, dok istovremeno nastoje da se integrišu u lokalna društva. 
U Srbiji, Aškalije se obično naseljavaju u opštinama duž južne granice s Kosovom, kao što su Bujanovac, Preševo i Medveđa. Njihova zajednica često deli jezik i kulturne elemente s drugim albanskim zajednicama. Međutim, suočavaju se s izazovima, uključujući pitanja identiteta, obrazovanja i zapošljavanja. Ponekad se ističu i socijalna isključenost i ekonomske teškoće. Razumevanje njihove situacije zahteva pažljiv pristup kako bi se podržale inicijative koje doprinose očuvanju njihove kulture i integraciji u šire društvo Srbije.Drugi tekst koji Vam prenosimo o Aškalijama možete pročitati OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ko-su-askalije</link><guid>654</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/658370aae4675_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Ko su Aškalije?</dc:text></item><item><title>Egipćani i njihova kultura u Srbiji</title><description><![CDATA[Egipćani i njihova kultura u SrbijiU okviru projekta "Ruka prijateljstva" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija, predstavljamo Vam tekst o egipatskoj kulturi.Kultura egipatskog nasleđa prožima Balkan kroz različite elemente, od umetnosti do arhitekture. Primetno je prisustvo egipatskih motiva u lokalnim tradicijama, često reflektujući fascinaciju drevnim egipatskim civilizacijama. Ovaj spoj dva različita kulturna konteksta stvara jedinstvenu mešavinu koja obogaćuje balkanske kulturne izraze. 
U Srbiji, prisustvo Egipćana se ogleda i kroz zajednice koje čuvaju svoje kulturno nasleđe. Egipatski narod doprinosi kulturnoj raznolikosti kroz muziku, ples i kulinarstvo. Takođe, mnogi Egipćani u Srbiji često organizuju događaje i manifestacije kako bi podelili svoju tradiciju i istoriju sa lokalnom zajednicom, čime se dodatno jača veza između ova dva kulturna konteksta. 
Prisustvo Egipćana na Balkanu može se povezati s migracijama i različitim istorijskim događajima. Postoje različiti faktori koji su mogli dovesti do njihovog prisustva, uključujući trgovinu, diplomatske veze ili migracije iz političkih i ekonomskih razloga. Tačan način i vreme njihovog dolaska mogu varirati, ali često su kulturne razmene i kontakti između različitih regiona igrali ključnu ulogu u formiranju ovakvih zajednica na Balkanu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/egipcani-i-njihova-kultura-u-srbiji</link><guid>653</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/657adc291b40b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Egipćani i njihova kultura u Srbiji</dc:text></item><item><title>Nacionalni Savet Roma</title><description><![CDATA[Nacionalni Savet romske nacionalne manjine Republike SrbijeU okviru projekta "Ruka prijateljstva" koij realizuje Romski Medijski Servis  uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija, prenosimo tekst koji govori o strukturi i nadležnostima Nacionalnog Saveta romske nacionalne manjine u Republici Srbiji.Nacionalni savet Roma u mnogim zemljama ima za cilj zastupanje interesa romske zajednice, promovisanje njihovih prava i unapređenje njihovog društvenog položaja. Slično je i sa Nacionalnim savetom Roma u Srbiji.Nacionalni savet Roma u Srbiji služi kao predstavničko telo koje se bavi pitanjima i potrebama romske zajednice u zemlji. Njegov cilj je poboljšanje uslova života Roma, unapređenje njihovih prava, i podrška u ostvarivanju socijalne inkluzije.Predsednik Nacionalnog saveta Roma u Srbiji je Dalibor Nakić, dok funkciju predsednika izvršnog odbora ima Aleksandar Radulović. Odbori unutar Saveta zaduženi su za specifična pitanja npr. postoji odbor za kulturu, čija je predsednica Silvija Nešić, odbor za obaveštavanje, čiji je predsednik Dragan Đorđević, odbor za obrazovanje, čiji je predsednik Vladimir Šainović, kao i odbor za službenu upotrebu jezika, čija je predsednica Šeća Kolompar.Osim toga, Nacionalni savet Roma sarađuje s vladinim institucijama, nevladinim organizacijama i drugim relevantnim akterima kako bi ostvario svoje ciljeve i poboljšao položaj Roma u društvu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nacionalni-savet-roma</link><guid>650</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/656e1ffea1d6b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nacionalni Savet Roma</dc:text></item><item><title>Balkanski Egipćani</title><description><![CDATA[Balkanski EgipćaniBalkanski Egipcani ili Cupci , su narodi koji zive pretezno u Srbiji, Makedoniji, Albaniji I Crnoj Gori.Oni su smatrani romskim narodom, ali ih danas država Srbija priznaje kao zaseban narod.Prvi dolazak balkanskih Egipćana bio je to kom gvozdenog doba, u vrijeme vladavine Setija I iRamzesa II, koji su uvozili gvožđe na Balkan. Prema Herodotovim tekstovima, tijekom antičkogperioda, medju Grcima i drugim balkanskim stanovnistvom, u njihovom susedstvu su ziveli ljudiegipatskog porijekla.Za njih se govori da su potomci    albansko-kosovskih Roma,    ali s obzirom na to da su njihovipreci došli iz Egipta dobili su ime Egipćani, I ako službeno ne postoji ni jedan dokument daimaju bilo kakve veze sa Egipćanima. Prema službenim podacima balkanskih Egipčana ima oko25.000, samo u Srbiji 13.358 (prema podacima popisa iz 2011 god.).Ovaj narod je uglavnom islamske veroispovesti i njihov maternji jezik je albanski jezik, aliEgipćani koji žive u Srbiji služe se srpskim jezikom.Egipčansko udruženje u Jugoslaviji osnovao je Nazim Arif i koji je bio predsjednik sa sjedištemu Ohridu. Osnovan je i jedan klub Egipćana u Beogradu koji je kasnije izrastao u    UnijuEgipatski    'Esnaf '. 1991god. u Strugi, osnovana je i egipćanksa politička partija – Partijademokratskog pokreta – koju je vodio Napoleon Kamberi .Njihov predstavnik nacionalnog savjeta danas je Emin Zejnulahu , koji se zalaže za obrazovanjeI kulturu balkanskih Egipćana.  Prema nezvaničnim podacima, danas u Zemun Polju živi oko 300 Egipćana i nikada niko odnjih nije posjetio Egipat. Jedan od zanimljivih podataka iz ovog egipatskog naselja jeste, da su2017 god. srušili do pola njihov verski objekat, (džamiju) u naselju. Razlog za ovo djelo nijepoznat. Kažu da sa komšijama, nemaju nikakvih problema I da dobro sarađuju.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/balkanski-egipcani</link><guid>648</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/6564a27c14956_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Balkanski Egipćani</dc:text></item><item><title>Aškalije</title><description><![CDATA[U okviru projekta "Ruka prijateljstva" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija, predstavljamo Vam tekst o Aškalijama.Aškalije su etnicka zajednica, koja pretezno zivi u Srbiji, uglavnom u autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija. Većinom su islamske veroispovesti, a govore albanskim jezikom, koji čini poseban ogranak indoevropske porodice jezika.O Askalije hi etnicko zajednica koja pretezno zivinol an amari phuv, Srbija, uglavnom ando Kosovo. Onaj skoro pa sarore ando islam, pricinen sar o Albanci.Oni imaju svoju zastavu, ukupno ih ima oko 40.000. U Srbiji prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Srbiji zivi 1.307 Aškalija. Iako su pretežno nastanjeni na Kosovu, deo Aškalija se, kao raseljena lica sa KiM, naselio i u druge delove Srbije, narocito u Novom Sadu, gde su 1998. godine osnovali Maticu Aškalija, prvu organizaciju stvorenu sa ciljem očuvanja i negovanja nacionalne kulture Aškalija.Ona isi len lendjiri zastava, ukupno isi ta len oko 40 .000. Andi Srbija zivinen 1.307 lendjere manusa. Ona vecinom zivinine ko Kosovo ali isi ta len I ando Novi Sad, kate cerde Matica Askalija, koja stvorime zbog lendjiri kultura.Matica Aškalija je društvena i kulturna organizacija aškalijskog naroda. Nalazi se u Novom Sadu, u Jevrejskoj ulici (Stari Grad). Organizacija je osnovana 1998. godine, a pre njenog osnivanja nije postojala ni jedna organizacija koja je imala za cilj očuvanje i negovanje nacionalne kulture Aškalija.I matica nalazinol pe ando Novi Sad, oj osnovime 1998 god., pre late na ulo len ni jek aver matica. Lendjiri organizacija osnovime 1998.Ciljevi Matice Aškalija su poboljsanje postojećeg stanja u obrazovanju, informisanju, zapošljavanju, zdravstvu i izdavačkoj delatnosti Aškalija, kao i uključivanje predstavnika Aškalija u institucije sistema pri odlučivanju o pitanjima manjina. Njihov predsednik je Abedin Dino Toplica.Predstavnik nacionalnog saveta Askalijske nacionalne manjine je gosp.Muhamet Behrami.Oni su kao nacija bas aktivni, trude se da budu što vidljiviji. Njihov predstavnik je prošlog meseca 06.10.2023.god razgovarao sa predstavnicima Gradskog odbora grada Novog Sada.Neke od tema bile su: Legalizacija naselja: Inicijativa za legalizaciju nelegalnih objekata u naselju Veliki Rit, koja će omoguciti stanovnicima da legalno reše pitanja stanovanja i prijavljivanja adrese. Halal užina za decu: Predlog je usmeren na to da se deci aškalijske nacionalne manjine, koja su pripadnici muslimanske veroisposvesti, obezbede halal užine u osnovnim školama, u znak poštovanja verskih prava ove zajednice. Edukativni projekti: Razvoj projekta-strategije za zapošljavanje članova zajednice kojiće raditi na podučavanju dece u novootvorenim edukativno-molitvenim prostorijama, obuhvatajuci i ostale predmete izvan veronauke. Zapošljavanje mladih: Zapošljavanje mladih Askalija na teritoriji grada Novog Sada, uz mogucu fleksibilnost u pogledu podrske ka ispunjavanju uslova za zaposlenjem.Lengoro trenutno cilj jeste te poboljsinol pe trenutno stanje ando obrazovanje,zdravstvo.Te oven vise vidljiva.Lengoro predsednik ocinool pe Dino Toplica. Lengoro predstavniko ano nacionalni savet I o Muhamet Behrami. Onaj sar nacija bas aktivna. Lengro predsedniko proslo masek pricindja e gadzenca andaro Novi Sad, ako saj te poboljsinol nesave stvaroja sar npr: Te legalizuvinen pe o chera O chavore te dobinen hallal uzina Te zaposlinen pe o terna.Aškalije su ranije smatrani delom romskog naroda, ali su od strane drzave Srbije priznati kao poseban narod (prvi put su iskazani kao zasebna nacionalnost na popisu iz 2002. godine).   Postoji vise mišljenja o njihovom poreklu. Prema jednom od njih, Aškalije su potomci albanizovanih kosovskih Roma, dok su prema drugim tvrdnjama, oni poreklom ili iz Irana (odakle su se doselili na Balkan u 4. veku), ili sa podrucja Palestine odnosno iz grada Askelona u danasnjem Izraelu (od cega je i nastalo ime Aškalija). Romi tvrde da su Aškalije u stvari deo Roma, Balkanski Egipćani tvrde da su u stvari deo njihovog naroda, dok same Aškalije smatraju da i jedni i drugi hoće da ih asimiluju.Njiva molitva se izgovara iskljucivo na arapskom jeziku sem kada imaju predavanje, na jeziku države u kojoj se ta sluzba vrši.Onaj smatrime sar Roma,ali amari drzava priznanindja len sar posebno narodo 2002god. Postojinen povise misljenja katar ale I savo poreklo isi len.Nekoj vacerol kaj taro Albanci nekoj vacerol kaj ale andaro Iran. Okova so odvoinol len taro aver narodo jeste lendjiri vera, lendjiri molitva vacerol pe iskljucivo ki arapsko chib, jedino kana isi len predavanje andi aver phuv vacerol pe ko jezik kate I molitva odrzavinol pe.Neki od njihovih poznatih su: Sabit Rahmani - Predsednik demokratke partije albanskih aškalija na KiM Hafize Hajdini - poslanik Etem Arifi - poslanik Muhamed Arifi - izvrsni direktor Balksanskih Suncokreta na Kosuvu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/askalije</link><guid>646</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/655ffb289d1f1_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Aškalije</dc:text></item><item><title>Romska hrana</title><description><![CDATA[Hrana za dušu - romska hranaU okviru projekta "Izlaz iz medijskog mraka" kog sprovodi Romski Medijski Servis uz podršku Sekretarijata za informisanje, predstavljamo Vam tradicionalnu romsku hranu.     Romi su nomadski narod i tokom istorije su usvojili i prilagodili različite kulinarske uticaje iz regiona kroz koje su prolazili. Evo pregleda nekih karakterističnih jela i aspekata romske hrane:Pikantnost i Začini: Romsku kuhinju karakteriše upotreba različitih začina i pikantnih sastojaka. Beli luk, crni biber, crvena paprika i ljuta feferona često daju jelu bogat ukus.Mesna Jela: Romi često uključuju meso u svoju ishranu. Piletina, jagnjetina, svinjetina i govedina često se pripremaju na različite načine, uključujući pečenje, dinstanje i prženje.Punjena Paprika (Paprikas): Ovo je jedno od najpoznatijih romskih jela. Paprike se obično punjeni mešavinom mlevenog mesa, pirinča, začina i paradajza. Nakon toga, paprike se kuvaju u paradajz sosu.Gulaš: Gulaš je često prisutan u romskoj kuhinji. To je vrsta paprikaša u kojem se meso (često govedina) dinsta u gustoj, začinjenoj supi sa povrćem.Pilav: Pilav sa pirinčem, povrćem i mesom često je deo romskih obroka. Ovo jelo se priprema sa različitim začinima, čime se postiže bogat ukus.Hleb i Pita: Hleb igra važnu ulogu u romskoj ishrani. Romi često prave domaći hleb, a pite sa raznim nadevima su takođe popularne.Deserti: Romi takođe uživaju u desertima kao što su palacinke, baklava, kolači sa orasima i medenjaci. Ovi slatkiši obično su aromatični i bogati.Tradicionalna Priprema: Romi često pripremaju jela na tradicionalan način, koristeći otvoreni plamen i drvenu vatru, što doprinosi autentičnom ukusu.Gostoprimstvo: Romi su poznati po svojoj gostoljubivosti i tradiciji deljenja hrane sa gostima. Hrana igra važnu ulogu u društvenim okupljanjima i proslavama.Važno je napomenuti da romska kuhinja može varirati između različitih regija i podgrupa unutar romske zajednice. Iako se tradicionalni recepti čuvaju i prenose generacijama, moderni uticaji i promene u ishrani takođe utiču na romsku kuhinju. Sve u svemu, romska hrana je ukusna, raznovrsna i odražava bogatu kulturnu baštinu ovog naroda.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romska-hrana</link><guid>639</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/65418a1744577_file.webp</dc:content ><dc:text>Romska hrana</dc:text></item><item><title>Radionice "Izlaz iz medijskog mraka"</title><description><![CDATA[Realizacija radionica u okviru projekta "Izlaz iz medijskog mraka"Romski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za informisanje 
realizuje projekat "Izlaz iz medijskog mraka". Cilj projekta je 
unapređenje medijskog i novinarskog profesionalizma i podizanje 
kvaliteta informisanja pripadnika romske manjinske zajednice na srpskom i
 romskom jeziku.Kroz četiri  radionice obučinili smo i unapredili kapacitete deset mladih Roma i Romkinja za angažovanje i prisustvo u medijima, kao i koliko je važno pravovremeno i tačno informisanje romske nacionalne manjine u Srbiji.Radionica održana u junu obuhvatala je teme negovanja kulture i očuvanja nacionalnog identiteta. Na radionici u julu smo govorili o poštovanju različitosti, dijaloga i tolerancije, kao i o stvaranju sredine bez diskriminacije. Dok je radionica u avgustu pokrivala teme poput osnova romske kulture i tradicije, tradicionalne hrane i poznatih ličnosti iz romske zajednice.Bilo je reči o tome koliko je bitno kako se ponašamo i šta radimo ispred i iza kamere, kao i o distribuciji tekstova na sajt Romskog Medijskog Servisa, koje su naši učesnici napisali u okviru tema obuhvaćenih na projektu.Tekstove možete pogledati OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/radionice-izlaz-iz-medijskog-mraka</link><guid>633</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65098edb3b155_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Radionice "Izlaz iz medijskog mraka"</dc:text></item><item><title>Održana još jedna radionica "Osnažena može sve"</title><description><![CDATA[Radionica "Osnažena može sve"Centar "Novi Svet" uz podršku gradske opštine Vračar realizuje projekat pod nazivom "Osnažena može sve".Cilj projekta jeste unapređenje kapaciteta i osnaživanje Romkinja za 
javno zagovaranje, poštovanju različitosti i jednak pristup pravima 
unutar romske zajednice i u društvu uopšte.U petak, 25. avgusta 2023. godine, održana je još jedna radionica u okviru projekta "Osnažena može sve", na temu javnog zastupanja.Polaznice seminara imale su priliku da nauče šta je javno zastupanje, kada se koristi, kada nekog javno zastupamo, kao i kada je romskoj zajednici ono najpotrebnije. Radionica je bila veoma interesantna, a primere za javno zagovaranje, trenerica Svetlana Ilić pronašla je u preimenovanju parka na Slaviji u "Park Dušana Jovanovića". ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/odrzana-jos-jedna-radionica-osnazena-moze-sve</link><guid>631</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64ef15587c80b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Održana još jedna radionica "Osnažena može sve"</dc:text></item><item><title>Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu - Dan mladih</title><description><![CDATA[Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledaluDan mladihRomski Medijski Servis uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu 
realizuje projekat "Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu".Dan mladih je međunarodni događaj koji se obeležava 12. avgusta. Prvi put je obeležen 2000. godine, a ima svrhu da skrene pažnju na probleme, kulturna i pravna pitanja omladine, učenika i studenata.Ovaj dan je zamišljen kao prilika da se skrene pažnja na pitanja mladih širom sveta.  Prema procenama Ujedinjenih nacija, polovina svetske populacije je mlađa od 25 godina.   Dakle mladi ljudi se suočavaju sa mnogim nepravdama i nejednakostima i ovaj dan treba iskoristiti kao priznavanje doprinosa mladim momcima i devojkama za sve što čine u razvijanju sveta.Kada govorimo o važnosti mladih ne smemo izostaviti mlade Rome i Romkinje, studente i studentkinje, koji svojim aktivizmom svakodnevno doprinose toleranciji u društvu. Oni se ne plaše da javno govore o problemima koji se sreću u obrazovanju, prilikom traženja posla i kod stanovanja, kao posledica diskriminacije i anticiganizma. Mladi su zainteresovani da se uključe u borbu za ravnopravnije društvo i njihove ideje moraju biti deo budućih rešenja. Za ukorenjene probleme u društvu moramo svi zajedno raditi, celo društvo, romske zajednice na čelu sa ambicioznim mladim ljudima, kao i nadležne institucije.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mladi-romi-i-romkinje-u-medijskom-ogledalu-dan-mladih</link><guid>627</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64df4ea1c0c36_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu - Dan mladih</dc:text></item><item><title>Radionica "Osnažena može sve"</title><description><![CDATA[Radionica "Osnažena može sve"Centar "Novi Svet" uz podršku gradske opštine Vračar realizuje projekat pod nazivom "Osnažena može sve".Cilj projekta jeste unapređenje kapaciteta i osnaživanje Romkinja za 
javno zagovaranje, poštovanju različitosti i jednak pristup pravima 
unutar romske zajednice i u društvu uopšte.28. i 29. jula 2023. održane su dve radionice. Na prvom delu radionice polaznice su dobile informacije koje se odnose na međunarodnu i domaću pravnu regulativu, strateška opredeljenja naše držane, sa naročitim osvrtom na posebne ciljeve Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije koji se odnose na nacionalne manjine i osetljive društvene grupe.Na drugom delu radionice polaznice su dobile teorijska i praktična znanja iz oblasti javnog zagovaranja i umrežavanja. Nakon radionica polaznice su stekle osnovna znanja i veštine za prepoznavanje najznačajnijih aktera uključenih u implementaciju Strategije, kao i znanje o identifikovanju aktivnosti koje doprinose unapređenju i zaštiti ljudskih prava.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/radionica-osnazena-moze-sve</link><guid>626</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64dde221bf5f4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Radionica "Osnažena može sve"</dc:text></item><item><title>Radionica "Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu"</title><description><![CDATA[Radionica "Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu"Romski Medijski Servis uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu 
realizuje projekat "Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu". Održane su dve radionice u julu i avgustu, Prva je trajala od 14. do 16. jula, gde smo govorili o medijima. Na drugoj radionici, od 11. do 13. avgusta, nastavili smo da govorimo o medijima i našim korisnicima pružili određena znanja i praktične veštine iz oblasti medija. Takođe smo govorili Romima u medjima; ne stereotipnom izveštavanju, medijskoj pismenosti, javnom nastupu, o štampanim i elektronskim medijima, kao i o društvenim mrežama. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/radionica-mladi-romi-i-romkinje-u-medijskom-ogledalu</link><guid>625</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64da033cc81dc_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Radionica "Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu"</dc:text></item><item><title>Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nisi-sama-zajedno-za-bezbednije-drustvo</link><guid>618</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64ef237e376e9_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo</dc:text></item><item><title>Poznate ličnosti iz romske zajednice</title><description><![CDATA[Svetske poznate ličnosti iz romske zajednice U okviru projekta "Izlaz iz medijskog mraka" kog sprovodi Romski Medijski Servis uz podršku Sekretarijata za informisanje, predstavljamo Vam ličnosti iz sveta poznatih za koje sigurno niste znali da su Romi.PABLO PIKASO jedan od najuticajnijih i najistaknutijih umetnika svih vremena, začetnik kubizma, slikar i vajar, po nacionalnosti Rom iz Španije. Stvorio je preko 6.000 slika, skulptura i dela za koje se smatra da vrede milione. RITA HEJVORT američka pin-ap boginja i seks simbol 40-ih, rođena kao Margarita Karmen, bila je Romkinja. U svojoj karijeri ostvarila je 71 ulogu. ANA LAVINIJA GARDNER bila je filmska glumica, nominovana za Oskara kao najbolja glavna glumica u filmu Mambo. Po mišljenju mnogih smatra se za jednom od najlepših žena sveta.JUL BRINER holivudski glumac, nagrađen Oskarom, predsednik Svetskog saveza Roma, a našoj javnosti poznat po ulozi u filmu "Bitka na Neretvi".ČARLI ČAPLIN filmski režiser, glumac, scenarista i producent, kao i jedan od najvećih komičara svih vremena.  ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/poznate-licnosti-iz-romske-zajednice</link><guid>615</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/64c66bc595772_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Poznate ličnosti iz romske zajednice</dc:text></item><item><title>Romska kultura </title><description><![CDATA[Romska kulturaRomski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za informisanje realizuje projekat "Izlaz iz medijskog mraka".Kultura je termin koji se odnosi na veliki i raznoliki skup uglavnom 
nematerijalnih elemenata društvenog života. Prvenstveno se sastoji od 
vrednosti, verovanja, sistema jezika i komunikacije i praksi koje ljudi 
dele zajedničko i koje se mogu koristiti za definisanje njih kao 
kolektivnih, kao i materijalnih predmeta koji su zajednički za tu grupu 
ili društvo.Kod Roma je kultura veoma važna, jer kao nomadski narod, jedino što su sa sobom uvek mogli poneti jeste upravo tradicija, koju su usvajali i menjali kako su se selili.Romi su etnički narod koji je posljednih hiljadu godina migrirao širom
 Europe. Kultura Roma ima bogatu usmenu tradiciju, s naglaskom na porodicu. Vrlo važno je napomenuti da su se Romi vekovima suočavali s diskriminacijom i progonom, zbog svog načina života.Danas, Romi predstavljaju jednu od najvećih nacionalnih manjina u 
Europi – prema UNICEF-u pretpostavlja se da u Evropi trenutno živi 12 do
 15 miliona Roma, a 70 posto njih živi u istočnoj Europi. Šta je kultura jednog naroda?jezik*običajiverovanjasimboliVrlo je važno za svaki narod, pogotovo Rome kojih ima širom sveta, sačuvati i negovati kulturu. To je ono što nosimo sa sobom i ono što mi jesmo. Naša obaveza je da prezentujemo, čuvamo tradiciju i prenosimo je na mlađe generacije koje će dalje širiti.Tekst o romskom jeziku možete pogledati OVDE. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romska-kultura</link><guid>614</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64c3c01621d96_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romska kultura </dc:text></item><item><title>Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo: intervju</title><description><![CDATA[U okviru projekta "Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo" koji je finansiran od strane Sekretarijata za sport i omaldinu i koji sprovodi Romski Medijski Servis, poslušajte intervju sa učenicom srednje turističke škole o vršnjačkom nasilju.Intervju možete naći OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nisi-sama-zajedno-za-bezbednije-drustvo-intervju</link><guid>613</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64bfc60c94bfb_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo: intervju</dc:text></item><item><title>Dijalog i tolerancija</title><description><![CDATA[Dijalog i tolerancijaTolerancija je pojam iz oblasti društva, kulture ili religije koji se odnosi na kolektivnu i pojedinačnu praksu prihvatanja i saradnje sa osobama koje nisu iste vere, ne misle na isti način, imaju drugačiji politički 
stav ili se razlikuju po nekom drugom osnovu. Dijalog predstavlja obostranu usmenu ili pismenu komunikaciju između dve ili više osoba. Njegova suprotnost je monolog, razgovor jedne osobe sa samim sobom. Pretpostavka za svaki dijalog je tolerancija da se do rešenja dođe 
snagom argumenta a ne argumentom snage. Iz dijaloga svako treba da izađe
 promenjen. U dijalogu nastojimo da ubedimo druge boljim argumentima, 
ali moramo biti otvoreni da i sami budemo ubeđeni argumentima drugih. Da
 bismo vodili dijalog moramo da naučimo da slušamo jedni druge.
Postavlja se pitanje: DA LI DIJALOG I TOLERANCIJA POSTOJE?Nažalost, živimo u društvu gde se razlike ne prihvataju, kada smo drugačiji - to je loše. Teško je ubediti nekog da su zapravo razlike one koje nas spajaju. Ljudi više znaju protiv čega su nego za šta su. Više znaju šta neće nego šta hoće.Kada bi okrenuli planetu naopako, radije stupali u dijaloge i sami preuzimali odgovornost za svoje postupke, svet bi bio mirnija i tolerantnija luka, gde bi svi uživali u svom punom potencijalu i gde ne postoji mesta za bilo kakvu vrstu diskriminacije. U današnje vreme retko gde možemo čuti pojmove dijaloga i tolerancija u pravom smislu i u svom punom potencijalu. Moramo mnogo raditi na sebi, svojim idejama i načinima prenošenja istih, kako bi ideja o utopiji jednog sveta gde smo svi isti, zaživela. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/dijalog-i-tolerancija</link><guid>612</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64bfb6a0e6890_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Dijalog i tolerancija</dc:text></item><item><title>Romski jezik</title><description><![CDATA[Romski jezikRomski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za informisanje realizuje projekat "Izlaz iz medijskog mraka".Koliko je maternji jezik važan govori nam Vuk Karadžić: “Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, dokle ga ljubimo i počitujemo, njim govorimo i pišemo, pročišćavamo, dotle živi i narod, može se među sobom razumijevati i umno sajedinjavati, ne preliva se u drugi, ne propada.” 
Negovanje jezika je bitno zbog očuvanja kulturnog identiteta naroda. Tako je romski jezik ono što spaja sve Rome širom sveta.

Ne postoji jedinstveni jezik Roma, već varijacije na njega u zavisnosti od dela svega u kome žive.  Romski jezik spada u indo-arijsku grupu indoevropskih jezika. Najsličniji je indijskom jeziki i to je zapravo jedino što su Romi poneli iz svoje prapostojbine. 
Svetski dan romskog jezika obeležava se 5. novembra, a datum je ustanovio UNESCO 2015. godine, na inicijativu Udruženja iz Hrvatske “Kali Sara”. 

U Srbiji se poštuje princip Vuka Kadadžića “Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano.”
Kao i u srpskom jeziku koristi se trideset slova ćirilice, plus još sedam slova.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romski-jezik</link><guid>611</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/64b2f9d5d360e_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romski jezik</dc:text></item><item><title>Romi u medijima</title><description><![CDATA[Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledaluRomi u medijimaRomski Medijski Servis uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu realizuje projekat "Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu". Ovaj tekst ima cilj da pokaže realnu sliku o tome kako je romska nacionalna manjina prikazana u medijima.Mediji su sedma sila i neretko imaju ulogu u formiranju slike koju mi pre ili kasnije usvojimo. Ukoliko osoba koja stvara medijske sadržaje, odrasta u društvu punom stereotipa, takav sadržaj joj neće biti stran i upravo će takve negative prenositi. Kada govorimo o nevidljivim grupama, kojoj pripadaju i Romi, svedoci smo nemilih scena u medijima gde su prikazani na podrugljiv način. Nažalost, Romi i Romkinje se u medijima najčesće spominju u crnoj hronici, skandalima ili na način koji ismeva njihovu kulturu, tradiciju i način življenja. Emisije poput onih o romskim veseljima ili DNK-a zaista ne utiču dobro na narod koji vekovima trpi diskriminaciju i predmet je osuda svake vrste.
Zbog duboko usađenih predrasuda, mediji moraju biti ekstremno pažljivi kada govore o marginalizovanim grupama. 
Danas postoji mnogo Roma i Romkinja koji su pokretači promena, kako u svojoj zajednici, tako i rame uz rame sa većinskim stanovništvom. Tužno, ali za takve ne postoji prostor u medijima i nisu vidljivi. 

Trebalo bi da se da na značaju lepim stvarmai i da se o romskoj nacionalnoj manjini govori kao o ljudima, ne kao o “ciganima” i građanima drugog reda. 

Važno je da o pitanjima u vezi sa romskom populacijom govore Romi i Romkinje, jer su oni tada noseći izvor informacija i na taj način im se daje glas i prostor u medijima.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romi-u-medijima</link><guid>610</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/64afbaaba2ce4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romi u medijima</dc:text></item><item><title>Nasilje u Srbiji</title><description><![CDATA[Tragedije u SrbijiRomski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaldinu 
realizuje projekat Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo, u periodu od marta 2023. do decembra 2023.    Svedoci smo nemilih događaja koji su potresli Srbiju. Tragedije koje nikog nisu ostavile ravnodušnim, zavile su celu zemlju, ceo region u crno.   U sredu, 3. Maja, u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” K.K. (13) imao je razrađen ceo plan teškog zločina- ubistva, koje je počinio nad svojim drugarima, kao i obezbeđenju škole. Deset žrtava, deset srca je prestalo da kuca, deset ljudi više nije među nama, zajedno sa njima uništeno je mnogo porodica, rodbine, prijatelja, ali uništeni su i svi ljudi koji imaju empatije.   Zasejan je strah. Deca ne žele da idu u školu, roditelji se plaše da ih puste, a na školama kao institucijama je orgoman pritisak. Ljudi su se otuđili i Beograd nikad više neće biti onaj isti, veseo grad.     Dan nakon velike tragedije u “Ribnikaru”, dogodio se još jedan ogroman gubitak. U četvrtak, 4. Maja, na teritoriji Mladenovca I obližnjih sela, U.B. (21) ubio je pet osoba. Samo dan posle masakra koji je celu zemlju ostavio u žalosti, desio se sličan događaj…  Izgubili smo divne mlade ljude. Mlade ljude koji nisu stigli da vide svu lepotu ovog života, jer im je život pre vremena oduzet.   Da li smo se kao narod osilili? Gde grešimo? Šta je navelo dva mladića da unište živote svih nas, da unište porodice, drugarstva, zemlju? Za ove zločine nikada nećemo naći opravdanje, jer ono ne postoji.  Ali narod je ustao, počeli smo da pričamo na glas o svojim osećanjima, ne držimo više ništa u sebi. Pokušavamo naći načine da kao društvo, ovo prebrodimo, ali to će se teško desiti. Sve je komplikovano I zamršeno, ono što je bitno, jeste da ne odustajemo.   Bitno je u ovoj borbi uključiti što više stručnih lica- psihologa, psihijatra, SOS telefona, policije… Najbitnije od svega jeste da razvijemo empatiju prema drugima, da se međusobno slušamo I poštujemo jer ništa nije vrednije od života.  U ovim teškim vremenima treba pokazati ljudskost. Moramo se ujediniti I svim snagama sprečavati nasilje, ne smemo dozvoliti da se crne hronike pune, samo jer se neko osetio dovoljno moćnim da oduzme život.  Ne smemo zaboraviti da je pravo na život primarno, da ga poseduje svako od nas I da se ono nalazi u samom centru Sistema zaštite ljudskih prava.  Romski Medijski Servis izražava najdublje saučešće porodicama nastradalih žrtva. Neka im je večna slava I hvala im za sve što su uradili za svoje kratke živote. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nasilje-u-srbiji</link><guid>603</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/648b056f202f6_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nasilje u Srbiji</dc:text></item><item><title>Тipovi i vrste nasilja</title><description><![CDATA[Tipovi i vrste nasiljaRomski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaldinu 
realizuje projekat Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo, u periodu od marta 2023. do decembra 2023.Svakodnevno smo u mogućnosti da pročitamo ili čujemo neku lošu vest, uglavnom prouzrokovanu upravo iz nasilja. Kako bi se govorilo o tipovima i vrstama nasilja, njihovim prepoznavanjima i prevencijama, bitno je znati šta je uopšte nasilje? Svetska Zdravstvena Organizacija nam zapravo približava definiciju nasilja kao „internacionalno korišćenje fizičke sile ili moći, preteće ili stvarne, protiv samog sebe, druge osobe, ili protiv grupe ili zajednice, koje rezultira u ili ima visoku verovatnoću povreda, smrti, psihološkog povređivanja, lošeg razvitka, ili siromaštva”.  Dakle, kao što je navedeno u definiciji nasilje može biti usmereno protiv samog sebe, između osoba, takođe postoji i kolektivno nasilje. Prvi tip nasilja gde škodimo samom sebi, ogleda se nanošenjem povreda, suicidnim mislima, pokušaju ali i izvršenju samoubistva. Drugi i najčešći tip nasilja, nasilje između osoba, uključuje forme kao što su porodično nasilje, nasilje nad ženama, zlostavljanje dece i starijih osoba, zlostavljanje partnera, vršnjačko nasilje, silovanje, seksualni napad itd. Treći tip, kolektivno nasilje jeste stvaranje organizovanog plana za zločin mržnje od strane organizovane grupe, teroristička dela ili nasilja bandi, kao i rat.  Kod vrsta nasilja ubrajamo psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko, ugrožavanje spokojstva i nažalost mnoge druge oblike... Psihičko nasilje je najrasprostranjenije i podrazumeva vređanje, izmevanje, ponižavanje i omaložavanje. Fizičko nasilje jeste direktna primena fizičke sile na drugu osobu, a sami smo svedoci koliko je zastupljeno, kao i koliko se malo o fizičkom ali i bilo kom drugom obliku nasilja govori. Seksualno nasilje jeste pokušaj da se pridobije bilo koje seksualno delo, čin trgovine tj. prinuda, kao i neželjeni komentari od bilo koje osobe nevezano za odnos sa žrtvom.  Približavanjem nasilja na ovakav način, podižući svest i govoreći o tome, spada u jedan od načina njegove prevencije. Takođe među najbitnijim činiocima sprečavanja nasilja jeste stalno insistiranje na društvene norme u pogledu jednakosti polova, poštovanja ljudskih prava i sloboda, kao i ugledan policijski sistem. Vrlo važno, edukacija i osposobljavanje mladih ljudi kako bi na direktan način uticali na smanjenje nasilja. Poslednje, ali šta više i najvažnije jeste ne plašiti se da javno govorimo o tome ili prijavimo nasilje kada smo žrtve ili svedoci istog.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/tipovi-i-vrste-nasilja</link><guid>602</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/648b038aa9f9b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Тipovi i vrste nasilja</dc:text></item><item><title>Sajber - digitalno nasilje</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaldinu realizuje projekat Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo.   Cilj projekta je da podigne svest i informisanost o negativnim i štetnim posledicama nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja putem medija, na romskom i srpskom jeziku.    Sajber nasilje   Kroz edukaciju mladih direktno ćemo uticati na smanjenje nasilja i povećanje informisanosti mladih Roma i Romkinja i većinskog stanovništva iz oblasti nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja.    Svedoci smo vremena u kom internet i društeven mreže preovlađuju svetom; toliko slobodni, a toliko moćni. Digitalizacija ima svoje prednosti, ali i mane. Prostor spajanja, informacija, zanimljivosti i razonode, s druge strane mesto na kom je u velikoj meri prisutna diskriminacija, govor mržnje i sajber nasilje.   Često čujemo za nemile događaje na internetu, bilo nekome nama bliskom, poznanicima ili smo mi sami žrtve ili učesnici istih, bitno je znati šta su oni uopšte, kako utiču na druge ljude i za kraj, ono najbitnije kako ih sprečiti.  Sajber (eng. cyber) ili digitalno nasilje jeste vid nasilja koje se odigrava na prostoru interneta, virtuelno. Uglavom se ispoljava kroz agresivno, ružno ponašanje, ismevanje, nepotrebno, negativno komentarisanje itd. Nažalost, česti su slučajevi, gde se ovakav vid nasilja ne shvata ozbiljno, iako je lično i uvredljivo, ipak postoje adekvatne sankcije.  Primeri digitalnog nasilja su sve prisutniji, govoreći konkretno o romskoj zajednici česti su negativni komentari I prozivke na internetu. Romi su vekovima unazad ugnjetavani I diskriminisani, danas kada se sve češće govori o neprikosnovenosti ljudskih prava I sloboda, prisutni su negativni primeri sajber ophođenja većinskog stanovništva prema Romima.   Poznate ličnosti koje se deklarišu kao Romi, gotovo su uvek na meti destruktivnih komentara koje pozivaju na njihovu nacionalnu pripadnost. Stereotipi koji prate naše društvo su ogromni, te tako neretko bivamo svedoci pesama, video zapisa I vesti koji pozivaju na nasilje I linč prema Romima.  Vrlo važno jeste pažljivo koristiti društvene mreže i biti oprezan sa njima, pogotovo u slučaju dece. Roditeljima se preporučuje konstantan nadzor nad dečijim aktivnostima na internetu, a pored toga naučiti ih kako da bezbedno koriste internet, prepoznaju opasnost i izbegnu je.  Bitno je da kao društvo, pokretači promena, a pre svega kao ljudi koji se protive nasilju, stanemo na put ovakvim ispadima. Takođe, u velikoj meri biti pažljivi šta prenosimo svojim slikama ili komentarima na društevim mrežama, jer naše reči imaju težinu i mogu vrlo ozbiljno ugroziti nekoga.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sajber-digitalno-nasilje</link><guid>601</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/647ddf2e3be15_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Sajber - digitalno nasilje</dc:text></item><item><title>Nasilje</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaladinu 
realizuje projekat . Cilj projekta je da podigne svest i informisanost o negativnim i štetnim posledicama nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja putem medija, naromskom i srpskom jeziku.Kroz edukaciju mladih direktno ćemo 
uticati na smanjenje nasilja i povećanje informisanosti mladih Roma i 
Romkinja i većinskog stanovništva iz oblasti nasilja u porodici i 
vršnjačkog nasilja.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nasilje</link><guid>600</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/647ddcbf1ac48_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nasilje</dc:text></item><item><title>Vršnjačko nasilje</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaldinu 
realizuje projekat Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo. Cilj projekta je da podigne svest i informisanost o negativnim i štetnim posledicama nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja putem medija, naromskom i srpskom jeziku.Kroz edukaciju mladih direktno ćemo 
uticati na smanjenje nasilja i povećanje informisanosti mladih Roma i 
Romkinja i većinskog stanovništva iz oblasti nasilja u porodici i 
vršnjačkog nasilja.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/vrsnjacko-nasilje</link><guid>599</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/647dd7ee58966_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Vršnjačko nasilje</dc:text></item><item><title>Vrsnjacko nasilje u Vrbasu</title><description><![CDATA[Vrsnjacko nasilje u VrbasuRomski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaldinu 
realizuje projekat "Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo", u periodu od marta 2023. do decembra 2023.Svedoci smo toga da vršnjačko nasilje i nasilje u školama jeste sve prisutnije. Deca će vrlo često, dobaciti neku opasku ili učiniti ružan gest, samo kako bi spustili osobu koja je slabija od njih ili je druge vere, nacionalnosti, seksualne pripadnosti ili ima neki invaliditet.   U OŠ „Petar Petrović Njegoš“ u Vrbasu, vršnjaci su doneli devojčici romske nacionalne manjine, bakarnu žicu, kako bi aludirali na njenu pripadnost i stereotip gde Romi skupljaju bakar. Takođe, zato što je Romkinja, drugari iz razreda ne žele da se druže sa njom, niti da zajedno idu na matursko veče.  Pokrenula se lavina podrške, kako poznatih ličnosti, tako i ljudi punih empatije, da pomognu devojčici da se izbori sa predrasudama.  Da li je ovo zemlja u kojoj želimo da živimo? Da li ćemo doveka stvarati stereotipe prema ljudima drugačijim od društveno prihvatljivog? Šta bi uopšte bilo društveno prihvatljivo?  Zar ne bismo voleli da živimo u zajednici koja počiva na toleranciji i poštovanju drugih, poštovanju različitosti? Proces inkluzije marginalizovanih grupa je spor i odvija se vrlo teško. Uslovi za njegov razvitak, pri ovakvim streotipima i svakodnevnim ispadima, skoro i ne postoji.  Gde se nalazi klica ovog problema, a gde je ključ koji otvara vrata svetu bez nasilja?   Ovde je vaspitanje dece ključno, razgovarajte sa njima, vidite šta ih muči i zajedno pronađite rešenje ili adekvatnu pomoć. Naučite vašu decu da nije sramota pričati o svojim osećanjima, komunikacija i poverenje su osnov svakog zdravog odnosa.   Zapamtite da niste sami i da zajedno treba da radimo na stvaranju povoljnije slike prihvatanja ljudi koji su na marginama društva. Stvaranje okvira u kome ne postoji nasilje, a diskriminacije gotovo nema- zvuči kao utopiija, ali moguće je.  Moguće je ako vaspitavate svoju decu i obraćate pažnju na ono šta vam govore. Akcenat na škole da odmah reaguju ukoliko primete i najmanju sitnicu koja je trn u oku. Probudite se, ustanite i nemojte čekati da se nešto gore desi, već počnite da sprečavate i najmanji potencijalni problem.Pogledajte emisiju   u kojoj je nasa aktivistkinja govorila o ovom problemu. klikni ovde]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/vrsnjacko-nasilje-u-vrbasu</link><guid>596</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/646cbe57b4aa2_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Vrsnjacko nasilje u Vrbasu</dc:text></item><item><title>Mehanizmi za sprečavanje vršnjačkog nasilja</title><description><![CDATA[Mehanizmi za sprečavanje vršnjačkog nasilja  Nisi sam/a – Zajedno protiv nasiljaRomski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaldinu 
realizuje projekat Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo, u periodu od marta 2023. do decembra 2023.    Šta je uopšte vršnjačko nasilje?  Kada govorimo o terminu “vršnjačko nasilje” trebamo praviti razliku između ponašanja koje ima segmente agresije i ponašanja koje se može definisati kao nasilje. Ponašanje koje ima segmente agresije, a ne spada u vršnjačko nasilje, se ne ponavlja i nema za cilj da drugome nanese štetu. Vršnjačko nasilje je svako ponašanje koje ispunjava sledeće elemenate:  čin koji ima za cilj da se nekome nanese šteta;  ponavlja se tokom nekog vremenskog perioda:odnos snaga između počinioca nasilja i žrtve je neravnopravan (žrtva je slabija) i to je glavna karakteristika nasilja.    Kakva su deca koja vrše nasilje?  Deca koja čine nasilje, u najvećem broju, imaju pozitivan stav prema nasilju i rešavanju konflikata na taj način. Takav stav može biti posledica učenja po modelu - u okviru porodice ili socijalnog okruženja u kojem dete odrasta ili posledica iskustva pretrpljenog nasilja u porodici i/ili u vršnjačkoj grupi. Često se može čuti od počinilaca nasilja da su i oni bili žrtve nasilja (porodičnog ili vršnjačkog). S druge strane, decu koja trpe nasilje najčešće opisuju kao stidljivu, anksioznu i opreznu, koja se povlače kada su napadnuta. Ni jedno ni drugo nije nužno tačno.  Deca sa nasilničkim ponašanjem nisu nužno ni žrtve porodičnog nasilja, roditelji nisu nužno modeli koji kod dece izazivaju ovakvo ponašanje - to mogu biti i neki drugi odrasli iz njihovog okruženja ili čak drugi vršnjaci koji imaju nasilničko ponašanje. U svakom slučaju, treba im neka samozaštita. Da bi preživeli opasnu situaciju, preduzimaju ono što im se pokazalo kao najbolji zaštitni mehanizam, a to je nasilje, jer će tako zastrašiti vršnjaka i time pokazati drugima da se nikoga ne plaše, da su jaki.  Šta raditi i kako pomoći deci da se zaštite ili da promene svoje ponašanja?  Kako bi došlo do same promene ponašanja, kod dece koja vrše nasilje, najpre treba da razumemo njihovu perspektivu i razlog zašto biraju da se na taj način ponašaju. Dakle, nije dovoljno samo kazniti dete, jer sama kazna neće dovesti do promene u ponašanju, već je potrebno raditi sa detetom na promeni stavova i uverenja o nasilnom rešavanju problema. Tek tada ćemo moći da izazovemo promenu.  Kada su u pitanju deca koja trpe nasilje, važan je sistem podrške u njihovom okruženju. To bi podrazumevalopodržavajuću atmosferu u porodici, sticanje novih drugara, jačanje prijateljskih veza jačanje samopouzdanja i učenje komunikacije.  Roditelji mogu da odigraju značajnu ulogu i kod dece koja vrše nasilje i kod dece koja isto to trpe. U oba slučaja, treba pratiti ponašanje deteta, registrovati svaku promenu u ponašanju i raspoloženju i proveravati da li je sve u redu. Vrlo je važno podučavati decu da, ako se dogodi vršnjačko nasilje, treba da se obrate odraslim osobama (roditeljima, nastavnicim ili drugim osobama od poverenja), jer jedino na taj način nasilje može da se zaustavi. Zato je još važnije da odrasli, slušaju i čuju decu i njihove probleme, da ne minimizirati iste. U takvim situacijama važno je da reagujemo na način da ponudimo pomoć i podršku, ali i model konstruktivnog rešavanja nastale situacije.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mehanizmi-za-sprecavanje-vrsnjackog-nasilja</link><guid>595</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/646cb8f812e9d_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mehanizmi za sprečavanje vršnjačkog nasilja</dc:text></item><item><title>Holokaust nad Romima</title><description><![CDATA[Tačan broj poginulih Roma nije poznat, jer živeći na marginama evropskih društava, nisu ni ulazili u zvanične statistike. Pretpostavlja se da je broj njihovih žrtava veći od pola miliona. U Srbiji, takođe, ne postoje zvanični podaci. Prema nekim procenama broj nastradalih je oko 12.000.Razlog što nije poznat tačan broj poginulih nije samo zbog toga što ne postoje zvanične statistike, već i zato što ne postoji stvarno interesovanje da se sazna.
      



    
        
      Poslušajte sledeći Prilog]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/holokaust-nad-romima</link><guid>585</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63ea442a370a2_file.png</dc:content ><dc:text>Holokaust nad Romima</dc:text></item><item><title>Jevrejski praznici</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje a u saradnji sa jevrejskom organizacijom HAVER Srbija, sprovodi projekat pod nazivom "Dijalog sa tobom i sa samim sobom".Poslušajte sledeći prilog i saznajte vise  Jevrejskim praznicima. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/jevrejski-praznici</link><guid>584</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63ea400c799d4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Jevrejski praznici</dc:text></item><item><title>Jevrejska edukacija u savremenom svetu</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje a u saradnji sa jevrejskom organizacijom HAVER Srbija, sprovodi projekat pod nazivom "Dijalog sa tobom i sa samim sobom".Poslušajte sledeći prilog i saznajte vise o Jevrejskoj edukaciji u savremenom svetu .]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/jevrejska-edukacija-u-savremenom-svetu</link><guid>583</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63ea3d3ed267c_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Jevrejska edukacija u savremenom svetu</dc:text></item><item><title>Ruzica DDD zastita</title><description><![CDATA[Pogledajte sledeci VIDEO   o preduzetnici koja se bavi DDD zastitom.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ruzica-ddd-zastita</link><guid>582</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Ruzica DDD zastita</dc:text></item><item><title>Romski jezik - Video</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje
 a u saradnji sa jevrejskom organizacijom HAVER Srbija, sprovodi 
projekat pod nazivom "Dijalog sa tobom i sa samim sobom". Pogledajte sledeci Video i naucite nešto o najbrojnijoj nacionalnoj manjini u Srbiji. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romski-jezik-video</link><guid>579</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c43081807f3_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romski jezik - Video</dc:text></item><item><title>Put Roma</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje
 a u saradnji sa jevrejskom organizacijom HAVER Srbija, sprovodi 
projekat pod nazivom "Dijalog sa tobom i sa samim sobom". Pogledajte sledeci VIDEO i naucite nešto o najbrojnijoj nacionalnoj manjini u Srbiji. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/put-roma</link><guid>578</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c4283a80ebb_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Put Roma</dc:text></item><item><title>Šabat: hram u vremenu i stub ravnopravnosti jevrejskog društva</title><description><![CDATA[Naredni tekst je nastao u okviru projekta ''Dijalog sa tobom i sa 
samim sobom" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz porsku Ministarstva
 kulture i informisanja. Šabat, dvadesetpetočasovni praznik u jevrejskoj tradiciji i praksi, dešava se svakih nedelju dana i predstavlja jednu od najvećih jevrejskih svetkovina. Kao što to rabin Abraham Jošua Hešel kaže,[1] Šabat opstaje i iznova se ukazuje kao hram u vremenu, odnosno kao posvećeni vremenski odvojak, dan posvećen zastanku, molitvi, prijateljima, porodici i najdražima, što ga čini specifičnim odmorom od pritiska svakodnevnih obaveza i aktivnosti kojima smo okupirani tokom redovnih radnih dana. Gde god se nalazili, počevši od petka, od zalaska sunca, pa do subote nešto iza zalaska sunca, Jevrejke i Jevreji različitih religioznih, kulturalnih i društvenih navika obeležavaju Šabat kao dan sećanja na Stvaranje sveta, i kao dan sećanja na Izlazak iz Egipta.     Kao što je to u Tori opisano,[2] Šabat je dan podsećanja na sedmodnevni proces Stvaranja sveta, od kojih je dan odmora, sedmi dan – Šabat, jednako važan i konstitutivan, baš kao i „radni“, stvaralački dani. U ovom smislu Šabat podseća na partnerstvo Boga i čoveka u stvaranju sveta, gde se, stvarajući svoj, bolji svet od dana do dana, čovek podseća na to do koje su mere zastanak, odmori regeneracija važni za nastavak aktivnosti koje slede od nedelje do nedelje. Naime, kao što je Bog, prema Tori, stvarao svet tokom šest dana, „i počinu u sedmi dan od svih dela svojih, koja učini“,[3] tako je i čoveku dato da prati taj ritam i da odmori svakog sedmog dana u nedelji, kao bi reevaluirao svoj rad, ali i kako bi razumeo da je sve što možemo da učinimo i stvorimo tokom jednog dana i jedne nedelje – sasvim dovoljno, ma koliko poslova ostalo nedovršeno od nedelje do petka. Šabat nas, stoga, uči da je u redu napraviti pauzu i odmoriti, bez obzira na složen ritam svakodnevnice, obaveza, rokova i očekivanja. Tako je Šabat, za svakog savremenog čoveka, uvek predstavljao utočište od nimalo lakih zahteva radne nedelje i ukazivao mu na pravo na posvećeni, božanski inspirisan, opravdan i nužan odmor.    Drugi aspekt Šabata odnosi se na sećanje na Izlazak iz Egipta. U Tori je zapovest o Šabatu data odmah nakon Izlaska iz Egipta.[4] Šabat je, dakle, pored dana zastanka i odmora, podsećanje na važnost dosezanja slobode od ropstva – nekadašnjeg, egipatskog, ali i svakog savremenog ropstva, koje vrlo lako može uključiti i ropstvo navikama, brzom radnom ritmu i zahtevima nadređenih. Zbog toga Šabat predstavlja i osu ravnopravnosti unutar jevrejskog kulturalnog sveta. Naime, na Šabat smo svi ravnopravni – bili mi zaposleni ili poslodavci, podređeni ili nadređeni – na Šabat smo na jednak način, kao ljudi koji su stvoreni da budu jednaki, oslobođeni uobičajenih uloga, etiketa i zahteva koji prate jednu radnu nedelju. Ovaj aspekt Šabata je bio posebno važan u istorijskom periodu za koji je bio vezan sistem robovlasničkih odnosa, budući da su na Šabat, prema Tori, apsolutno svi ravnopravni u pravu na odmor, bez obzira na klasnu pripadnost.[5] Dakle, čak i u najopresivnijem kontekstu, Šabat predstavlja zapovest – svima, a posebno nadređenima, da se sete suštinske ravnopravnosti čoveka u odnosu na čoveka koja poziva na jednako obezbeđivanje mogućnosti odmora i praznovanja. Šabat tako postaje sećanje na slobodu koja je data svakom čoveku ponaosob u trenutku Stvaranja.     Šabat počinje paljenjem sveća, uz blagoslov Bogu koji je ostavio zapovest o paljenju sveća – svetla na Šabat. Šabat je, po sebi, neka vrsta svetlosti koja, uz mirise aromatičnog bilja i iskustvo mira, molitve i svečanih obroka treba da opstane tokom narednog radnog perioda, sve do sledećeg dana odmora i slobode. Šabat se obično provodi u krugu najbližih, uz večernju, jutarnju i popodnevnu molitvu i tri svečana obroka koji se pripremaju dan unapred i održavaju toplim, kako bi Šabat bio oslobođen svake pripreme, opterećenja i rada. Posebno svečan element obroka predstavljaju hale – dva upletena obredna hleba koja sećaju na manu, hranljivu namirnicu koju je Bog ostavljao Jevrejima tokom perioda lutanja po pustinji. Svakog dana, naime, Bog bi ostavljao po jednu manu svakoj osobi, a petkom bi ostavio po dve – jednu za petak, a jednu za Šabat, dan kada se i Bog, a samim tim i ljudi, odmaraju.[6] Hala ima slatkast ukus, kako bi podsećala na slast dana zastanka i slobode, odnosno na slast Šabata.     Kao što se na svečan način obeležava ulazak Šabata – paljenjem sveća i blagoslovom, tako se na svečan način Šabat i ispraća, obredom koji se zove havdala. Tokom obreda havdala pali se višestruko upletena sveća koja odaje posebno jaku svetlost, a prisutni uživaju u ukusu vina i u  mirisima aromatičnog bilja, te tako, osim umom, i telom, asocijativno, pamte blagodet Šabata i nose deo tog posebnog mira u nedelju koja predstoji. Cikličnost Šabata tako u jevrejsku svakodnevnicu unosi radost, čak i tokom naporne radne nedelje, te izaziva iščekivanje ponovnog osećaja celovitosti koju Šabat pruža – baš kao na dan zastanka od Stvaranja Sveta i na dan dosezanja slobode. Možda su upravo zastanak, odmor i sloboda ujedno i najdragocenije tekovine jevrejske istorijske mudrosti o kojima Šabat svedoči i danas.    Autor teksta Dragana Stojanovic      [1] Abraham Joshua Heschel, The Sabbath: Its Meaning for Modern Man, Farrar, Straus and Giroux, New York, 1951.       [2] Postanje 2:1-3.      [3] Postanje 2:2.      [4] Izlazak 20:8-11.      [5] Ponovljeni zakoni 5:14.      [6] Izlazak 16:14-26.    ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sabat-hram-u-vremenu-i-stub-ravnopravnosti-jevrejskog-drustva</link><guid>577</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c40651604b5_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Šabat: hram u vremenu i stub ravnopravnosti jevrejskog društva</dc:text></item><item><title>Jevrejska zajednica u Srbiji:  istorija, jezik i muzika kao markeri identiteta i promena</title><description><![CDATA[Naredni tekst je nastao u okviru projekta ''Dijalog sa tobom i sa 
samim sobom" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz porsku Ministarstva
 kulture i informisanja. Istorija naseljavanja Jevreja u Srbiji govori u prilog činjenici da su Jevreji na tlu današnje Srbije prisutni još od rimskog doba. Prvi materijalni dokazi o životu Jevreja na području današnje Srbije upućuju, dakle, na doba početka ove ere, što ukazuje na dug dvomilenijumski suživot jevrejskog naroda sa balkanskim stanovništvom. Više dokaza o Jevrejima naseljenim u ovom periodu, ipak, sakupljeno je iz doba 10. veka i kasnije. Značajnija naseljavanja jevrejskog naroda na Balkan svakako se dešavaju nakon 1492. godine, odnosno nakon velikog progona Jevreja iz Španije i Portugalije krajem 15. veka. Ova velika grupa jevrejskih iseljenika našla je utočište u okvirima Otomanskog carstva, unutar koga je Sultan Bajazit II otvorio Jevrejima prostor za naseljavanje, rad i trgovinu. Takođe, jedan veliki sloj jevrejskog naseljavanja desio se u 18. veku, kada je habzburški car Jozef II objavio svoj Edikt tolerancije, koji je Jevrejima garantovao određeni vid slobode i mogućnost življenja verskog i građanskog života. S obzirom na to da je u periodu od 16. do 20. veka današnji prostor Srbije bio podeljen na dva velika carstva – Habzburško, severno od Save i Dunava i Otomansko, južno od Save i Dunava, u odnosu na tada aktuelnu političku situaciju na otomanske prostore naselili su se Jevreji iz Španije i Portugalije – Sefardi,[1] dok su se na sever, na habzburške prostore (danas Autonomna pokrajina Vojvodina) naselili Aškenazi,[2] Jevreji sa istočnih i severnih prostora Habzburškog carstva. Potomci Jevreja naseljenih pre Sefarda i Aškenaza, za vreme Rimskog carstva, nazivali su sebe Romaniotima; na žalost, poslednji predstavnici romaniotskih porodica u Srbiji umrli su tokom dvadesetog veka.    Položaj jevrejskog naroda na prostoru današnje Srbije nije uvek bio jednostavan. Iako su jevrejski stanovnici često učestvovali u podršci ostvarivanju nezavisnosti Srbije u devetnaestom veku, suočili su se sa višedecenijskim otežavajućim okolnostima vezanim za poreze i mogućnost slobodnog naseljavanja. Ova situacija se, sa promenama vlasti u Srbiji unekoliko menjala, no položaj Jevreja ostao je relativno nepovoljan. Uprkos tome, do 1912. godine zabeleženo je da je jevrejska zajednica u Srbiji brojala oko 5000 ljudi koji su bili organizovani u dve zajednice, različite po običajima, jeziku i kulturi. Naravno, obe zajednice vezivao je isti religijski, pravni i svakodnevni kodeks – Tanah (Tora, Knjige Proroka – Nevi’im i Spisi - Ketuvim) i Talmud, dok su se razlike svodile na specifičnosti u načinu na koji se proslavljaju praznici ili tumače specifični elementi pravno-religijskog zakona.    Jevreji Sefardi, došavši iz Španije i Portugalije, sa sobom su doneli specifičan govorni jezik, koji predstavlja kodifikovanu mešavinu hebrejskog i španskog jezika. Ovaj jezik, zbog toga nazvan đudeo-espanjol ili pak ladino, zadržao se u jevrejskim zajednicama Srbije do 21. veka, zajedno sa sefardskim običajima, muzikom, specifičnom hranom i kulturom. Kao i sam jezik – ladino, i sefardska muzika obiluje motivima koji su Sefardi doneli sa špansko-portugalskih prostora, a sefardske melodije još žive na prostorima Balkana. Sefardske melodije su naročito rasprostranjene na prostorima Bosne, gde je Sefarda bilo najviše, ali su sačuvane i zapamćene i na prostorima Srbije. Ove melodije, na koje je dodat lokalni tekst, oličene su u pesmi kao što je „Kad ja pođoh na Bembašu“ (sefardski naziv pesme: „Mi kerido mi amado [Dragi moj, voljeni moj]“), a zahvaljujući sefardskom sećanju, često se čuje i pesma „Adio kerida [Zbogom, draga]“, koja je, kao sefardsko nasleđe, istaknuta i promovisana i u seriji rađenoj prema romanu Gordane Kuić „Miris kiše na Balkanu“ koju je režirao Ljubiša Samardžić. Za ovu pesmu, iako na prvi pogled sadrži ljubavni tekst koji govori o bolnom rastanku, Sefardi kažu da zapravo govori o njihovom izgonu iz zemlje u kojoj su toliko dugo živeli – Španije, te da kao takva oslikava težinu izbegličkog života i surovi karakter progona ljudi iz zemlje za koju su toliko bili vezani. Srećom, nematerijalno kulturalno nasleđe često opstaje duže od materijalnog, i ispostavlja se kao posebno važno u vremenima progona, selidba i kriza. Ovo nasleđe je jednostavno „poneti“ sa sobom – ono je neotuđivo, nosi se u sećanju i otelotvorava u izvođenju, prenoseći se tako sa generacije na generaciju i čuvajući identitet naroda kroz vekove, bez obzira na to gde živeli i kojim se putevima – u ovom slučaju iz nužde – kretali. Muzička grupa koja danas deluje na prostorima Srbije i koja neguje sefardsko muzičko nasleđe zove se Šira u’tfila (u prevodu: pesma i molitva), i redovno održava koncerte kako u Srbiji, tako i u regionu i u svetu.     Kao i sefardski Jevreji, i aškenaski Jevreji su sa sobom doneli svoj jezik – jidiš, koji je predstavljao mešavinu hebrejskog i nemačkog jezika. Na ovom jeziku aškenaski Jevreji izdavali su glasila, pisali dokumenta i stvarali poeziju i umetnost. Aškenaska muzika obiluje muzičkim motivima donesenim kako iz Nemačke, tako i sa prostora istočne Evrope, Ukrajine i Rusije, gde su Aškenazi živeli tokom dugog niza vekova i odakle su često i dolazili na prostore Srbije. Aškenaske zajednice bile su prisutne pretežno u Vojvodini, ali je i u Beogradu do Drugog svetskog rata, pored sefardske, bila aktivna i aškenaska jevrejska zajednica.    Tokom Drugog svetskog rata u Holokaustu je, na prostorima Srbije, stradalo preko osamdeset procenata jevrejske zajednice, čime je, pored dragocenih ljudskih života, zauvek uništena i ogromna količina znanja i sećanja na prethodne vekove jevrejskog života u Srbiji. Ipak, značajan deo sećanja na sefardski i aškenaski jevrejski identitet, jezik, muziku i kulturu i dalje opstaje i prenosi se na buduće generacije, koje su, pored sveg kulturalnog nasleđa, sačuvale još jedan marker jevrejskog identiteta: želju i aktivno delovanje u smeru toga da se Holokaust nikada ne zaboravi, a time nikada više i ne ponovi. Savremeni život malih jevrejskih zajednica u Srbiji tako je prisutan i na početku dvadeset prvog veka, zajedno sa sećanjima i praksama, jezikom, muzikom, istorijom i kulturom nasleđenim iz prethodnih vekova.   Autor teksta Dragana Stojanovic        [1] Naziv Sefardi dolazi od hebrejske reči za Španiju – Sefarad.      [2] Naziv Aškenazi dolazi od hebrejske reči za Nemačku – Aškenaz.    ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/jevrejska-zajednica-u-srbiji-istorija-jezik-i-muzika-kao-markeri-identiteta-i-promena</link><guid>576</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c40539917d5_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Jevrejska zajednica u Srbiji:  istorija, jezik i muzika kao markeri identiteta i promena</dc:text></item><item><title>Poreklo i značenje pojma antisemitizam </title><description><![CDATA[Naredni tekst je nastao u okviru projekta ''Dijalog sa tobom i sa 
samim sobom" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz porsku Ministarstva
 kulture i informisanja. Iako je sam pojam antisemitizam novijeg datuma, za antisemitizam se kaže da je najstariji oblik mržnje. Antisemitizam kao pojava je star koliko i sam jevrejski narod. Antisemitizam podrazumeva netrpeljivost, predrasude i mržnju prema Jevrejima, uprkos činjenici da sam termin navodi da osoba pogrešno pomisli da se radi o mržnji prema svim semitskim narodima. Antisemitizam se smatra oblikom rasizma, iako su Jevreji etno – religijska grupa, a ne zasebna rasa. To vuče korene iz činjenice da su krajem 19. i u 20. veku, od strane antisemita Jevreji rasionalizovani, odnosno, posmatrani kao zasebna rasa – niža rasa.  Reč antisemitizam prvi je verovatno iskoristio  Moritz Steinschneider, orijentalista i bibliograf jevrejskog porekla, 1860. godine, u kontekstu značenja koje i danas ima, prozivajući javno iznete predrasude francuskog filozofa Ernesta Renana. Međutim, termin antisemitizam sa suprotnim značenjem, oberučke su prihvatili tadašnji mrzitelji Jevreja širom Evrope, jer je zvučala naučno i uklapala se u tadašnju tendenciju da se pseudonaučnim tvrdnjama dokaže inferiornost Jevreja. Tako je Wilhelm Marr objavio dva pamfleta oko 1880. godine, u kojima je pojam semitizam koristio kao sinonim za jevrejstvo, a onda bi suprostavljanje toj, po njemu po nemački duh opasnoj pojavi, predstavljalo antisemitizam. Shodno tome, osnovao je i Ligu antisemita. Nakon toga se pojam raširio i zaživeo sa takvim značenjem. Korišćen je paralelno sa oba značenja : i kao izraz za mržnju prema Jevrejima i kao suprostavljanje jevrejskom uticaju, sve do kraja Drugog svetskog rata. Tek nakon Drugog svetskog rata, kao posledica Holokausta kao konačnog proizvoda antisemitizma, taj pojam dobija isključivo jedno značenje.  Činjenica da je pojam antisemitizam zaživeo kao glavna reč za pojavu demonizacije Jevrejapredstavlja problem jer taj pojam nije dovoljno precizan i neko ko želi relativizovati svoje antisemitske stavove može reći da Jevreji nisu jedini Semiti, da su i Jevreji antisemiti jer se sukobljavaju sa semitskim arapskim stanovništvnom i slično. Precizniji pojam bi možda bio judeofobija ili antijudaizam, ali i dalje je dominantan ovaj pojam. Baš iz ovog razloga, u poslednje vreme se, u krugovima aktivista u borbi protiv antisemitizma, obraća pažnja na način pisanja ove reči. Poželjno je da se piše antisemitizam, ane anti-semitizam, sa crticom, jer se pisanjem crtice apostrofira reč semitizam i time daje prilika za distorziju značenja.  Antisemitizam je kroz istoriju imao više različitih pojavnih oblika koji proizilaze iz konteksta mesta i vremena nastanka. Uprkos tome, svi pojavni oblici imaju zajedničke karakteristike i vrlo često se dešavalo da neki novi pojavni oblik proističe iz prethodnog.  Pojavni oblici antisemitizma kroz istoriju, hronološki gledano, uključuju: antički, hrišćanski, ekonomsko – politički i rasni antisemitizam. U novije vreme može se zasebno izdvojiti i anticionistički antisemitizam.Autor teksta Ivan Kremer]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/poreklo-i-znacenje-pojma-antisemitizam</link><guid>575</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c402f9eecf6_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Poreklo i značenje pojma antisemitizam </dc:text></item><item><title>Pojavni oblici antisemitizma</title><description><![CDATA[Naredni tekst je nastao u okviru projekta ''Dijalog sa tobom i sa 
samim sobom" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz porsku Ministarstva
 kulture i informisanja. Antisemitizam je kroz istoriju imao više različitih pojavnih oblika koji proizilaze iz konteksta mesta i vremena nastanka. Uprkos tome, svi pojavni oblici imaju zajedničke karakteristike i vrlo često se dešavalo da neki novi pojavni oblik proističe iz prethodnog.  Pojavni oblici antisemitizma kroz istoriju, hronološki gledano, uključuju: antički, hrišćanski, ekonomsko – politički i rasni antisemitizam. U novije vreme može se zasebno izdvojiti i anticionistički antisemitizam.  Antički antisemitizam se ogledao u činjenici da su u politeističkom antičkom svetu koji je počivao na sili i ubijanju, Jevreji i moralni kodeks koji je Judaizam kao monoteistička religija nosio sa sobom bili potpuno drugačiji od svih društava. Ta različitost izrodila je strah i mržnju prema drugačijem, što je više puta u antičkom dobu dovelo jevrejski narod na rub istrebljenja. Glavna predrasuda antičkog antisemitizma, koja i dan danas živi i nadograđuje se u narednim pojavnim oblicima antisemitizma jeste da su Jevreji strani nelojalan element u svakom društvu koji ne podlaže zakonima datog društva i ima sopstvene zakone.  Hrišćanski antisemitizam se zasniva na pogrešnoj pretpostavci da su Jevreji ubili Hrista, iako je i sam Isus Hrist i svi njegovi sledbenici bio deo jevrejskog naroda koji se tada nalazio pod rimskom okupacijom.   U atmosferi hrišćanskog antisemitizma izrodila se još jedna jako važna antisemitska pojava, a to je da u bilo kojem društvu, za sve što pođe loše, budu okrivljeni Jevreji. Primera radi, ako je dolazilo do izbijanja zaraza, što je naravno, u srednjem veku bila česta pojava, u odsustvu potrebnih znanja iz medicine za shvatanje tih pojava, najlakše je bilo okriviti Jevreje. Ukoliko bi neka osoba u selu nestala, uvek se krivilo Jevreje. Tako je nastala i čuvena antisemitska predrasuda, krvna kleveta. Krvna kleveta sugeriše da Jevreji kidnapuju i ritualno ubijaju hrišćansku decu, da bi od njihove krvi pravili maces, beskvasni hleb koji se jede za praznik Pesah.  Predrasude hrišćanskog antisemitizma, rezultirale su čestim ubistvima i prisilnim preseljavanjem jevrejskog stanovništva tokom srednjeg veka. I sam pojam pogrom, prvobitno se odnosio na nasilni progon i preseljenje jevrejskog stanovništva. Najveći progon Jevreja, usled hrišćanskog antisemitizma, bio je progon iz Španije, 1492. godine, kada je veliki broj Jevreja prebegao na teritorije Osmanskog carsstva, pre svega Grčke i Bosne. U Osmanskom carstvu, iako su i tu bili građani drugog reda, imali su mnogo više prava i sigurnosti nego u hrišćanskoj Evropi. Nažalost, to je otvorilo put novim predrasudama protiv Jevreja, jer su bili u povoljnijem položaju u odnosu na narode okupirane od strane Osmanlija, pa su građani koji su trpeli teror od strane okupatora zavideli položaju Jevreja i zbog toga formirali negativno mišljenje o njima, a kasnije, prilikom oslobođenja od osmanske okupacije, dolazilo je do osvete i ubistava Jevreja. To je verovatno izvor antisemitske predrasude o jevrejskoj privilegovanosti.  Još jedna posledica hrišćanskog antisemitizma po Jevreje, bila je zabrana bavljenja većinom tadašnjih zanimanja i zabrana posedovanja zemlje. A posedovanje zemlje je u feudalnom poretku srednjeg veka bila osnova svega. U hrišćanskom moralu, pogotovo u katoličkoj denominaciji, novac predstavlja nešto prljavo i grešno, pre svega zbog pohlepe. Zbog toga je malo ko u hrišćanskoj Evropi hteo da se bavi poslovima poput ubiranja dugova ili poreza. Ti poslovi su posmatrani kao prljavi poslovi. I tako su mnogi Jevreji počeli da se bave onim što im nije bilo zabranjeno, upravo ubiranjem dugova za druge i poreza za državu, odnosno vladara države u kojoj su živeli. Iz ove situacije se izrodila osnovna predrasuda ekonomsko – političkog antisemitizma, da Jevreji „umeju sa novcem“ , kao dodatno i da su pohlepni, materijalisti, da im je osnovna motivacija sticanje finansijske dobiti i da su iskvareni novcem.  Povezanost ekonomsko – političkog antisemitizma i uslova života pod hrišćanskim antisemitizmom je možda najbolji primer kako jedan pojavni oblik antisemitizma rađa drugi pojavni oblik.   Predrasuda da su Jevreji pohlepni i materijalisti koji umeju s novcem preživela je i period prosvetiteljstva u Evropi u kojem su Jevreji nominalno, prvi put u novijoj istoriji dobili građanska prava. Tada je jevrejski identitet sa prvenstveno etničkog, koji poseduje sopstvenu religiju, redukovan samo na religijski. Nacije su u 19. veku doživljavale procvat širom Evrope, a Jevrejima je, prećutno, u zamenu za sigurnost, bilo uskraćeno nacionalno samoopredeljenje. Mnogi tadašnji Jevreji su, naivno prihvatili takav status i smatrali sebe pripadnicima evropskih naroda među kojima su živeli, razlikujući se od ostalih pripadnika tog naroda samo po veri, koju uostalom, nisu ni preterano praktikovali.  U takvoj Evropi, na bogatstvo više nije gledano kao na greh, naprotiv, uspeh i moć su se merili materijalnim statusom. Pošto je predrasuda da Jevreji „umeju sa novcem“ preživala tu promenu paradigme, a novac u novonastalim okolnostima bio sinonim za moć, iz toga se izrodila predrasuda o „ jevrejskoj moći i kontroli“ – glavna predrasuda ekonomsko – političkog antisemitizma. Ona se odlično nadovezuje da antičku antisemitsku predrasudu da Jevreji ne poštuju zakone društva u kome žive i da imaju svoje zakone i dodatno je paranoično nadopunjuje. Ova predrasuda, zavisno od iteracije, varira u intenzitetu. U najmanju ruku postulira da se Jevreji drže zajedno i da putem svoje novčane moći kontrolišu politička zbivanja sa nekim skrivenim motivom. Taj motiv, zavisno može da varira od želje za sticanjem još novca do porobljavanja celog čovečanstva. Kada je reč o kontroli političkih zbivanja, još iz 19. veka potiče pretpostavka namernog otpočinjanja ratova kontrolisanjem vlasti država zarad sticanjamaterijalne koristi u uslovima rata, odnosno profitiranja na smrti nedužnih.  Pomenute predrasude o novčanoj moći i političkoj kontroli bile su okosnica antisemitizma na kraju 19. veka, kao i u 20. veku u Rusiji, Francuskoj i Hitlerovoj Nemačkoj.   Predrasude o jevrejskoj političkoj kontroli i nelojalnosti društvu u kome žive, u Francuskoj uzrokovale su Dreyfusovu aferu na kraju 19. veka, kada je pripadnik francuske vojske jevrejskog porekla optužen za špijunažu u korist Austrougarske i demonizovan u javnosti kao nelojalan, a u francuskom društvu nasilni antisemitizam dostigao vrhunac. Predrasude o jevrejskoj moći i kontroli izrodile su i pamflet Protokoli Sionskih mudraca u carskoj Rusiji na samom početku 20. veka. U tom pamfletu objavljen je navodni transkript razgovora tajnih jevrejskih vladara sveta. Iako je vrlo brzo dokazano da je pamflet lažan, u Rusiji je već prisutni hrišćanski antisemitizam dodatno ojačan, a Protokoli se do dana današnjeg koriste za širenje antisemitizma. Antisemitizam je u Rusiji na početku 20. veka toliko bio ukorenjen u narod da, osim čestih pogroma i sistemskog ugnjetavanja od strane carskih vlasti, Jevreji su proganjani podjednako i od Crvenih tokom i nakon ruskog građanskog rata. Tu se uviđa večita naizgledna nedoslednost antisemitizma. Jevreji su istovremeno, u desnom autoritarnom društvu, komunistički agenti, a u komunističkom društvu pohlepni pobornici kapitalizma i trulog Zapada. Jevreji su sve, šta god se u datom društvu i u datom vremenu smatra lošim – jednom rečju žrtveni jarac, što je ironično, s obzirom da priča o žrtvenom jarcu potiče iz Tore. Razne vlasti i grupe su mogle i danas mogu, preko ovakvog svaljivanja krivice na Jevreje, na lak način apsolvirati sebe odgovornosti za razne stvari i ujediniti društvo protiv savršene pretnje. Tu ulogu igra i psihološka potreba za pronalaženjem krivca u turbulentnim vremenima i u situacijama kada nije posve jasno šta se dešava.   Tako je Hitler u Nemačkoj, nakon nacionalnog poniženja poraza u Prvom svetskom ratu, krivicu za poraz pripisao rovarenju Jevreja unutar nemačkih redova i jevrejskoj zaveri za kontrolu sveta. U tome je našao odličan kohezioni faktor koji je vratio ponos nemačkom narodu. On je samo uzeo već postojeće teorije zavere i predrasude ekonomsko – političkog i rasnog antisemitizma i skoro deceniju, kroz propagandnu mašineriju uverio sve nemačke građane u to, kao apsolutnu istinu. U njegovoj verziji jevrejski kontrolori sveta su izmislili i komunizam i liberalnu demokratiju u cilju porobljavanja čovečanstva. U tadašnjim autoritarnim evropskim, krajne desnim pokretima, komunizam s jedne strane i liberalna demokratija kakva je postojala u SAD, Engleskoj i Francuskoj sa druge strane, posmatrane su kao glavna pretnja, tako da je logično bilo Jevreje optužiti da stoje iza svega toga. Takvi narativi rezultirali su dehumanizacijom jevrejskog naroda, nakon čega je fizička likvidacija bila logičan korak kome se niko nije protivio u nemačkom društvu.   Iako teorije zavere i predrasude ekonomsko – političkog antisemitizma, barem na Zapadu, jesu nakratko tabuizirane nakon Drugog svetskog rata zbog njihove asocijacije na nacizam, one su danas potpuno žive. Nacizam jeste percipiran i danas kao krajnje zlo, ali kada pitate ljude šta je to toliko konkretno zlo u nacizmu oni će verovatno pričati o osvajanju Evrope, ne o centralnoj pretpostavci da Jevreji kontrolišu svet.  Ovakvom stanju delimično doprinosi činjenica da je odmah nakon Drugog svetskog rata, vlast u SSSR, reciklirala skoro sve nacističke antisemitske predrasude o jevrejskoj pohlepi ka novcu, o međunarodnom udruživanju, o nelojalnosti državi i društvu kome pripadaju. Time je ponovo normalizovan narativ tih predrasuda jer su propagandno pumpane prvo na unutrašnjem, a kasnije i na međunarodnom planu, sve do raspada SSSR-a. To treba posmatrati u novonastalom, hladnoratovskom kontekstu. Sovjetska propaganda je zastupala tezu o trulom pohlepnom Zapadu, a ogorčena na novobnovljenu jevrejsku državu što se nije svrstala na stranu SSSR u Hladnom ratu, nju je demonizovala kao ekspozituru tog pohlepnog Zapada. Sovjetske građane jevrejskog porekla proglasila je za petu kolonu i nelojalne strane agente koji razaraju društvo iznutra, uveliko se pozivajući na predrasudu o jevrejskoj pohlepi, dovodeći to u vezu sa kapitalističkim Zapadom. Ironija je što je istovremeno, ista ta propaganda pumpala mit o herojskoj pobedi nad fašizmom, isključivo zahvaljujući sovjetskoj borbi.  Iz sovjetske propagande i planskog eskaliranja izraelsko – palestinskog konflikta, izrodio se anticionistički antisemitizam koji se ogleda u osporavanju prava na postojanje jevrejske države na teritoriji sa koje je jevrejski narod potekao. Jevrejskom narodu se uskraćuje pravo koje skoro svi ostali narodi, barem u svetu u kakvom danas živimo, uživaju. Taj stav se poziva na razne predrasude iz ostalih pojavnih oblika antisemitizma, kako ekonomsko – političkog, tako i rasnog.  Paralelno sa teorijama zavere ekonomsko – političkog antisemitizma, u Evropi 19. veka, razvijala se još jedna forma antisemitizma – rasni. Taj oblik antisemitizma, razvijao se prevashodno u akademskoj zajednici u Francuskoj i Nemačkoj. Rasni antisemitizam je rasionalizovao Jevreje kao grupu. Iako Jevreji u realnosti predstavljaju etno – religijsku zajednicu, rasni antisemitizam proglasio je Jevreje za rasu i to nižu. Vrlo često se koristio naziv semitska rasa koji se odnosio isključivo na Jevreje, a ne na sve narode koji govore semitskim jezicima. To potvrđuje i odlična kasnija saradnja nemačkih nacista sa arapskim vlastima i političkim predstavnicima kako u Iraku, tako i u samom Britanskom protektoratu Palestini. Postoji čak i dopis nemačkog Instituta za rasna pitanja iračkoj vladi iz novembra 1942. godine, gde ih se uverava da se nemačke antisemitske odredbe odnose samo na Jevreje i da se Arapi ne smatraju nižom rasom. Rasni antisemitizam komplementira neke od predrasuda ekonomsko – političkog antisemitizma. On dovodi u vezu jevrejsku fizičku rasnu inferiornost i tzv. jevrejski duh koji je opisan u predrasudama ekonomsko – političkog antisemitizma (pohlepa, spletkarenje, skriveni motivi).   Jako poznata karakeristika rasnog antisemitizma jeste prikazivanje Jevreja kao fizički deformisanih na crtežima i karikaturama. Fizički deformiteti su u tom vremenu implicirali duhovne. Prikazivanje Jevreja kao fizički deformisanih vodi poreklo još od hrišćanskog antisemitizma, gde su Jevreji prikazivani kao čudovišta u službi đavola, ali je odlično kooptirano od strane rasnog. Najpoznatiji primer toga je prikaz velikog jevrejskog nosa. Uz veliki jevrejski nos uvek ide i zli osmeh, kao i gojaznost, što impliciraja pohlepu iz ekonomsko – političkog antisemitizma. To sve je kasnije evoluiralo dalje u predrasudu o tome kako nemoralni, materijalistički Jevreji vode nezdrav život, sebično udovoljavajući svim svojim nagonima. Vrlo često, na takvim prikazima postoje i punije usne. Činjenica jeste da mnogi Jevreji imaju punije usne u odnosu na prosečne Evropljane, ali u prikazima rasnog antisemitizma, to se prenaglašava i vrši se generalizacija. Fizički deformiteti se lepo nadovezuju na još jednu predrasudu rasnog antisemitizma – o brakovima i stvaranju potomstva unutar porodice kod Jevreja. To se nadovezuje i na predrasudu ekonomsko – političkog antisemitizma da se Jevreji „drže zajedno“ . Iako jeste tačno da usled mnogih faktora, uključujući i zabranu šireg kretanja usled hrišćanskog antisemitizma, kod evropskih aškenaskih Jevreja jeste bilo brakova između rođaka, predrasuda o planskom uparivanju unutar izabranih loza je potpuna antisemitska izmišljotina.  Naučni protagonisti rasnog antisemitizma s kraja 19. veka, smišljali su mnoge pseudonaučne hipoteze. Jedna itekako danas važna, kako sa stanovišta osporavanja prava postojanja Izraela, tako i raznih savremenih teorija zavere, jeste hipoteza da aškenaski Jevreji nisu pravi Jevreji, oni Jevreji iz Starog zaveta, već potomci turkijskog naroda Hazara koji je u jednom trenutku kolektivno prešao na Judaizam i time se infiltrirao. Iako Hazari jesu postojali, iako jesu prešli na Judaizam, oni su izumrli usled osvajanja osvajača sa istoka, a aškenaski Jevreji, kako sa kraja 19. veka, tako i današnji, isto kao i sefardski i bliskoistočni Jevreji, jesu potomci dvanaest plemena Izraela koja se pominju u Tori. To je dokazano, kako sa stanovišta istorijografije, tako i genetskim istraživanjima. Ponekad pobornici ekonomsko – političkog antisemitizma insistiraju kako, eto, nisu svi Jevreji zli i ti koji kontrolišu svet, već samo Hazari, koji su uljezi. Pseudoteorija o hazarskom poreklu aškenaskih Jevreja se danas koristi i za demonizaciju Izraela jer insistira da beli evropski kolonizatori, aškenaski Jevreji – Hazari kradu zemlju arapskom semitskom stanovništvu, odnosno da pošto današnji Jevreji nisu pravi Jevreji, za njih ne važi pravo na samoopredeljenje na teritoriji Izraela. Nazivati Jevreje belim evropskim kolonizatorima je, ne samo rasistički nego i istorijska ironija, s obzirom da nikad kroz istoriju boravka u Evropi Jevreji nisu smatrani ni belima, ni Evropljanima, štaviše bili su progonjeni, između ostalog i baš po osnovi rasnog antisemitizma, najviše za vreme nacizma.  Rasni antisemitizam je dalje razvijan od strane naučnih institucija u nacističkoj Nemačkoj i bio deo državne propagande u Trećem Reich – u. Nasuprot deformisanih Jevreja, nalazio se ideal fizički jakog, plavog, visokog arijevskog čoveka koji je često bio prikazivan na propagandnim posterima. Nacistički rasni antisemitizam prikazivao je Jeveje kao trule štetočine: pacove, stonoge, gljive, hobotnice, bubašvabe, čudovišta koja vire iz mraka. Uvek je postojalo dvojako značenje sa ekonomsko – političkim antisemitizmom jer noge stonoge i pipci hobotnice simbolizuju kontrolu. Takođe, gljive rastu nakon kiše naglo što simbolizuje rastući jevrejski uticaj. Ovde se opet vidi kontradiktornost antisemitizma. Antisemitizam je jedini oblik mržnje gde je objekt mržnje istovremeno i svemoćni kontrolor sveta i nakazno nemoćno niže stvorenje koje treba ukloniti da ne bi uprljalo genetski bunar čovečanstva.  Rasni antisemitizam i danas živi, uz ekonomsko – politički, a rasistički prikazi nakaznih Jevreja mogu se naći svuda po internetu uz tekstove o svetskoj kontroli Jevreja. Osim toga, neke rasne i ekonomsko – političke antisemitske predrasude su toliko utkane u podsvest društva da su, u obliku stereotipa, deo poznatih likova iz knjiga, filmova i serija. Noviji primer toga su goblini u serijalu knjiga i filmova o Harryju Potteru, koji su prikazani kao namrgođeni ružni, ušati i nosati patuljci, koji su, gle čuda, zaduženi da vode čarobnjačku banku. U filmu se na podu banke čak vidi i Davidova zvezda. Još jedan primer ovoga je prikazivanje jevrejskih likova u serijama kao nesportskih, preosetljivih, štreberastih tipova poput Rossa Gellera u Prijateljima, Howarda Wolowitza u Big Bang Theory-ju i Setha Cohena u Okrugu oranž. Postoji naziv za prikazivanje ovakvih stereotipa i predrasuda u umetnosti – Jew-coding. Ono datira još iz vremena srednjovekovnih bajki. Mnogi poznati likovi iz bajki takođe, ako malo dublje pogledamo, zasnovani su na antisemitskim predrasudama ili rasnog ili hrišćanskog antisemitizma.  Predrasude iz nabrojanih pojavnih oblika antisemitizma, često se pojavljuju u javnom prostoru i bez samog pominjanja Jevreja uz korišćenje raznih eufemizama. To čini antisemitizam podmuklim jedinstvenim oblikom mržnje, drugačijim od svake ostale mržnje. Antisemitizam se često poredi sa virusom koji mutira. Za uočavanje antisemitizma i uspešnu borbu potrebno je veliko predznanje, ali borbom protiv antisemitizma svet ne štiti samo jevrejsku zajednicu, već umove i duše celokupnog čovečanstva.Autor teksta Ivan Kremer]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pojavni-oblici-antisemitizma</link><guid>569</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63b48d6294dbb_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Pojavni oblici antisemitizma</dc:text></item><item><title>Blagoslovi-podsetnik za zahvalnost</title><description><![CDATA[Naredni tekst je nastao u okviru projekta ''Dijalog sa tobom i sa 
samim sobom" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz porsku Ministarstva
 kulture i informisanja. U jevrejskoj tradiciji blagoslovi (na hebrejskom: berahot) predstavljaju kratka obraćanja Bogu, putem teksta čija je suštinska smisao najčešće zahvalnost – za hranu, za zadivljujuće ili veličanstvene pojave u prirodi, za zapovesti, ili za posebne trenutke koje čovek doživljava u svom životu. Mnogo puta blagoslov se kaže i kada se prvi put u jednoj godini doživi nešto, odnosno, kada čovek prvi put u jednoj godini dobije priliku da izgovori određeni blagoslov, čime se pojedinac takođe podseća na svetost i dragocenost datog trenutka.     Blagoslove bi trebalo da izgovara svaki Jevrej ili Jevrejka, bez obzira na pol, rod, zanimanje ili uzrast – baš zbog toga što je svaki pojedini život vredan zapažanja mesta blagoslova u svakodnevnici. Običaj je da se deca uče blagoslovima već od pete ili šeste godine,[1] odnosno od trenutka kada su u mogućnosti da izgovore i razumeju tekst blagoslova. Ovo se posebno odnosi na one blagoslove koji se izgovaraju pre i posle obroka, a koji izražavaju zahvalnost Bogu koji je, u partnerstvu sa ljudskim radom, omogućio dug put od jednostavnog ploda na drvetu ili u zemlji, pa do gotove hrane.[2] Nakon što savlada i usvoji ove blagoslove, dete se uči i ostalim blagoslovima i postepeno ih uključuje u svoj dnevni život.     Svaki blagoslov počinje rečima: „Blagosloven si Ti, Gospode Bože naš, Kralju vaseljene“, i dalje se nastavlja rečima koje opisuju zahvalnost za doživljeno ili viđeno delo – za hranu koju ćemo jesti ili smo je jeli, za posebne trenutke u životu, za mogućnost učenja Tore, ili za izuzetan prizor koji zadivljuje ili pred kojim čovek zastaje bez daha. S obzirom na verbalnu formulaciju blagoslova, često se postavlja sledeće pitanje: ukoliko je čovek, od strane Boga, blagoslovljen tolikim dobrima, zbog čega onda čovek blagosilja Boga u svakom blagoslovu, a ne samo dobro kao takvo? Odgovor je jednostavan – čovek blagosilja Boga kao Izvor svih stvari koje su mu date,[3] te obznanjuje Njegovo postojanje čak i u najmanjim, svakodnevnim aktivnostima koje poduzimamo, ili koje nas (p)održavaju. Još jedna interesantna i važna povezanost odnosi se na jezičku povezanost reči braha (hebrejski: blagoslov) i bereh (hebrejski: koleno), čime se izvodi i tumačenje da izgovaranjem blagoslova čovek uvek pomalo „savija svoja kolena“ u naklon Bogu, Stvaraocu svih dobara.[4]     Jevrejska tradicija nalaže da bi svaka osoba, idealno, trebalo da izgovori oko 100 blagoslova dnevno, jer upravo je toliko prilika za zahvalnicu Bogu svakog dana.[5] Raznovrsni postojeći blagoslovi mogu se grupisati u tri grupe:  Blagoslovi koji se izgovaraju pre prijatnih iskustava (birkot ha’nehenin); u ove blagoslove, na primer, spadaju oni koji se izgovaraju pre ili nakon obroka, ili pre mirisanja prijatnih mirisaBlagoslovi koji se izgovaraju pre vršenja neke zapovesti (birkot hamicvot) – ovim blagoslovima pojedinac zahvaljuje Bogu na prilici za vršenje zapovesti; u ove blagoslove spadaju oni koji se izgovaraju pre paljenja sveća pred početak praznika, ili pre vršenja neke druge zapovestiBlagoslovi koji se izgovaraju radi zahvalnosti na Božijem čudu (birkot ha’ševah ve a’odaja) – recimo, blagoslov koji se kaže kada vidimo neki neobičan ili čudesan prirodni fenomen (kanjon, munju, grom), ili kada čujemo dobre vesti, ili čak loše vesti. Zašto blagoslovimo Boga kada čujemo lošu vest? Ovo možda zvuči neobično, ali u jevrejskoj tradiciji običaj je iskazati zahvalnost za svako iskustvo koje nam je dato, pa i ono koje ne razumemo najbolje, kao što je to loša vest. Drugim rečima, iako čovek možda ne može u potpunosti razumeti Božije postupke, poverenje u Boga, kao ni svedočenje o Božijem stvaranju se time ne gubi.        Na kraju svakog izrečenog blagoslova prisutni kažu Amen, čime se značenje blagoslova potvrđuje od strane svih onih koji su mu svedočili.     Blagoslov je, dakle, najčešće kratak trenutak, ali sa velikim značenjem i važnošću za jevrejski život: on blagoslovi Boga kao Izvor svih dobara, podseća čoveka na veličanstvenost Stvaranja koje je vidljivo u svakodnevnom životu, i posvećuje svaki pojedinačni dan, čineći ga vrednim i posebnim.Autor teksta Dragana Stojanović          [1] Šulhan Aruh 18:2 napominje da decu već od šeste godine treba učiti da kažu blagoslov posle jela (Birkat Hamazon).      [2] Ponekad se kaže da je ne reći blagoslov pre jela isto kao i ukrasti hranu od Gospoda – odnosno, da se takvim činom zanemaruje činjenica da prisustvo hrane na stolu ne zavisi samo od čoveka, nego i od Boga, koji je imao udela u svim elementima sazrevanja i rasta hrane, te drugih životnih okolnosti koje su čoveka dovele do mogućnosti da kupi namirnice i spremi ih u miru. U Talmudu se, naime, kaže da ceo ovaj svet pripada Bogu, koji ga je i stvorio (Talmud, traktat Brahot 35a), te da se na taj način, ako ne izgovori blagoslov, čovek bespravno stavlja u položaj Onoga od koga sve nastaje i potiče, što je analogno krađi.       [3] Rebenu Bahja, Kad HaKemah, poglavlje Braha.      [4] https://aish.com/1-what-is-a-bracha/, 26.12.2022, ali i drugi izvori.      [5] Naime, samo izgovaranje redovne molitve svakog dana sadržalo bi 57 blagoslova, a ostali blagoslovi bi se odnosili na sva druga dobra koja čovek dnevno doživljava.    ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/blagoslovi-podsetnik-za-zahvalnost</link><guid>568</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63b48a4125a61_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Blagoslovi-podsetnik za zahvalnost</dc:text></item><item><title>Tetkica Bibija i Ramazan</title><description><![CDATA[Sledeci tekst je nastao u okviru projekta IZLAZ IZ MEDIJSKOG MRAKA sufinansiranog od strane Sekretarijata za informisanje.Kod pravoslavnih Roma postoji kultura slavljenja Isceliteljke Bibije, u narodu poznatije kao Bibijaka ili Tetkica Bibija. Ova nekanovana svetica, slavi se za zdravlje romske dece.  Postoji legenda koja kaže da je u vreme jedne opake bolesti Tetkica Bibija išla kroz selo sa svoja dva jareta. Naime, niko nije želeo da je pusti u svoj dom, osim jedne porodice sa šestoro dece, koja je bila jako siromašna i bolesna . Nisu imali mnogo da ponude, sem parčeta hleba i mesta da ona prespava. U znak zahvalnosti, ona je te noći izlečila njihovu decu, tako je nastala priča.  Maja Simić kaže da danas proslava Bibijake, zavisi od mesta do mesta.   - Moja porodica je slavi u Mladenovcu, gde se slava održava tri nedelje posle Belih Poklada, uvek petkom uz post i obavezno prisustvo sveštenika. Ne znam zašto, tačnije ne znam koji bih razlog pre uzela u obzir, ali taj dan je za mene posebno važan. Sunce je uvek toplije, a drvo zapisa oko kog se okupljamo, najčešće kruška ili jabuka, u to doba godine je naročito plodno i lepo. Postoji kolačar, osoba koja te godine sprema slavu i kod koje se godinu dana nalazi ikona, koju na dan Bibijake kite cvećem. On se menja svake godine, tj. svake godine ikona bude kod druge porodice. Veoma interesantno jeste da svaki muškarac ponese flašu različitog pića i običaj je da ostalim muškarcima to ponudi. Dok žene spremaju paketiće, uglavnom sa slatkišima i igračkama, koje na kraju molitve uz pozdrav „Bibijako Sastipe!“ daju deci – priča Maja Simić.  U celoj ovoj priči i proslavi tog dana, najvažnija su deca.   - To je njihov dan, njihov praznik!. Osim što je naglasak slave na njima, jer se slavi u njihovo ime, dan pre Bibije deca se okupe i ukrašavaju drvo zapisa trakama, balonima i raznim ukrasima, sa njima se priča o tome koliko je deljenje bitno i zbog čega je porodica ono najvažnije. S toga, osim što se uče raznim vrednostima, imaju prilike da uživaju u poklončićima i raznim animacijama koje kolačari specijalno za njih pripremaju. Dok odrasli, pored bogate trpeze, dobre muzike, lepog druženja i molitve, uvek budu radosni i sa osmehom dočekaju ovaj praznik – rekla je Simićeva.   U romskim naseljima koje smo posetili u okolini Pančeva, znaju za ovaj praznik ali kažu ne učestvuju toliko u organizaciji i proslavi, koliko u učestvuju u obeležavanju Badnje večeri 6. januara i proslave Đurđevdana – 6. maja.  - Ovde je tradicija da se svi iz našeg naselja ali i okolne komšije u Šumicama okupimo za Badnje veče napolju. Vatra gori, pečemo prase, muzika je na razglasu, a dev+ca se godinama u nazad raduju vatrometu koji je u ponoć. Sve komšije su na ulici, ne samo Romi i lepo se družimo u naselju – kaže Nikola Jovanović.   Slična je atmosfera i za Đurđevdan, osim što je tada akcenat na malo glasnijoj muzici jer se slavi tokom dana, iskren je naš sagovornik.   U narednom tekstu, naša sagovornica Indira Adići će govoriti kako Romi slave Ramazanski bajram.   *Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.  Prevod na romski:Ko ortodoksna Roma isi kultura festuibe sastaribasi Bibija, ano them pendžardi sar Bibijaka ja se Aba Bibija. Akaja nakanovimi uči romni, festuinipe baš o sastipe e romane čhavorengo.  Isi legenda savi vaćeri kaj si ano vrjame jekh phare nasvalibaso e Aba Bibija phirdja kotar gav pe duje jarconenca. Čače, nijek na manglja te mukel te del andre ano piro ćher, numa jek familija šove čhavenca, savi sine but čorori thaj nasvali. Na sine len but te den, numa jek kotor maro thaj than kaj oj ka sovel. Naisaribase, voj odoja rjat sastarda olenge čhaven, thaj aćedjikhar avili akaja paramiz.  E Maja Simić mothovi kaj avdive festuibe Bibijako dikhelpe kotar than dži ko than.  - Mi familija festuini ani Mladenovca, kaj o festuibe ćerelape trin kurće palo Parne Poklade, sajek ko paraštuj bihabaso paše avibaso e rašajeso. Na džanav sose, čače na džanav savo šaipe bi anglal lava ano dikhibe, numa odova dive si maje jekhutno vasno. O kham si sajek po tato, a o kaš hramibaso ano savo čedamen, najanglal si ambrol ja se phabaj, ano odova vrjame e beršeso, si majbut lačho thaj šukar. Isi manuš kolačari, manuš savo odova berš ćerel o festuibe thaj ano savo si berš dive e ikona, savi ano dive e Bibijako thovelpe luludja. Ovirinipe sako berš, numa sako berš e ikona ovel ani aver familija. But interesuibe si kaj sako murš lel jek šiši javerćhane pijibase thaj phuranipe si avere muršendje te del. Dži kaj o romnja ćeren paketija, čače gudlipa thaj čhavorenge čheliba savo si ano agor e moliba ano vaćeribe “Bibijako Sastipe!” delape e čhavorendje.  Ano akaja sasti paramiz thaj festuibe odole diveso, najvasno si o čhavore.  - Odova si olengo dive, olengo festuibe!. Numa so si učo vaćeribe festuibaso ano olende, sose festuinipe ano olengo anav, dive anglal e Bibija, o čhavore ćedenape thaj lačharena o kaš hrabisao trakenca, balonenca thaj aver šukariba, olenca vaćeripe kotar odova kaj o devibebut vasno thaj sose o familije najvasna. Odolese, numa so sikavenape but šukariba, isilen šaipe te len šukaribe thaj aver animacie save o kolačarija specijalno olendje čerena. Dži kaj o bare manuša, paše barvale habaso, šukar muzikako, šukar amalipaso thaj molibaso, sajek ovena lačhe thaj asaviba adjićeren akava festi – vaćerdja e Simićeva.  Ano romane thanbešiba save vizituindjam paše o Pančevo, džanen baš akava festi, numa na len prezentuibe odobor ano organizuibe thaj festuibe, kobor ano lelibe thaj mothovdipe Badnje rjaćako 6 januari thaj festuibe Herdelezi - 6 maji.  - Akate si tradicija kaj sa kotar amaro thanbešibe numa thaj pašutne mauša ano Šumice, čedamen baš o Badnjo rjat avrijal. E jag phabol, peka e bale, muzika si zorali, a o čhavore beršenca napalalasaviba adjićeren o pharjaribe savo si ani ekvaš rjat. Sa o pašutne manuša si ano drom, na numa o Roma thaj kupate ćhela ano thanbešibe – vaćeri o Nikola Jovanović.   Sajek si atmosfera vio Herdelezi, numa so si teg o akcenti ano po zorali muzika, sose festuinipe sasto dive, čačipa vaćeri amaro vaćeribaso manuš.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/tetkica-bibija-i-ramazan</link><guid>567</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63b48737dac82_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Tetkica Bibija i Ramazan</dc:text></item><item><title>Istorija i kultura Roma</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje
 a u saradnji sa jevrejskom organizacijom HAVER Srbija, sprovodi 
projekat pod nazivom "Dijalog sa tobom i sa samim sobom".Pogledajte sledeci VIDEO i naucite nešto o najbrojnijoj nacionalnoj manjini u Srbiji.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/istorija-i-kultura-roma</link><guid>566</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63b480303fc40_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Istorija i kultura Roma</dc:text></item><item><title>Romkinje u institucijama</title><description><![CDATA[Koliko su romkinje aktivne i zastupljene u institucijama od znacaja poslusajte u sledecem PRILOGU.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romkinje-u-institucijama</link><guid>565</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63b47d3c7a0fe_file.png</dc:content ><dc:text>Romkinje u institucijama</dc:text></item><item><title>Romski sud- Romani krisi</title><description><![CDATA[Naredni tekst je nastao u okviru projekta ''Dijalog sa tobom i sa 
samim sobom" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz porsku Ministarstva
 kulture i informisanja. Kod neromskog stanovništva mnogi sporovi se rešavaju sudskim putem, međutim u romskoj zajednici postoji romski sud ili „Romani kris“.Rešavaju sporovi iskljucivo između pripadnika romske nacionalnosti. Veruje se da romski sud potiče iz Rumunije i da se kao takav preneo u Banat.Ukoliko dođe do nekog spora saziva se Kris. On se može odrzati u nečijoj kući, restoranu pa čak i na pijaci. Zavađene strane se saslušavaju od strane Krisinaria. Krisinari ili ti sudija su uglavnom uticajni  ljudi u romskoj zajednici i ne mogu biti ni u kakvoj rodbinskoj, prijateljskoj vezi kako bi odluka bila što pravednija i objektivnija. Vrlo često su krisinari dve pa i tri osobe.  Banatski romi veruju da je rešavanjem sporova na Romani kris bolji jer tako problemi ostaju u sklopu romske zajednice. Miša Stojkov iz Srpske Crnje, koji je bio jedan od krisinarija na jednom romskom sudu, kaže da je takva funkcija veoma zahteva pogotvu kada su u pitanju porodični ili tradicionalni problemi jer se mora paziti šta će se odlučiti, da bi obe strane bile zadovoljni  Miša Stojkov: Imate takvu situaciju gde stvarno morate da pazite šta ćete da odlučite da jednostavne te strane budu zadovoljne da ne bi došlo do sukoba između tih da ne bi do problema da ne bi došlo do krvoprolića aj tako da nazovem malo oštrije. Znači imate takvu situaciju da onda stvarno morateda donesete jedno kompromisno rešenje, što bi na ciganskom se rekla lashi da napravimo, da napravimo dobro i za jednu i drugu stranu i tada se veća i veća i veća ljudi se dogovaraju kako i to se iznosi i onda uglavnom prihvataju obadve strane i budu oba dve strane zadovoljne   Ukoliko dve strane nisu saglasne odlukama krisinarija na romskom sudu  odlazi se u crkvu  na božiji sud što je i najveći sud a to je zakletva u crkvi pred Bogom, kaže  Miša Stojkov   Miša Stojkov Kada se to desi kada se neko zakune u crkvi na pravdibožijoj onda više i dalje nema znači to je zadnje   Onaj koji je optužen za prevaru ili preljubu kako bi mu ljudi verovali da nije kriv sam traži da idu u crkvi da se zakune pred Bogom da nije kriv, kaže Mile Stojkov iz Novog Miloševa   Mile Stojkov Jer ti ideš u crkvu da se zakuneš da da Bog da mi se desi ovo i ovo da nije tačno to zbog čega me vi tužite, e to se završi i nema više za šta da ga optužuješ, a sa druge strane na Bogu je sve   Romski sud se saziva kada dođe doi preljube između supružnika, svađe između članova porodice, a najčešće se sazivaju kada dođe do prevare između ortaka u trgovini. Pre 17 godina kada su Romi švercovali robu iz Turske oduzet je pun autobus robe u vrednosti od 100.000 nemačkim maraka od strane kikindske policije. Oštećeni su nakon nekoliko meseci saznali da ih je prijavio jedan kikindski Rom i odlučili su da sazovu Kris. Optuženi je odmah tražio da se zakune u crkvi pred Bogom pa su otišli na božiji sud ili solah gde se optuženi Rom zakleo u crkvi da nije kriv. Međutim nakon 17 godine od kako je odluka doneta oštećeni su dobili neke nove informacije koje su ih dovele do sumnja da su ipak bili upravu pre 17 godina. Kaže  Mile Stojkov jedan od oštećenih iz Novog Miloševa  Stojkov Mile kada je došao sad na kris ne vredi mu više da se zaklinje kada mu se ne veruje i doneta je odluka da mora da vrati pola pare koliko su koštali ti autobusi. Romi iz Jaše Tomić, iz kikinde su odlucili da je on kriv   Na romani kris često dolaze ljudi koji nemaju mnogo koristi ali dolaze tu sa željom da čuju i saznaju odluku koja je doneta. Na ovom romskom sudu koji je opet održan nakon 17 godina bilo je više od 50 ljudi od kojih je polovina došla samo da čuju raspravu i odluku.Oni nisu odlučivali ali su imali mogućnost da učestvuju u raspravi, kaže Stojkov.   Stojkov Mile Možeš ti njemu da upadneš u reč do god on ne priča pravedno, svako ima reč da kaže nešto, kako ko razume tako kaže nešto   Iako se na Romani Kris pojavljuje veliki broj Roma, na romskim sudovima je sramota da se romkinje pojavljuju na romskim sudovima. Šezdestogodišnja Barbara Stojkov iz Novog Miloševa kaže da ona za svog života nikad nije bila niti je čula da je neko od romkinja prisustvovao nekom romskom sudu zato što je to sramota pa čak i kada je romkinja optužena.  Barbara Stojkov Ne idu romkinje na romski sud zato što one ne mogu da idu samo mogu njihovi muževi sramota je da idu žene, njihovi muževi suvažniji,a žene ne mogu da idu. I da je optužena onda prisustvuje njen muž.  Odluka krisinarija na romskom sudom je uvek poštovana i nije se dešavalo da Romi nakon toga budu nezadovoljni i odu na redovan sud, odluka krisinarija se uvek mora ispoštovati kaže Mile Stojkov  Mile Stojkov Ako ima kuću ili nešto, kada je on već kriv, kaže ljudi ne mogu da vratim pare sad već za 3 ili 5 ili 6 meseci pristajem, kriv sam, znam da sam kriv, platiću svoju sramotu, kada tako kaže većina ljudi   Dešavalo se da doneta odluka ne bude odmah ispoštovana i tu onda nastaje problem, kaže Miša Stojkov  Miša Stojkov Imate i drugu situaciju gde sud donese odluku da jedna strana plati drugoj strani i onda to se ne ispoštuje i onda dolazi do problema onda se ponovo sazivaju novi sudovi i onda se ide iz krajnosti u krajnost a onda se tu gomilaju i kamate, ali opet pokušava se da se izbegnu institucijie kao što su državni sudovi i ide se na romske sudove ili kris kako ih mi zovemo   Romski student na pravnom fakulteta Milan Nikolić kaže da nikad nije prisustvovao romskom sudu zato što u njegovom kraju ne postoji takav običaj među Romima ali da je čuo da se često pojavljuje kod banatskih Roma. Sa prvane tačke gledišta ukoliko neko od Roma se nakon romskog suda obrati regularnom sudu, primenićese zakon, kažeNikolićev  Milan Nikolić Građani mogu da postupaju po običaju, a protivno zakonskoj normi, prihvatajući rizik da im bude izrečena propisana sankcija dok sud mora naravno dosledno primeniti zakon   Pravni običaji postaju običajno pravo samoukoliko su na neki način zakonom izričito ili prećutno priznati. Ukoliko ih i redovni sudovi, sudska praksa ili neki zakon prizna onaj kodeks po čemu se presudjuje u romani krisu, kaže profesor sociologije na pravnom fakultetu Miloš Marjanović  Sociolog To igra ulogu naročito u mirenju stranaka nije poenta sad samo kažnjavati nekog, već je bolje preventivno rešavati sporove u tom smislu, to svakako treba i pozdraviti i prihvatljivo je sa stanovištva pravnog poretka   Sa romskih sudova koji su se održali u banatu ne postoji ni jedan pisani trag u vidu zapisnika, ili odluke potpisane od strane krisinarija. Miša Stojkov smatra da bi trebalo da postoji tako nešto kako se ne bi manipulisalo.   Miša Stojkov Ne vodi se zapisnik, što bi trebalo, trabala bi ta neka odluka da se stavi na papir i da svi ovi koji su u toj priči potpišu to da biza kasnije čovek koji je možda , kao što imamo ovaj slučaj pre 17 godina znači da on ima danas crno na belo evo ja sam završio tu priču više nemate šta samnom   Romi imaju paralelnu formu življenja u poređenju sa većinskim narodom, drugačije običaje i tradiciju. Svoje međusobne probleme rešavaju unutar zajednice, dogovorom. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romski-sud-romani-krisi</link><guid>563</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63a46f2920f29_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romski sud- Romani krisi</dc:text></item><item><title>Anketa o informisanosti Roma i Romkinja</title><description><![CDATA[Poslusajte kako nasi sugradjani komentarisu i ocenjuju informisanost Roma i Romkinja.Kliknite ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/anketa-o-informisanosti-roma-i-romkinja</link><guid>562</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6399d7a285431_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Anketa o informisanosti Roma i Romkinja</dc:text></item><item><title>Preziveti logor smrti- intervju sa bivsim logorasem</title><description><![CDATA[Tačan broj poginulih Roma nije poznat, jer živeći na marginama evropskih društava, nisu ni ulazili u zvanične statistike. Pretpostavlja se da je broj njihovih žrtava veći od pola miliona. U Srbiji, takođe, ne postoje zvanični podaci. Prema nekim procenama broj nastradalih je oko 12.000.Razlog što nije poznat tačan broj poginulih nije samo zbog toga što ne postoje zvanične statistike, već i zato što ne postoji stvarno interesovanje da se sazna.Poslusajte intervju sa prezivelim logorasem na sledecem LINKU]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/preziveti-logor-smrti-intervju-sa-bivsim-logorasem</link><guid>561</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Preziveti logor smrti- intervju sa bivsim logorasem</dc:text></item><item><title>ROMI U JEVREJSKOM LOGORU ZEMUN 1941-1942.</title><description><![CDATA[Više od polovine veka je prošlo kako je završen Drugi svetski rat a još uvek se vode rasprave o tome da li su Romi bili žrtve holokausta. U našoj zemlji, radova koji se bave ovom temom gotovo da nema, autori, uglavnom, samo usputno pominju zločine koji su izvršeni nad Romima. Upravo to je razlog nastanka ovog rada jer žrtve ne smeju biti zaboravljene, naročito ako se radi o pripadnicima naroda koji već vekovima žive sa nama, ili bolje reći pored nas, i koji su stradali samo zbog toga što su proglašeni „nižom rasom“. Tačan broj poginulih Roma nije poznat, jer živeći na marginama evropskih društava, nisu ni ulazili u zvanične statistike. Pretpostavlja se da je broj njihovih žrtava veći od pola miliona. U Srbiji, takođe, ne postoje zvanični podaci. Prema nekim procenama broj nastradalih je oko 12.000. Razlog što nije poznat tačan broj poginulih nije samo zbog toga što ne postoje zvanične statistike, već i zato što ne postoji stvarno interesovanje da se sazna. To najbolje potvrđuju reči Ernesta Rinalda, Roma iz Salamanke, logoraša Buhenvalda:  “240.000 mrtvih, to je ipak mnogo. Na kraju rata su mi rekli milion mrtvih. 240.000 je mnogo! A Cigani to ne znaju. Ali stvari se danas menjaju. Mnogi žele upoznati svoju istoriju. Deca idu u školu. S nomadizmom će biti gotovo za pedeset godina. Onda će drugi pisati istoriju našeg naroda. Naših patnji. 240. 000 mrtvih, to je mnogo, ali to nije ništa šta se s nama događalo posle dolaska iz Indije. Jednog će dana moja deca otići u Indiju. Nije to ništa, jer su nas uvek ubijali. I bez kažnjavanja. Nemci su bili kažnjeni, jer su izgubili. Da su dobili ceo bi im svet aplaudirao. Niko ne voli Cigane. Niko se ne zanima za Cigane. Danas je bolje, ali na nas se uvek popreko gleda. Kada bi znali za naše mrtve, naših 240. 000 mrtvih, ili jedan milion, to ne menja stvar, drugačije bi na nas gledali. Zaboravlja se da smo ljudi, kao oni. Jednostavno. Nakon svega što se dogodilo, imamo pravo da živimo kao drugi. Na slobodi. Kao Cigani.” Danas su prisutne tvrdnje da Romi nisu proganjani iz rasnih već iz društvenih razloga. Izgovor, koji je često prisutan jeste da su oni bili poslati u logore kao kriminalci i asocijalni, drugim rečima da su sami krivi za to što im se desilo. Nažalost, ovo shvatanje je veoma rašireno, kako u svetu, tako i kod nas. U našoj zemlji se o ovom pitanju uglavnom ćuti, što čini da ti događaji dobiju još tragičniju dimenziju. Kao dobar primer se može navesti to što se u knjizi Otpor u žicama, koja sadrži svedočenja logoraša, u poglavlju o logoru Sajmište koji su priredili Lazar Ivanović i Mladen Vukomanović, Romi uopšte ne pominju. Takođe, u mnogim radovima, kao žrtve nemačkih odmazdi nad taocima, uglavnom se navode samo Srbi. Važno je reći i to da u Enciklopediji Jugoslavije, u izdanju iz 1983.g., uopšte ne postoji odrednica “Romi”, i to da se oni ne pominju čak ni u tekstu o manjinama, iako je 1977.g. Komisija za ljudska prava u Ženevi izdala Rezoluciju po kojoj su Romi indijska istorijska, kulturna i jezička manjina, i da shodno tome, uživaju zaštitu i prava koja su utvrđena dokumentima Ujedinjenih Nacija. U istoj enciklopediji, u izdanju iz 1961.g., pod odrednicom “Cigani,” stoji kratak tekst o njihovoj istoriji, a što se tiče njihovog stradanja u Drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije, navedeno je samo sledeće:  “Nemački okupatori i njihove domaće sluge masovno su uništavali Cigane u koncentracionim logorima. Na teritoriji Hrvatske, spaseni su samo oni koji su se zatekli na oslobođenoj teritoriji” .  Svuda u svetu, kao i kod nas, ekstremne desničarske snage ponovo vrše zločine nad ovim narodom. Da bi se to sprečilo, neophodno je vratititi se u prošlost i učiniti sve da žrtve rasističke ideologije budu priznate, ali i obeštećene. Romi, kao narod, dobili su malo, gotovo ništa po osnovu reparacija za ratne zločine koji su izvršeni nad njima, od vlade bilo koje evropske države.  Švajcarski Specijalni fond za žrtve holokausta, 24.08.1998.g., doneo je odluku da samo oni Romi koji su bili u logorima tokom Drugog svetskog rata, imaju pravo na novac iz ovog fonda, i pored prethodne izjave da će fond dati materijalno obeštećenje svim osobama koje su bile proganjane iz rasnih, religijskih, političkih i drugih razloga, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili žrtve holokausta. Ovaj fond je osnovala glavna Švajcarska banka 1997. g. posle kritika da je švajcarska država ostvarivala veliki profit za vreme rata. Prva isplata romskim žrtvama iz ovog fonda je data 1997.g., kada su nemački Romi dobili 2.420 maraka po osobi. Takođe, nemačka vlada je isplatila Romima, ali samo nemačkim državljanima, 3.000 maraka po osnovu reparacija . To je sve što se tiče obeštećenja.  12.01.1998.g. vlada Nemačke je objavila da je osnovala fond od 200 miliona nemačkih maraka za isplatu onima koji su preživeli holokaust, ali je naglasila da novac neće biti isplaćivan ne-jevrejskim žrtvama, kao što su Romi i homoseksualaci . 1985.g. gradonačelnik Darmštata, Ginter Metzger, je izjavio pred Centralnim većem nemačkih Sinta i Roma da je njihov zahtev da se i romske žrtve priznaju, naneo uvredu žrtvama holokausta . Ovakve odluke i izjave najbolje svedoče o današnjem odnosu prema Romima i njihovim žrtvama, odnosno o tome da se gotovo ništa nije promenilo u pogledu tog odnosa. Romi i njihovi zahtevi se i dalje ignorišu, kao i pre pedeset godina, kada nijedan Rom nije pozvan da svedoči na Nirnberškom procesu u ime svog naroda , iako su Romi, zajedno sa Jevrejima, bili osuđeni na uništenje u “konačnom rešenju”. Prvi deo ovog rada daje kratak prikaz istorije Roma, od njihovog doseljavanja na Balkan do početka Drugog svetskog rata. Drugi deo se bavi fašističkom ideologijom rase i time kako je ona bila prihvaćena u Srbiji, dok treći prikazuje stradanje Roma u okupiranom Beogradu i u logoru na Sajmištu. Nažalost, nedostatak izvorne građe i literature je onemogućio da svaka od ovih tema bude bolje obrađena.  Izvorna građa je nesistematizovana i rasuta po različitim arhivima. U Arhivu Vojnoistorijskog Instituta, Nedićevom fondu, mogu se naći podaci koji se odnose na ovu temu, ali oni su fragmentarni i nedovoljni. Nemački fond, iste ustanove, pruža veliki broj podataka, ali sadržaj većine dokumenata nije preveden sa nemačkog jezika. Zato se u Zborniku dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, mogu naći dokumenti nemačkih okupacionih vlasti, odnosno objavljeni deo građe ovog fonda.  U Istorijskom Arhivu Beograda, značajna je zbirka M.G. - sećanja zatočenika logora Sajmište, zbirka plakata i fotografija, i fond opštine grada. Iz plakata, uostalom, kao i iz onovremene štampe i svih sredstava propagande, može se videti da su tadašnje vlasti Jevreje stavljali na prvo mesto kao svoje neprijatelje. Razlog toga je što su Jevreji, u međuratnom periodu, zauzimali značajne položaje u srpskom društvu, i bili nosioci privrednog života. Romi se, pak, retko pominju, jer oni su bili isključeni iz državnog i društvenog života, pa se stoga, verovatno smatralo da njihovo ubijanje neće izazvati veće nezadovoljstvo u narodu. U zbirci M.G. nalaze se izjave samo tri pripadnika romskog naroda - Pavla i Milorada Dekića i Stevana Kostića. Sve tri su date osamdesetih godina prošlog veka. Postavlja se pitanje zašto ih nema više, i zašto su uzete tako kasno kada je veliki broj očevidaca događaja već umro. U istom arhivu se čuvaju i logorske knjige Banjičkog logora. U njima nema spiskova ubijenih Roma, jer oni su najčešće vođeni na streljanje bez prozivke imena, već samo uz naredbu: “Svi Cigani napolje”. Logorska administracija se nije trudila da zavede njihovu nacionalnost.  Dragoceni podaci se mogu naći i u Arhivu Jevrejskog istorijskog muzeja, takođe, sećanja logoraša i izjave svedoka date Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, ali i tu ne postoje izjave Roma.  Onovremena štampa, isto tako predstavlja značajan izvor informacija.  Domaća literatura je vrlo siromašna podacima o ovoj temi, za razliku od strane. Nažalost, strana literatura je nedostupna, pošto se kod nas jako malo radi na prevođenju i izdavanju radova ove i slične tematike.  Danas je u svetu sve prisutnija tendencija, zahvaljujući pre svega zajedničkim naporima jevrejskih i romskih udruženja, da sve žrtve holokausta imaju jednak tretman, odnosno, da svaka žrtva holokausta bude priznata kao takva, bez obzira da li je pripadnik jevrejskog ili romskog naroda. Kod nas, to još uvek nije slučaj.  Kao što je na početku navedeno, naši autori samo usputno pominju zločine nad Romima. Verovatno je razlog to što ovaj narod još uvek živi na margini našeg društva, što još uvek nije dovoljno emancipovan, možda dovoljno “važan”, da bi se neko bavio tom temom. Ipak, u poslednjih nekoliko godina vide se neki pozitivni pomaci u tom pogledu, ali prvenstveno zahvaljujući zalaganju romskih udruženja u Srbiji.  1995.g. u Beogradu je osnovana Romska izdavačko-informativna organizacija “Rrominterpress”, čiji je osnovni cilj upotpunjavanje praznina u oblasti informativne i izdavačke delatnosti na romskom, kao i tretiranje svih pitanja i problema vezanih za Rome. Za sada, ovo je jedina organizacija ovakve vrste u Jugoslaviji. Do danas, ova organizacija je pokrenula sledeća izdanja: “Romano Lil” (Romske novine); “Chavrikano Lil” (Dečje novine); “Romološke studije”; “Khrloe Romengo” (Glas Roma); edicija “Posebna izdanja” i “Romano Them” (Svet Roma). Nažalost, delatnost ove organizacije i pored toga što ona postoji već sedam godina, nije poznata široj javnosti.  Jedini radovi naših autora, koji opširnije govore o stradanju Roma u okupiranoj Srbiji jesu – Nemački logor na beogradskom Sajmištu 1941-1944.. autora Milana Koljanina, i Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1944., autora Venceslava Glišića. Tatomir Vukanović, u svom delu Romi (Cigani) u Jugoslaviji, iako prati istoriju Roma na našim prostorima od dolaska pa sve do osamdesetih godina prošlog veka, o njihovom stradanju u Drugom svetskom ratu, navodi svega nekoliko rečenica.  Rajko Đurić, u svojim radovima objavljenim u našoj zemlji, uglavnom se bavi kulturnom istorijom Roma, kao i njihovim društvenim položajem danas.  Prvi rad koji za centralnu temu ima stradanje romskog naroda jeste autora Dragoljuba Ackovića, Ašunen Romalen, Slušajte ljudi, objavljen 1996.g. Ali sam autor je pripadnik romskog naroda, a izdavač knjige je Rrominterpress, čiji je on glavni i odgovorni urednik, tako da se ne može reći da je u našem društvu došlo do pozitivnih promena u pogledu odnosa prema Romima, već da se romski narod u našoj zemlji polako emancipacie.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romi-u-jevrejskom-logoru-zemun-1941-1942</link><guid>560</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/638f478df0149_file.jpeg</dc:content ><dc:text>ROMI U JEVREJSKOM LOGORU ZEMUN 1941-1942.</dc:text></item><item><title>Proslave kod Roma</title><description><![CDATA[O Roma isi len poreklo anadari Indija. Celo zivo gubinde alcese soj kale I so razlikuvinen pe taro gadze.Ko Roma I dalje achilo o purano adeci, o najpurano murs andi porodica najglavno. Sarore le sunen I lesiri rec uvek poslednjo. Nekad ulo pravilo o chave te zeninen pe rano, akanaj afka bas retko. O purine vacerenine kaj o chaja zeninenine pe rano alchese so moralo te oven nevina.. Postojine I ugovorime brakoja, kate o roditelja taro chavore dogovorinde pe kaj o chave ka len pe jos dok ona ule cikna.O Roma sar narodo but vesela, pa asalka I lendjere slave.O Roma slavinen duj najbare lendjere slave Djurdjevdan I Vasilica.O djurdjevdan slavinol pe maja, slavinol pe 3 djive. Zako djurdjevdan cinol pe bakro, o chave dzan te ceren venci kola chiven pe e bakrese ko sero, anen vrba tari livada te ukrasinen o cher. O bakro chere anol pe dzivdo zbogo chavore, cinol pe parno bakro. O bakro chinol pe prekali rat. I prvo kapka taro rat machen e chaven te bi ovenine saste afkha bers. I dzigerica taro bakro delinol pe te ovol angal sarorendjere mule. Ko akava chive o chavore urjen pe sa ando nevo.I Vasilica isto but baro prazniko e romendje. Oj slavinol pe 14 januara.Chinol pe zivina, obicno khanji ili basno. O domacino dzal te corol jek granka taro nesavo rodno kas kova andi javin chivol pe dziko kolaci, I upal leste chiven pe pare.Svasta spreminol pe I gudlo I londo.o domacice ceren sutlo kupus, pheren piperija, spreminol pe I khanji.Romi su kroz vekove bili narod koji je bio diskriminisan, gubili zbog boje koze, ali su se sa naporom borili protiv svih prepreka u cilju ocuvanja kulture I tradicije.Romski narod se borio u mnogo ratova za mnoge druge narode, ali pod romskom zastavom nikada nije vodjen ni jedan rat.Kada govorimo o romskim porodicama, kod vecine romskih porodica zadrzao se patrijarhat,sto znaci da je najstarija muska osoba u porodici I dalje glava porodice. Romske porodice su viseclane, vecina romskih porodica ima od 2-5 deteta. Nekada su se Romi udavali I zenili jako mladi, sada to bas nije cest slucaj. Po recima nekih starijih predaka, devojka bi ranoo stupila u brak kako bi mogla ispostovati cin nevinosti.Nevinoj devojci mladozenjin otac I majka pravili bi svadbu koja bi trajala najmanje po 3 dana. U nekim krajevima Srbije, postojao je obicaj kupovanja mlade. To su uglavnom bili ugovoreni brakovi, gde su se roditelji dece jos dok su deca bila manja dogovorili oko njjihovog braka, pa je zbog toga devojcica morala da se cuva kako bi roditeljima osvetlila obraz.Romi su kao narod veoma veseli, pored sopstvene romske muzike imaju uticaj u evoluciji flamenco muzike. Zbog dugih putovanja, romska muzika je poprimila razne uticaje, pocevsi sa indijskim, a zatim i sa grckim, arapskim, iranskim, turskim, ceskim, slovenskim, rumunskim, nemackim, francuskim i spanskim elementima. Instrumentalna pratnja varira od regije u kojoj romska zajednica zivi. Snazna je prisutnost romske muzike vidljiva u Istocnoj Evropi, posebno u Madjarskoj, Rumuniji i Spaniji. Jedan od velikana romske muzike na nasim prostorima bio je Saban Bajramovic.Kada govorimo o Romima kao narodu, vecina romske populacije izjasnjava se kao narod pravoslavne vere, ali postoje I muslimani. Praznici koji se slave I obelezavaju kod Roma su Djurdjevdan,Vasilica I u nekim delovima Srbije Bibija.Djurdjevdan je praznik koji se obelezava 6-og maja. To je prolecni praznik koji traje 3 dana i oznacava pocetak leta i navodno donosi srecu i blagostanje. U svim slavljima cvece, svezeubrane grancice i ,,sveta vodica’’ predstavljaju simbole zivota i proleca..5-og maja u oci praznika mladi odlaze na livadu I prave vencice koji se stavljaju oko vrata. Jos tada pocinje slavlje, mladi se sa uranka vracaju radosti I u glavnom u pratnji akusticne muzike. Kapija svake kuce okicena je vrbovim grancicama,od kojih se prave I vencici.Za ovaj praznik gotovo svaka romska kuca cak I ona koja vazi za najsiromasniju ima jagnje koje se zakolje u oci Djurdjevdana. Uglavnom se kupuje belo jagnje, veruje se da crno donosi nesrecu. Sto je jagnje vece I deblje ugledniji je domacin. Jagnje se u kuci donosi zivo, predstavlja radost za decu I ukucane. U nasem kraju od davnina je ostao obicaj da se za Djurdjevdan deci kupuje nova odeca kako bi se u toj novoj odeci slikali I ostavili sebi uspomenu sa slave.Kada se zakolje jagnje prvom kaplju krvi obelezavaju se deca po sredini cela, kako bi po nekom verovanju cele te godine bili zdravi I srecni.Srna dzigerica se obari, I odmah rano ujutru I deli za mrtve.U Pirotu vazi pravilo da Djurdjevdan traje sve dok traje jagnje.Djurdjevdan je sam po sebi jedan on najveselijih romskih slava, ljudi ovu slavu proslavljaju u veselju.Vasilicu, svoj najveci praznik, Romi objasnjavaju na razlicite nacine, a u njenom proslavljanju uocljivi su kompleksni slojevi brojnih kultura.Vasilica se proslavlja od 14-og do 16-og januara., ova slava poznata je kao romska Nova godina Svako domacinstvo kupuje gusku. Ili curku. Obicaj je da se za ovaj praznik zakolje zivina.Proslavlja se 3 dana. Vasilicu bas kao I Djurdjevdan obelezavaju i Romi mulsimanske veroispovesti, sto dokazuju pisani tragovi iz doba Turaka, kada su Romi primili islam. Praznik je u znak zahvalnosti guski koja je prevela Rome preko vode u vreme najezde osvajaca.Za ovu slavu umesi se kolac I uz kolac stoji slavska sveca, kao I grancica rodnog drveta koju domacin ubere, u oci 14-og januara, u nekoj bogatoj kuci kako bi godina bila bericetna. Ova grancica stoji na stolu preko slavskog kolaca, na kojoj domacin prvog jutra slave ostavlja novac.Ovo je jedan od najradosnijih romskih praznika, svi su okupirani spremanjem slave, narocito domacice. Ova slavska trpeza je veoma bogata, na stolu ima raznih djakonija. Ono sto je karakteristicno za Pirot I okolinu jeste podvarak koji se sprema od kiselog kupusa u koji se dodaje meso od zivine.Generalno su Romi kao narod jako veseli, pa su takva I romska slavlja. Uvek se svaka slava zavrsi akusticnom muzikom,muzicara koji idu od kuce na kucu.Prethodni tekst je nastao u okviru projekta ''Dijalog sa tobom i sa samim sobom" koji sprovodi Romski Medijski Servis uz porsku Ministarstva kulture i informisanja. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/proslave-kod-roma</link><guid>557</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/638b7a436a123_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Proslave kod Roma</dc:text></item><item><title>Istorija Roma</title><description><![CDATA[Bilo bi nemoguće jednim potezom obuhvatiti sve aspekte romske istorije, kao i nadoknaditi ono što je propušteno. Kako se vremena menjaju, romske porodice su se adaptirale u danasnju, modernu porodicu, pa se zbog toga, i mnogih drugih okolnosti, o Romima ne stvara istorija kao pre. Svakako Romi važe za jednu od najmarginalizovanijih grupa I to je još jedan od razloga zašto je njihova istorija potisnuta od strane opšte, nacionalne I svetske istorije.  Romi su poreklom iz Indije, veruje se da su je napustili oko X veka. Na Balkan, konkretno u Srbiju, dolaze oko XIV veka. Danas ih ima u svakoj zemlji sveta. Razlog napuštanja Indije I dan danas važi za jedan od onih na koji niko nema konkretan odgovor. Postoje istraživanja od strane naučnika gde se govori o selidbi Roma ka zapadu kao jedna vrsta protivljenja islamskoj vojnoj ekspanziji, takođe navođeno je da su bili zatvorenici I zbog toga su bežali od stega države, ali I drugih ljudi. Sve ova istraživanja nisu relevantna, ali jedno je sigurno- Romi su bili nomadi.   Upravo zbog jedinostvenosti življenja nomadskim načinom života, to što nije postojala kultura stanovanja na jednom mestu ih je potpuno razlikovalo od drugih. Dok se danas većina okrenula sedelačkom režimu. Ređe, ali tamo gde je bilo moguće idalje se živi po starim, nomadskim principima. Nije merodavno, ali veruje se da je između Roma I većinskog stanovništva, baš zbog kulture stalnog kretanja, postojalo nepoverenje.  Još jedna polemika jeste oko naziva “Rom” što u prevodu sa romskog jezika znači čovek. Postoje prevodi na druge jezike, poput engleskog “Gipsy” ili španskog “Gitanos”. Jedno je sigurno, Romi sebe ne nazivaju “ciganima” I upotrebu ove reči smatraju veoma uvredljivom I pogrdnom.   Nažalost, bitno je napomenuti da su Romi najprogonjenija etnička grupa ikada. Nakon doseljavanja u Evropu, bili su meta mnogih osuda većinskog stanovništva. Govorilo se, ali I danas se govori, da su Romi lopovi, prosjaci, otmičari I da u svoje “redove” prihvataju sve one koji su društveno odbačeni.   Poznato je da su najveću odbačenost trpeli tokom Drugog svetskog rata, gde su zajedno sa Jevrejima stavljani u koncentracione logore. Zapravo prema Romima je stavljena tolika distanca, jer se idalje ne zna tačan broj Roma koji su stradali u logorima po čitavoj Evropi. Zatvorenike u logorima smrti ništa nije određivalo, sem broja I traka koje su nosili. Bili su tamo jer su različiti, nisu se uklapali u kalup društva, te je za Jevreje postojala žuta, za homoseksualce roza, a za Rome braon traka oko ruke. Te trake predstavljale su etiketu odbačenosti I nalepnicu zbog koje nisu društveno prihvatljivi.  Pošto Romi nemaju svoju državu, tj. Teritoriju gde su oni većinsko stanovništvo, nešto što ih sve povezuje jeste kultura. Kultura kroz tradiciju, mitove, muziku I religiju. Takođe, sve ih spaja zajednički jezik, zastava I himna. Ono po čemu se najviše razlikuju jeste njihova sloboda predstavljena kroz simbole.  Što se tiče tih simbola, tu su zastava i himna. Zastava upravo predstavlja direktan sinonim za slobodu svojim bojama, to su plava I zelena. Plava što u prevodu jeste vedro nebo, beskrajna prostranstva, i zelene koja označava zemlju i drum tj. put bez granica. Takodje na centru zastave postavljen je crveni točak što prikazuje nomadsku tradiciju neprestalnog kretanja. Zanimljivo je što pod romskom zastavom, nikada nije vođen nijedan rat.  Kada je u pitanju himna, postoje mnoge verzije o tome kako je ona nastala, dok je jedna od njih smeštena u period Drugog svetskog rata i govori o romskom čoveku koji je bio srećan i veseo, sve dok mu se život nije naprso promenio jer mu je porodica odvedena u logor, put sa kojeg se niko neće vratiti. Ogorčen svojom sudbinom, čovek piše tužnu pesmu namenjemu svim Romima širom sveta. U himni “Đelem, đelem” pisac kaže da stalno putuje I sreće sretne Rome, pita se odakle su I poziva ih da ustanu I da se ujedine.   Takođe, ružna etiketa koja od davnina prati Rome, jeste da su oni ograničeni samo kao zabavljači I muzičari, da su neobrazovani I jednostavno nesposobni za bilo koju vrstu posla koja uključuje nešto više od bavljenja sivom ekonomijom.   Romska muzika je, sa sigurnošću tvrdim, definitivno jedna od najcenjenijih I najinteresantnijih. Ali ne trebamo se ograničavati samo na tu delatnost. Pored velikog broja izvanrednih romskih muzičara, ne smemo izostaviti I druga polja na kojima su Romi ostavili svoj pečat.   Danas se borimo protiv anticiganizma I diskriminaciji prema Romima, ona je svakako smanjena kroz istoriju, ali je idalje prisutna u velikoj meri. Ne trebamo dozvoliti da nas naša stradanja iz prošlosti koče, ali se uvek trebamo sećati svojih predaka I istorije, jer nas je to oblikovalo da danas, kao narod, budemo tu gde jesmo. Nadam se da se istorija ne ponavlja, a da će buduće generacije mladih Roma I Romkinja, biti ponosni svojim poreklom I da će svojim uspesima pisati drugačiju romsku istoriju od ove koja je nama poznata. Da se neće stavljati etiketa na Rome, samo jer su drugačije boje kože, a da do nekih promena u društvu neće doći odbacivanjem, već naprotiv, asimilacijom I prihvatanjem različitosti. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/istorija-roma</link><guid>553</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63877f7510779_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Istorija Roma</dc:text></item><item><title>Reproduktivno zdravlje - Romska zajednica</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo 
Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše 
medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, 
Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, 
pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne 
manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u 
nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 
mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg 
direktnog korisnika/ce.Reproduktivno zdravlje- Romska zajednica  Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije reproduktivno zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja u svim područjima vezanim uz  reproduktivni sastav i njegovo funkcionisanje, u svim fazama života.  Reproduktivno zdravlje podrazumeva da su ljudi u mogućnosti da imaju zadovoljavajući i siguran polni život i sposobnost da imaju potomstvo, kao i slobodu da odluče da li će ga imati, kada i koliko često. Što znači da muškaraci i žene imaju pravo da budu informisani, te da imaju pristup sigurnim, učinkovitim, dostupnim i prihvatljivim metodama regulacije plodnosti po svom izboru, kao i pravo na pristup odgovarajućim službama zdravstvene zaštite, koje će omogućiti ženama da imaju sigurnu trudnoću i porod, a parovima najbolje šanse za zdravo dete.  Naravno, reproduktivno zdravlje odnosi se i na bolesti, poremećaje i stanja koja utiču na funkcionisanje muškog i ženskog reproduktivnog sastava u svim fazama života. Poremećaji reprodukcije uključuju urođene mane, razvojne poremećaje, nisku porođajnu težinu, prevremeni porod, smanjene plodnosti, impotenciju, poremećaje menstrualnog ciklusa i dr.  Inače, problemi reproduktivnog zdravlja ostaju vodeći uzrok bolesti i smrti kod žena fertilne dobi širom sveta. Siromašne žene, posebno one koje žive u zemljama u razvoju, izložene su nesrazmernom velikom riziku od neželjenih trudnoća, maternalne smrtnosti, spolno prenosivih bolesti uključujući i AIDS, polnog nasilja i prisile, te drugih problema povezanih s reproduktivnim sastavom i seksualnim ponašanjem.  Prema Popisu stanovništva 2011. godine, Romi i Romkinje čine oko 2,1% stanovništva u Srbiji (49% žene) i prepoznati su kao jedna od najugroženijih grupa po stepenu društvene isključenosti i stope siromaštva. Opšti demografski podaci ukazuju na to da su Romi mlado stanovništvo (više od 50% Roma i Romkinja je mlađe od 25 godina), ali i na to da je smrtnost kod ove populacije viša nego kod ostalih etničkih grupa − prosečno trajanje života je 12 godina kraće u poređenju sa prosekom u Republici Srbiji .   Procene zdravstvenog stanja Roma i Romkinja u Republici Srbiji su nedovoljne i ne rade se na osnovu sistematizovanih i planski prikupljenih podataka. Istraživanjima je potvrđena uzročno-posledična veza između kvaliteta života i zdravlja Roma i Romkinja jer oni, u odnosu na ostale stanovnike Republike Srbije, žive u znatno lošijim uslovima stanovanja. Zdravlje Roma/kinja se generalno poboljšava, od onoga što može da se zaključi prema neredovnim i oskudnim podacima, s obzirom na to što se podaci u zdravstvu ne prikupljaju sa mogućnošću rasčlanjivanja po etničkoj pripadnosti. Ovo je rezultat rada zdravstvenih medijatorki, kojima radni status još uvek nije rešen na zadovoljavajućem nivou.   Pravo na zdravlje, prema međunarodnim standardima ljudskih prava, nije ograničeno samo na pravo na zdravstvenu zaštitu. Ovo pravo obuhvata i sve one socioekonomske faktore koji su neophodni da bi se mogao voditi zdrav život. U međunarodnom pravu ovi faktori se smatraju socioekonomskim determinantama zdravlja i čine ih ishrana, stanovanje, pijaća voda, adekvatni sanitarni uslovi, bezbedni i zdravi uslovi rada, kao i zdrava životna sredina. Stoga se, da bi se radilo na unapređenju zdravlja Roma i Romkinja, mora raditi i na unapređenju socioekonomskih determinanti.  Većina, odnosno 93% pripadnika romske nacionalnosti je zdravstveno osigurano, što je za 4 procentna poena manje nego kod populacije druge nacionalnosti. Međutim, izveštaj Zaštitnika građana ukazuje da čak 18% Roma/kinja nema zdravstvene knjižice.     Što se tiče reproduktivnog zdravlja, fertilitet kod Romkinja iznosi 3,5%, dok kod opšte populacije je 1,6%. Stopa rađanja u populaciji adolescentkinja uzrasta od 15 do 19 je 163 na 1000 kod Romkinja, gde se beleži porast, a 12 u opštoj populaciji, gde se beleži pad. Oko 62% žena u opštoj populaciji koristi kontracepciju, što je kod Romkinja slično sa 60%. Međutim, procenat žena uzrasta od 15 do 49 godina koje su imale indukovani abortus u opštoj populaciji je 11%, dok je kod Romkinja 28%. Skoro sve žene, kako iz opšte tako i iz romske populacije se porađaju u zdravstvenim institucijama.   Najznačajniji rezultati u oblasti zdravstva su postignuti zahvaljujući programu zdravstvenih medijatorki. Prema Izveštaju o operativnim zaključcima iz 2021. godine u 70 opština deluju zdravstvene medijatorke u direktnom kontaktu sa romskom zajednicom, pružajući pomoć u pristupu zdravstvenim, ali i drugim javnim uslugama i informacije o zdravstvenoj prevenciji. Nepovoljni životni uslovi u romskim zajednicama su faktor pogoršavanja zdravstvenog stanja. Socioekonomski faktori zdravlja čine ishrana, stanovanje, pijaća voda, adekvatni sanitarni uslovi, bezbedni i zdravi uslovi rada, kao i zdrava životna sredina. U ovom smislu oblast zdravstva je tesno povezana sa drugim oblastima.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/reproduktivno-zdravlje-romska-zajednica</link><guid>550</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6387967047d90_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Reproduktivno zdravlje - Romska zajednica</dc:text></item><item><title>Uticaj drustvenih mreza na mlade</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo 
Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše 
medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, 
Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, 
pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne 
manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u 
nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 
mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg 
direktnog korisnika/ce.Uticaj drustvenih mreza na mladeMnogi sociolozi i psiholozi često govore o tome da je danas teško biti mlad. Mladi su okupirani raznim sadržajima i sve češće im je teško da izabru u šta da veruju ili bolje rečeno, kome da veruju. Pitanja poput: Šta je ispravno i realno, šta je zapravo stvarno, često su u opticaju. Društvene mreže direktno ili indirektno formiraju naše stavove i nameću nam svoj ideal lepote kao jedini ispravan, bez obzira na broj godina. Veštačke trepavice, veštački nokti, silikoni, napucane usne, punačka tela postala su pravilo i većina mladih nažalost teži ka tome. Pripadnici romske zajednice, uostalom, kao i svi drugi mladi ljudi, imaju iste ili slične probleme, iste ili slične životne postulate.    Mnogi mladi Romi pokušavaju da se uklope u svoju odeću i izgled, a ne da se ističu. Oni imaju tendenciju da neprestano prate ili da se dive određenim pojednicima koji su dominantni da društvenim mrežama, umesto da oni vode glavnu reč i pokušaju da menjaju svoj svet, da ga učine boljim i pogodinijim za sopstveno življenje.    Ponekad se učini kao da traže svoju modernu bajku ili možda bekstvo od stvarnosti, a previše je lako ubediti sebe da su drugi uvek nasmejani i raspoloženi i da nemaju nikakvih problema. A možda imaju i veće i gore od nas samih.    Na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu...svi su savršeno doterani, sa savršenim frizurama, savršeno belim osmehom, u savršenim domovima i redovnim odmorima u dalekim mestima. Da li je ta slika nečijeg tuđeg življenja baš tako šarena i bezbrižna? Sve manji broj mladih postavljaju to pitanje, nego već na prvu loptu konzumiraju te sadržaje kao potpuni aksiom. To postaje svesno ili nesveno i njihova okupacija. Žele da se poistovete sa okolonim, bez trunke rezervisanosti u istinitost objava.     Romi tinejdžeri često misle da svi osim njih, žive zabavnije, ispunjenije i savršenije živote i da su svi mladi u obavezi da slede baš te standarde i vrednosti. Da sve na njima i oko njih mora biti savršeno, gotovo identično. Ne mora! Zato što je u redu biti neraspoložen, tužan i nezadovoljan. U redu je imati kovrdžavu, a ne glatku kosu. U redu je imati belo porcelansko lice i ne previše preplanulu kožu. U redu je imati prirodne usne, a ne botoksirano tretirane vilice. U redu je imati ispucale zube, krive noge i malo veći nos. Iako im takva situacija neće danas, sutra ili za nedelju dana doneti nove pratioce ili lajkove na internetu, to je deo stvarnog života i to je priroda preotiv koje se ne može.     Većina mladih Roma i Romkinja danas nema razvijeno kritičko mišljenje ili veštinu medijske pismenosti, a ono što im drugi serviraju na društvenim mrežama uzimaju kao jedinu istinu, ne dovodeći je u pitanje. Često misle da su drugi pametniji, popularniji ili lepši. To ne izgovaraju naglas, ali sami sa sobom vode ozbiljnu bitku, kako bio sebe prihvatili baš onakve kakvi zapravo jesu.    Baš danas, kada su nam svi sadržaji dostupni, najvažnije je da mladi sve konzumiraju sa rezervom, jer ima mnogo lažnih vesti, skrivenih reklama i neistina. Više nego ikad, važno je znati koga slediti i u šta verovati. Oprez je najbolja preventiva!    Važnije je nego ikad pronaći i sačuvati neke društvene i porodične vrednosti, koje bi po pravilu kod Roma trebalo da su izražajniji nego kod većinskog stanovništva. Međutim, nije baš tako. Porodica je jedan od temelja u kome uvek treba naći snagu i podršku. Porodica i prijatelji treba da budu ono čega se držimo i u šta verujemo, čije ćemo mišljenje saslušati.     Bilo bi dobro kada bi društvene mreže bile samo izvor zabave, ležernog druženja ili hobi. Da druženje postoji u stvarnom životu, a ne da većina tinejdžera sledi pročitano bez izuzetka i da slepo veruju u sve sadržaje, takozvanih influensera. Ako bi klinci malo bolje razmislili o tome, shvatili bi da su društvene mreže danas postale ozbiljan posao za prenošenje određenih poruka i celokupni marketing za mnoge ljude, a mnoge objave su plaćene reklame i partnerstva.    Mnogi „uticajni“ tviteraši ili fesjbukaši su se čak maskirali kako bi delovali ozbiljine, a svima njima je jedino važno da „prodaju“ neku svoju ideju ili poruku. Mladima se ne servira ono što je dobro i kvalitetno, već ono što ima više novca za promociju i reklamiranje. Generalno, ljudi lako poveruju u mnogo toga, samo zato što to preporučuje neko koga prate, a koga možda nikada u životu nisu videli.     Mladi Romi i Romkinje moraju da probude pozitivne promene u sebi i moraju postati hrabriji i smeliji. Ni jedan mlad čovek se ne može deliti na običnog ni neobičnog pojedinca. Svi pre svega moraju biti svoji. Bolje rečeno, savršeno nesavršeni!O impakto e socijalne drakhinengo pe terne manuša      Buteder sociologura thaj e psihologura butivar phenen kotar goda kaj adive phares si te oves oterno manuš. E terne si phararde ververikane ingardimatenca thaj sa maj phares si lenge te alosaren goda an so paćan, maj feder phendo, kas te paćan. E pučhimata sar kaj si: So si vortano thaj realno, so si čače, butivar vazden pe. E amalikane drakhina direktno vaj indirektno formirin amare gođako inćardipe thaj sar o rol modelo nasul thon anglal amende piro idealo e šukarimasko sar jekhuno vortano, bi samako savi vrsta si o manuš. E artificijelne/bičačune camcale, bičačune vunze, silikonura, phućarde vušta, o maj pherdo/thulo maškar - sa goda ovilo sar i regula savi vastarel e ternen thaj crdel len akaringate.     Buteder terne zumaven te den andre an pire šeja thaj an lende te adaptirin pes, a či te vazden pes upre te bi ovena dikhline. Len naj len i tendencija te biačhavimasko vurmarin vaj te vazden an čaraina nesave džene save si dominantne pe amalikane drakhina, po than te von len klidutni pozicija thaj te zumaven te pharuven piro sundal, te keren les maj mišto than vaš o piro trajo.     Varekana kerel pe lenge sar kaj rodel piro moderno bajka, vaj šaj te ovel kaj našen de katar o čačipe/realiteto. No, but lokhes si te keres korkore pes te paćas sar aver manuša sajek si lošale thaj asande thaj kaj len naj len nisave problemura.    Po Fejsbuko, Tvitero, Instagramo....savore si perfektno uravde, šukar thaj si len lačharde frizure, dudalo asandil, barvale khera thaj sako berš musajikanes džan pe vakanca pe kuč thaj dureder thana. Ama si čačuni gasavi tasvin savi sikavel kanikasko trajo an gasavo koloro, sar kaj e gadala manušen naj len nisavo pharipe ando dživdipe? Sa maj zala e terne phučen pes goda thaj kontra, andar jekhate konzumirin akava ingardipe sar kaj si goda nesavo aksiomo. Gođaverikanes vaj bigođaverikanes, goda pherel lengo ilo. Von mangen te oven jekh e pire pašutne dženenca katar lengo trujalipe thaj naj len cerra kritikano gndipe  prekal gasavo šunavipe savo del jekh amalikano drakhin. Von paćan gasave nevimata birezonosko.    E tinejdžera butivar inćaren kaj savore uzal lende, si len maj asavno, maj lošalo trajo savo pherel o manušesko ilo. Maj dur, e terne crden i konkluzija kaj si o mus te savore lendar vurmarin gasave standardura thaj e molipena; te sa pe lende thaj trujal lende musaj te ovel perfektno, vadže zala identikanes. Ama, naj o mus! Naj soske o kotor e dživdimasko si te o manuš ovel bilošalo, varekana phago ando ilo thaj bičhaljardo. Normalno si te si tut bondardo/krecalo bal po than e vortale balako. Lačhe si te si tut naturalikane vušta, a či o botoksirimo muj. Naj bajo te si tut pharle danda, bange punre thaj zala maj baro nakh. Takaj kaj gasavi situacija ni ka anel lenge adive, tahara vaj an avutno kurkoe vurmarutnen vaj neve lajkura po interneto, goda si o kotor e čačune dživdimasko thaj i natura kontra savi našti o manuš te marel pe.    E buteder ternen naj len barjardo kritikano gndipe vaj o džanglipe katar o medijsko drabaripe, agoda so unzarelpe lenge de katar e amalikane drakhina, von len sar jekhuno čačipe, bi gadalesko te thon ando pučhipe o ingardipe e šunavimasko. Butivar von gndin sar aver si maj gođaver, maj popularne thaj maj šukar lendar. Von ni phenen goda e putarde mujasa, ama korkore pesa maren pes te akceptirin korkore pes ageja sar si.    Adive, kana o soro ingardipe si talal o vast e manušesko, maj vastno si te e ternen si len rezerva kana drabaren e medije, soske si but bičačune nevimata, e garadine reklame thaj hohavimata. Maj but no varekana vastno si te džanel pe so o manuš te paćal thaj kas te vurmaril. E samako linipe si maj feder prevencija!    Maj importantno no so sas varekana ando paluno vakto si te arakhel pe thaj te brakhel pe o amalikano molipe. I familija jekh si tar e barra e fundoske savo del i zor thaj o suporto e manušeske. I familija thaj e amala trubun te oven o amaro lengero soste amen inćaras amen  thaj an soste paćas, e amare pašutne savengo gndipe amen ašunas.    Ovela bi but mišto kana bi e amalikane drakhina ovena feri jekh felo e asavimasko, e ležerne amalkerimasko, vaj nesavo hobi. Kana bi o amalkeripe ovela ando čačuno dživdipe, a či te buteder maškar e tinejdžera vurmarin so drabarde thaj te bi uzalimasko, e korre jakhenca, paćan sa so dikhlesas thaj sa so phenen e ageja anavde influensera. Te ovela te e ternore thon o naj po šoro, von ka haćaren kaj e amalikane drakhina adive ovile jekh seriozno bući thaj o medijumo perdal savo nakhaven pe e mesažura thaj kerel pe soro marketingo savo mangel te astarel so maj but manuša. E godoleske but maškar e šunavimata save šaj te arakhen pe gote, čačune si e pokhinde reklame thaj o partneripe.    Buteder džene saven si len o „influenco“ sar e tviteraša vaj e fejsbukaša, maskirisarde pes te bi ovena dikhline sar maj seriozne manuša. Lenge savorenge maj importantno si te bikhinen nesavi piri ideja vaj o mesažo. E ternenge ni serviril pegoda so si lačho thaj kvalitetno, či goda so anel maj but love vaš i promocija thaj reklama. Generalno, o them lokhes šaj te ovel kerdino te paćal fieso, feri soske e gadalestar del rekomandacija khonik savo si vurmardo takaj kaj o manuš an piro trajo šaj te ovel kaj nikana ni dikhla e džene savo si lesko rol modelo.     E terne trubun te uštaren an peste e pozitivne pharuvimata thaj musaj te oven len maj baro kuražo. Ni jekh lendar našti te ovel dikhlino sar aćarutno/maj zala intersantno, dži kaj aver khonik sar biaćarutno dženo. Savore von maj anglal musaj te oven e individue korkore peske. Maj šukar phendo, trubun te oven perfektno biperfktne!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/uticaj-drustvenih-mreza-na-mlade</link><guid>549</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/637f8590939ef_file.png</dc:content ><dc:text>Uticaj drustvenih mreza na mlade</dc:text></item><item><title>Zdravlje u romskim naseljima</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo 
Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše 
medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, 
Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, 
pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne 
manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u 
nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 
mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg 
direktnog korisnika/ce.Zdravlje u romskim naseljimaU danasnjem ubrzanom vremenu zivota, mnogo se znacaja pridaje materijalnim stvarima.   Sve nam je mnogo bitno i sve nam je mnogo vazno osim zdravlja!  Zdravlje je najvažnije na svetu!  Medjutim nismo svi uvek svesni toga.   Zene u romskim naseljima nemaju dovoljno znanja i svesti o zdravlju.  Jako malo njih su posvecene sebi svom zdravlju i ne vode racuna o sebi.   Jer su prevenstveno izolovane od civilizacije.   Vecina njih nema nikakvo obrazovanje ili imaju cetiri razreda osnovne skole.   Nisu zaposlene, ne druze se, ne izlaze  imaju po troje ili vise dece, zive u zajednici jednostavno nemaju vremena za sebe.   Jako malo ili uopste ili samo kad se razbole idu kod lekara i ne informisu se dovoljno o svom zdravlju.   Retko kad negde izlaze uglavnom su to prodavnica ili skola.   Vodila sam razgovor sa par zena u romskom naselju u Surcinu.   Osoba br 1:Ima 54 god nigde nije zaposlena, domacica je.   Boluje od visokog pritisaka, dugo nije znala misleci da je to njeno normalno stanje i da je to zbog umora.  Sasvim slucajno je neko njen blizak izmerio pritisak, izmerivsi i njoj shvatila je da ima visok pritisak.   Sada pije terapiju, ali i dalje retko ide na preglede, jer kako kaze nema vremena.   A ginekoloski pregled nije obavila vise od pet godina.   Osoba br 2: Ima 57 god, boluje od astme i secera. Ponekad radi kad ima posla koji ona moze i ume da odradi.   Uglavnom je to održavanje higijene u nekim ustanovama, prodavnicama, zgradama itd...   Kod lekara ne ide cesto  samo kad se jako razboli ili dobije napade gusenja.   Kod ginekologa nije bila godinama, jos od poslednjeg porodjaja kaze .   Kako ona kaze nju je sada i stid da ide kod ginekologa.   A za astmu koristi pumpice, astmu je dobila u ranoj mladosti.   Ove zene su majke, bake i njihov mentalitet je malo tezeg shvatanja.   Odrasle su na nacin da treba da se stide kad ih negde boli, da ne smeju da se zale, da im je neprijatno da idu kod lekara i ispricaju svoj zdravstveni problem.   O menopauzi ne zele da pricaju jer im  je neprijatno i strano, a pogotovu o menstruaciji ili nekim dubljim zenskim temama.   Takve teme su u naselju tabu teme!   Jako veliki broj zena oboli i nazalost ponekad izgubi bitku sa rakom grlica materice.   Nemojmo biti lenje osvestimo  sebe prevenstveno, nase bake, majke, sestre i sve zene koje poznajemo! Da treba i mora da se ide na preglede kod lekara.   Ne stidite se, usudite se, ne cekajte da obolite, ne cekajte da bude kasno!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zdravlje-u-romskim-naseljima</link><guid>548</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/638797e1de19f_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Zdravlje u romskim naseljima</dc:text></item><item><title>Diskriminacija mladih Roma/kinja</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo 
Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše 
medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, 
Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, 
pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne 
manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u 
nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 
mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg 
direktnog korisnika/ce.Diskriminacija mladih Roma/kinjaDiskriminacija je nejednako postupanje prema nekoj osobi ili nekoj grupi na osnovunjihovog licnog svojstva, sto za posledicu ima nejednakost u sansama da ostvare ustavom i zakonom zagarantovana prava. To je nejednako tretiranje, iskljucivanje, odnosno dovodjenje u podredjen polozaj pojedinaca ili grupe ljudi koji se nalaze u istoj ili slicnoj situaciji. Diskriminisan znaci iskljucen.    Razlikujemo nekoliko vrsti diskriminacije:  diskriminacija zena - svaka razlika, iskljucenje ili ogranicavanje u pogledu pola, sto ima za posledicu ili cilj da ugrozi ili onemoguci priznanje, ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda na politickom, ekonomskom, drustvenom, kulturnom, gradjanskom ili drugom polju, bez obzira na njihovo bracno stanjeekonomska diskriminacija -stavljanje jedne zemlje u nepovoljni polozaj, protivno medjunarodnom pravu i ugovorima; ona se sprovodi narocitim carinskim tarifama, izuzetnim deviznim ogranicenjima, nejednakom podelom uvoznih i izvoznih kontingenata i drugim administrativnim postupcima koji su razliciti od onih sto se primenjuju prema ostalim zemljama; praktikuje se cesto i radi politickog pritiska na neku zemlju; redje se primjenjuje u formi potpune ekonomske blokade, ali postoji i takav, vid diskriminacije.rasna diskriminacija - mere i postupci kojima se ogranicavaju prava jedne etnicke grupe ili celog naroda i postavljanje vidne razlike u tretiranju ove grupe ili naroda.Navodi seda su zene, stari, osobe sa invaliditetom, mladi i siromasni gradjani koji prihvataju nehumane uslove rada, najdiskrimisanije grupe na trzistu rada. Trziste rada je oblast u kojoj je diskriminacija najzastupljenija vec godinama smatra se da bi nadleznitrebali da inteziviraju rad na efikasnijoj zastiti prava radnika.na zene vatrogasce, policajce, hirurge i zene sa liderskim pozicijama srpsko drustvo i dalje gleda sa podsmehom i neodobravanjem. One su vidjene kao manje sposobne verzije muskaraca pa samim tim imaju velikih poteskoca da se probiju u profesijama koje kako kazu nisu za zene.Trudnice, samohrane majke i mlade zene koje su udate imaju najmanju mogucnost da budu zaposlene jer se pretpostavljava da ce njihov posao trpeti zbog obaveza kod kuce.                 S obziromda se danas na diskriminaciju zena u Srbiji, kao i u svetu, gleda kao na stvar proslosti, postoje tvrdnje I iskazi zena koje govore da situacija I dalje nije na nekom zavidnom nivou   Ljudi, vecinom muskarci, tvrde da je jednakost polova ostvarena i da je cak u nekim profesijama smer diskriminacije obrnut.  Diskriminacija zena na poslu, koja je ukorenjena u patrijahalnom sociokutlurnom sablonu, je jos uvek okrutna realnost vecine zena u Srbiji.   Npr. :          Koliko puta se zenama dogodilo da na razgovoru sa poslodavcem dobijaju neprimerena pitanja kao sto su:     Da li planirate da osnujete porodicu? Da li vidite materinstvo u vašoj bliskoj budućnosti?          Ovo su pitanja koja su zakonom zabranjena.  Tačka 2. Člana 26 Zakona o Radu Republike Srbije je nimalo dvosmislena: ‘Poslodavac ne može od kandidata da zahteva podatke o porodicnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice.     Medjutim, iako je zakon na strani zena mnogi slucajevi diskriminacije prodju neprijavljeno, jer se prihvataju kao  konstanta drustva, a ne kao krivicno delo.    Postavlja se pitanje da li drustvo prepoznaje diskriminaciju?  Da li je diskriminacija to sto me je drug iz klupe nazvao “mali cigancic”, jesam li ja to mozda trebao da prijavim uciteljici?Da li me je diskriminisao direktor muzeja koji nije dozvolio da moj razred poseti muzej zbog mog autizma, kome da se ja sada obratim?To sto se Milica iz III-1 udala,dopusta njenom razrednom staresini a ujedno I mom nastavniku da me poistovecuje sa njom I predvidja meni identicni slucaj kroz par meseci?              ZASTO?     Da li postoji neko ko se bavi ovakvim pitanjima, kome se mozemo obratiti?      Kada govorimo konkretno o diskriminaciji romske zajednice to je nesto sto je sastavni deo gotovo svakog roma, nesto sto je bar jednom u zivotu doziveo na svojoj kozi, ili bio svedok diskriminacije drugog lica u njegovoj blizini.  Prosle godine formirana je Alijansa protiv diskriminacije Roma.  Tokom 2018. godine gotovo polovina (47,5%) svih prijava protiv diskriminacije podnetih Poverenici za zastitu ravnopravnosti bile su prijave protiv diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine. Primeri afirmativnog predstavljanja romske zajednice u javnom diskursu su izuzetno retki, nasuprot mnogobrojnim objavama o incidentima, problemima i stereotipima koji se vezuju za romsku zajednicu. Romkinje u najvecem broju slucajeva dozivljavaju visestruku diskriminaciju – unutar i izvan zajednice, sto ih sprecava da ostvare svoja prava.  Ukoliko prepoznate diskriminaciju ili smatrate da ste diskriminisani mozete se obratiti:  Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i drustveni dijalog - Sektoru za antidiskriminacionu politiku i unapređenje rodne ravnopravnostiPovereniku za zastitu ravnopravnostiPredstavniku Alijanse protiv diskriminacije Roma          Žikica Asković, menadzer Alijanse protiv diskriminacije Roma Pirot.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/diskriminacija-mladih-romakinja</link><guid>547</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/637f7ddf2438b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Diskriminacija mladih Roma/kinja</dc:text></item><item><title>Informisanje mladih Roma i Romkinja</title><description><![CDATA[U Republici Srbiji postoji samo četiri romskih medija od kojih su radio Beograd, RTV Vojvodina i dva internet portala Romski Medijski Servis i Roma World koji izveštavaju na srpskom i romskom jeziku. Došli smo do saznanja da su Romi/kinje u medijima prisutni samo za vreme izbora i kada su akteri nekih nemilih događaja, kao i da skoro u opšte nisu oni koji pisu vesti, nego su vest, crne hronike najčešće. Mladi su u medijskom mraku i do sada nisu imali znanja ni mogućnosti da se njihov glas i mišljenje čuje. Romi su neinformisani i nemaju mogućnost da se informišu na svom maternjem jeziku – romskom jeziku, i nemaju poverenja u postojeće, većinske medije. Mladima se plasiraju informacije za koje drugi smatraju da su njima neophodne, a oni do sada nisu imali mogućnost da izraze svoje želje i potrebe. Kroz ovaj program 10 mladih Roma i Romkinja  će proći dve trodnevne obuke  iz osnova novinarstva  informacione komunikacione tehnologije, proizvodnje i emitovanje medijskih sadržaja i dobiće mogućnost da učestvuju u kreiranju medijskih sadržaja koji su njima i drugim mladim Romima i Romkinjama od krucijalnog značaja. Naš mediji  je u saradnji sa medijskom mrežom Local Press iz Kragujevca sprovela istraživanje o informisanosti i potrebama naših mladih Roma i Romkinja. Po rezultatima istraživanja koji su obuhvatili uzorak od 150 anketiranih, došli smo do saznanja da  mladi Romi i Romkinje  žele da se informišu o diskriminaciji mladih, pravima i izazovima manjina (politička participacija mladih, dokumentarni sadržaji), devojkama i njihovim pravima, kampanji protiv ranih brakova,  sportu (zašto se mladi sve manje bave sportom) i takođe dobili smo informaciju da žele više interakcije sa našim medijem kroz rubriku "Pitamo te" u kojoj bi sa njima razgovarali o stvarima i događajima koje su njima bitni i dali im mogućnost da nam sugerišu na trenutnu temu ili događaj o kojoj žele da se informišu. Kroz ovo istraživanje uvideli smo potrebu veće interakcije sa mladim Romima i Romkinjama koja bi nam pružila mogućnost da izveštavamo tačno o tim temama koji znače njima i o kojima žele da se informišu. Više od 40 anketiranih u anketi je ostavilo svoje kontakte i iskazalo želju i potrebu da učestvuju u pisanju i kreiranju tih medijskih sadržaja. 10 angažovanih mladih Roma i Romkinja nakon završenih obuka kreiraće tekstove na zadate teme a njihov mentor će te tekstove ili vesti preurediti u formi članka i poslati ih nama kako bi ih objavili na našem portalu  romskimediji.rs.Projekat je finansiran od strane Sekreterijata za informisanje grada BeogradaKlikni  OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/informisanje-mladih-roma-i-romkinja</link><guid>546</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63879888260bd_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Informisanje mladih Roma i Romkinja</dc:text></item><item><title>Moja prva plata i obavezni delovi ugovora o radu</title><description><![CDATA[Moja prva plata i obavezni delovi ugovora o raduMaterijal je na srpskom i romskom jeziku i snimljen je u okviru projekta Amaro medijako than- Nase medijsko mesto, podržanog od Sekretarijata za informisanje.                                                                                                                             ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/moja-prva-plata-i-obavezni-delovi-ugovora-o-radu</link><guid>545</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/637261d26aca9_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Moja prva plata i obavezni delovi ugovora o radu</dc:text></item><item><title>​E lumnjakoo djive tari romanji chib</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je 
sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ 
Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, 
Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, 
pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne 
manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u nastavku 
je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 mladih 
Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg 
direktnog korisnika/ce.E lumnjakoo djive tari romanji chibI romani chib sperol ando indo-arinsko grupa taro chibija.O Roma kola vaceren akale chibija ocinen la “Roimanji chib”.I romanji chib but dugo vacerdja pe samo usmeno,bizo nisave zapisime forme.Prvo zapisime forma sar teksto ikljilji 1542 godine.I romanji azbuka isila trijandu evta slovoja, I ovto padezija. O slovoja ista sar andi gadzikanji azbuka, samo so amende dodol pe slovo H.Ando dujmilje taj desupancto bers ando Pariz ustanovinde “E svetosoro djive tari romanji chib”, kova pocindja te obelezinol pe ando pancto novembar.Andi amari drzava o Roma isilen razlicita dijalektija.· Gurbetsko· Arlijsko· TamarskoAlcese so I romanji chib nanaj standarduzivime, saj te vacerol pe kaj ugrozime.E Rome nisi lendjiri gramatika, la napisindja o Rajko Djuric.Amare terna manusa borinen pe zaki romanji chib te saj te koristinol pe slobodno ando skole, alchese amare chavoren andi osnovno skola isi prilika te sikljoven romane I te sikljon vise tar poro narodo I tar piri tradicija.But znacinol te vacerol pe I romanji chib, I medjuusobno ando narodo I maskaro cherutne.But baro uspeh e Romendje ka ovol ako I chib dobinol standardizacija.O Roma ne treba te oven samo jek podatko, akava amaro djive kova obelezavinol pe treba stvarno te postuvinol pe I svako djive treba te neguvina amari chib I amari kultura.Svetski dan romskog jezikaRomski jezik (rom. romani chib), spada u indo-arijansku grupu jezika. . Govornici romskog jezika obicno jezik nazivaju romani chib (romski jezik). Naziv je nastao od romske reci rom, sto znaci covek.Romski jezik je tokom veceg dela svoje istorije bio potpuno usmeni jezik, bez pisane forme u uobicajnoj upotrebi. Prvi primer pisanih formi na romsom jeziku datira iz 1542. godine ,tek u dvadesetom veku nastaje narodno pisanje. Romska azbuka ima 37 slova, I 8 padeza, osmi padez je ablativ. Sva slova su ista kao i u srpskom pismu, samo su neki glasovi udvojeni, jer se uz neka slova dodaje jos i slovo h.2015. godine, po prvi put u Parizu od strane UNESCA ustanovljen je Svetski dan romskog jezika, koji se obelezava 5-og novembra.U Srbiji I svetu romski narod govori razlicitim dijalektima. Najcesce to zavisi od sredine u kojoj se nalaze, najcesci dijalekti su :1. Gurbetski2. Arlijski3. TamarskiZbog cinjenice da je romski jezik nestandardizovan I dijalekticki razlicit, moze se reci da je romski jezik na neki nacin ugrozen.Romski jezik, medjutim ima standardizovanu gramatiku.Oktobra 2005. godine, objavljena je gramatika romskog jezika, koju je objavio lingvista Rajko Djuric, pod naslovom “Gramatika e romane chibaki”, sto se prevodi kao “Gramatika romskog jezika’’.Kada govorimo o obelezavanju Svetskog dana romskog jezika u Srbiji, prvenstveno je stavljen akcenat na ocuvanju nacionalnog identiteta Roma I romskog jezika.Ono sto mozemo da zakljucimo, jeste da se mladi aktivisti danas bore za slobodnu upotrebu romskog jezika.(izobrni predmet u osovnim skolama ,fakultetima). Romski jezik se u osnovnim skolama u Srbiji uci kao izborni predmet Romski jezik sa elementima nacionalne kulture. Na terirotiji Vojvodine uci se od 1998. godine, a u celoj Srbiji od 2015 godine. Gramatiku romskog jezika, knjizevnost i istoriju predaju oni koji taj jezik govore. Romski jezik, kao jedan od kljucnih elemenata romskog kulturnog identiteta svakako treba negovati kako u obrazovnom sistemu tako i u porodici. Dok se ne standardizuje, treba vise podsticati i knjizevno stvaralastvo na romskom jeziku, bez obzira na dijalekt. Kada romski jezik bude standardizovan bice to veliki napredak za sve Rome.Zajedno tezimo ka tome da Romi kao narod, ne budu samo statisticki podatak tj.broj. Obelezavanje 5-og novembra treba biti od jednakog znacaja kao I svaki drugi dan, koga treba ceniti, cuvati I negovati jezik I kulturno nasledje svih Roma svet]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/e-lumnjakoo-djive-tari-romanji-chib</link><guid>544</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/638796bec17e5_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​E lumnjakoo djive tari romanji chib</dc:text></item><item><title>Muzika kao glavno obeležje romske kulture i jedan od važnih načina preživljavanja</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg direktnog korisnika/ce.Romska kultura kroz muzikuRomi su od davnina poznati kao ljudi sa velikom dušom, te tako jedan od najboljih načina za prenošenje ovako enormnih emocija bio je kroz muziku. U svetu su poznati kao veliki zabavljači, bilo to kroz ples, igru ili pevanje, romska muzika je svakako nešto što nikoga ne ostavlja ravnodušnim.Šta je muzika za Rome? Kako o ovom narodu ne postoje pisana predanja, ono što je svakako ostalo jeste usmeno, tj. Muzika koja se prenosi sa kolena na koleno. Doći ćemo do zaključka da je muzika za Rome zapravo sve. Tačnije način na koji oni vekovima žive I prenose običaje svognaroda I svoju kulturu. Kao što već znamo, još u davnoj prošlosti, Romi su bili nomadi I tako lutajući zabavljali su ljude I bili su popularni kao lutajući zabavljači. Između ostalog, zbog toga se veruje da je ovo jedan od najstarijih načina na koji su Romi zarađivali, te tako muzika jeste jedan od zanata ovog naroda. Svakako, poznato je da romska muzika leči dušu. Kako god da se osećate, bilo da ste srećni ili da patite, ćup na kraju duge pokazaće se u vidu pesme. Instrument koji je vezan za Rome jeste violina. Naravno, ne smemo izostaviti I druge instrumente, kao I mnoge plesove. Takođe, jako je interesantna činjenica jeste da u mnogim knjigama gde se pojavljuje figura Romkinje, ona je prikazana tako da zavodi svojim plesom, doksu muškarci Romi predstavljeni kao svirači u kafani. Kod nas u zemlji Romi su poznati kao trubači, imamo I tamburaše u Vojvodini, a zastupljeni su I kroz flamenco ples u Španiji, čangija u Turskoj I Bugarskoj. A kako su se naseljavali u različitim zemljama tako su se asimilovali tj. Poprimili uticaj drugih naroda, zbog toga se romski muzičari razlikuju od zemlje do zemlje.Rekla bih da su u Srbij, verovatno I šire, jedni od najpoznatijih zabavljača jesu Romi, te tako dugujemo naše najdublje hvala Vidi Pavlović, Šabanu Bajramoviću, Davorku Daši Bosnić, Snežani Jovanović Šikici, muzičkoj grupi Kal, Zlati Petrović, Dzeju Ramadanovskom, Esmi Redzepovoj, Usniji Redzepovoj, Muharemu Serbezovskom, Šabanu Šauliću i mnogim drugima. Upravo je muzika oblast gde su Romi najviše doprineli I oplemenili tu sferu interesovanja. Osim značajnih muzičara, postoje I značajne romske pesme poput Ederlezi I Đelem đelem, koje su mnogo puta prevođene I izvođene na različitim načinima od strane različitih izvođača.U svetu je poznata rečenica “Romi su emocija I muzika”. Upravo ova rečenica jeste motiv za pokretačku snagu mnogih osećanja I emocija kojima dugujemo na motivisanju mnogih da se bore protiv predrasuda I diskriminacije. Takođe, to je doprinelo postojanju velikog osecaja prema kreativnosti, osećaju za nečim lepim I plemenitim. Veliki broj romskih izvođača poznato je po svom humanitarnom radu. Jedna od najpoznatijih na našim prostorima bila je Esma Redzepova koja je svojim šarmom, lepotom i načinom izvođenja romske muzike osvojila čitavu Evropu. Odrasla je u velikom siromaštvu i upravo zbog toga se borila da što više doprinese krugu humanitarnog rada. Esma Redžepova je usvojila i školovala 48-moro dece. Za svoj humanitarni rad dobijala je mnogobrojne nagrade i priznanja.Poznati režiser Emir Kusturica izjavio je kako su Romi narod koji ima tako jaku imaginaciju da se od nje vrlo često može i živeti. A upravo ta vitalnost, snalaženje za preživljavanjem, prihvatanje života onakvog kakav jeste, življenje od danas do sutra, hedonizam i veselje jestenačin na koji većina gleda Rome. Odatle dolazi i neprestana igra privlačnosti i odbojnosti koju prema Romima ljudi osećaju u životu i umetnosti.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/muzika-kao-glavno-obelezje-romske-kulture-i-jedan-od-vaznih-nacina-prezivljavanja</link><guid>543</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/638797a04a284_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Muzika kao glavno obeležje romske kulture i jedan od važnih načina preživljavanja</dc:text></item><item><title>Oktobar – Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg direktnog korisnika/ce.U okviru projekta "Amaro Medijako Than", naši saradnici nam šalju svoje priče na teme koje su sprecifične i bitne za romsku zajednicu. Priča o mesecu borbe protiv raka dojke i zdravlju Romkinja su jedna od najbitnijih tema meseca OktobraOktobar – Međunarodni mesec borbe protiv raka dojkeRak dojke predstavlјa vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom sveta. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u svetu se godišnje registruje oko 2.260.000 obolelih žena, dok od iste bolesti svake godine umre preko pola miliona njih.  Upravo zato se oktobar, kao Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke, obeležava u mnogim zemlјama širom sveta, kako bi se skrenula pažnja na visoku rasprostranjenost ove bolesti i podigla svest o značaju prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog započinjanja lečenja osoba obolelih od karcinoma dojke. Kada se otkrije na vreme rak dojke je izlečiv u preko 90% slučajeva, jer su tada terapijske mogućnosti veće i lečenje je efikasnije, čime se podiže kvalitet života obolelih žena.  Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena kako u svetu tako i u našoj zemlji.  Prema dostupnim podacima u svetu svake godine od raka dojke oboli oko 1670 000 žena, a oko 522 000 žena umre.U Srbiji se svake godine registruje oko 4150 novootkrivenih slučajeva karcinoma dojke, dok je 1647 žena izgubilo bitku sa ovom bolešću.    Kod Romkinja je broj obolelih žena verovatno jako veliki. One slabije odlaze na redovne i preventivne preglede, često ni ne znaju da su u problemu i u riziku od raka dojke.     Romski ženski centar Bibija, je u oktobru organizovao mamografske preglede dojki za 50 romkinja iz Beograda. Pregledi su se obavljali na klinici Medi Group. Kod tri žene je primećena promena i one su poslate na dalje preglede. Nadamo de da će ovim postupkom biti sprečeno širenje ove opake bolesti. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/oktobar-medunarodni-mesec-borbe-protiv-raka-dojke</link><guid>541</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63613caf699ca_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Oktobar – Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke</dc:text></item><item><title>​Patrijarhat u romskoj porodici</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg direktnog korisnika/ce.U okviru projekta "Amaro Medijako Than", naši saradnici  i dalje nam šalju  svoje priče na teme koje su sprecifične za romsku zajednicu. Patrijarhat u romskoj porodici    Patrijarhat podrazumeva lošiji društveni položaj žena u starijim vremenima. Međutim njegov uticaj i danas je veoma snažan naročito u romskim porodicama. Očevi imaju najvažniju ulogu u porodici. Od njega se očekuje da brine o dobrobiti cele porodice i zajednice.   Uticaj patrijarhata, ekonomski položaj, nizak nivo obrazovanja, rani ugovoreni brakovi i nasilje koje je u velikoj meri prisutno kod Romkinja, najveći su problemi koji ugrožavaju  njen život i njenu sigurnost.  Romkinje često trpe višestruku diskriminaciju i jedne su od najvećih žrtava patrijarhata. One su takođe jedna od najugroženijih i najmarginalizovanijih grupa u svim državama zapadnog Balkana. Osnaživanje Romkinja je tema na kojoj se u Srbiji puno radi. Pored toga, suštinski problemi koji su davno prepoznati još uvek su daleko od rešenja. Pomaka ima ali oni još uvek nisu u dovoljnoj meri koja bi im poboljšala život. Ona je i dalje ponižena i diskriminisana, u drugom je planu ali ipak najvažniji član porodice. Duboko usađen patrijarhat igra glavnu ulogu u životima i dramama mnogih Romkinja.   Patrijarhat je duboko usađen u veliki broj romskih ali i kod porodica iz većinskog stanovništva. Podele koje proističu su veoma vidljive i predstavljaju neformalni oblik upravljanja porodicom, naročito ženom. U romskim porodicama njegovo dejstvo je jače. Romkinja je socijalno ugrožena žena, borbena i vrlo sposobna. Često je prinuđena da bude sposobna da jako mlada stupi u brak koji ne želi. Sposobna je da mlada rodi dete i osnuje veliku porodicu, da kuva i održava celo domaćinstvo. Muž ide na posao i donosi novac. Njen rad i trud najčešće nisu ni primećeni.   Smatra se da je to uloga žene koju je ona stekla rođenjem. Svetlana Ilić]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/patrijarhat-u-romskoj-porodici</link><guid>540</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>​Patrijarhat u romskoj porodici</dc:text></item><item><title>Obrazovanje Roma u Srbiji: Trnovit put od siromaštva i diskriminacije do integracje</title><description><![CDATA[Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg direktnog korisnika/ce.Obrazovanje Roma u Srbiji: Trnovit put od siromaštva i diskriminacije do integracjeZa romske porodice koje se svakodnevno bore za egzistenciju, ostvarivanje prava na obrazovanje postaje manje važno pitanje. Upravo zato se siromaštvo smatra glavnom preprekom za celokupnu integraciju Roma. Takođe postoje romske porodice koje su odavno integrisane u našem društvu i koje srećom nemaju takvih prolema. Njihova se deca obrazuju i postaju uticajni i akademski građani Republike Srbije, koji doprinose budžetu i razvoju države. Da postoje pozitivni primeri iz romske zajednice, jeste devojčica Lana Aranđelović koja je u junu 2022. godine upisala Devetu Beogradsku gimnaziju „Mihajlo Petrović, Alas“,  u prvom upisnom roku. Lana je odlična učenica koja živi u Beogradu. Odlično joj idu strani jezici. U slobodno vreme voli da crta i vaja.„Ja sam želela da upišem Devetu ili Zemunsku gimnaziju i ta želja mi se ispunila. Trebalo je dosta truda. Korona je uticala na to da cela moja generacija bude uskraćena za kvalitetnijim obrazovanjem. Pored jako velikog truda, mislim da je meni mnogo lakše nego nekoj deci koja žive bez struje, vode, kupatila i grejanja, u samo nekoliko kvadrata. Život u romskom naselju je jako težak, porodice nemajuosnovne uslove za život i zato Romi koji dolaze iz takvih sredina nemaju mogućnost da postanu obrazovani građani. Većina ljudi ih osuđuje i ponižava, a da ni ne zna koliko je njihov život težak.  Ja sam imala sreće da budem na putu koji je lakši i to želim da iskoristim. Zahvalna sam svojoj mami zbog toga i znam da je ona ponosna na mene“.Što se tiče upisa u srednje škole, jako je lepo što je naša država omogućila afirmativne mere dodavanje bodova. Loše je to što mnogi Romi ne žele da ih iskoriste, plašeći se da će biti „obeleženi“… Moja razredna i ja smo jedva ubedile mog drugara iz odeljenja da iskoristi pravo na olakšan upis, jedva je pristao i upisao je Saobraćajnu školu u Beogradu. Dobro ješto se podstiču slabiji učenici jer su njima bodovi najviše i potrebni. Nadam se da će kroz nekoliko godina biti mnogo više Roma koji završavaju gimnazije i fakultete.“Lana Arađelović, 15 godina,                  Beograd]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/obrazovanje-roma-u-srbiji-trnovit-put-od-siromastva-i-diskriminacije-do-integracje</link><guid>538</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Obrazovanje Roma u Srbiji: Trnovit put od siromaštva i diskriminacije do integracje</dc:text></item><item><title>Popis stanovništva - gde su Romi?</title><description><![CDATA[    Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba  nepristrasnog, pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne manjine u Beogradu.Medijski sadržaj u nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10 mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg direktnog korisnika/ce.PopisPopis stanovništva predstavlja organizovano prikupljanje podataka o stanovništvu jedne zemlje inajvažniji statistički izvor pojedinačnih statističkih podataka. Popis je, takođe, istraživanje koje se sprovodi u skoro svim zemljama sveta.Pored osnovog pitanja „Koliko nas je?“, popisom se obezbeđuje odgovor na pitanje „Ko smo?“, u relacijama nacionalne pripadnosti, starosti, pola, obrazovanja, aktivnosti, zanimanja i ostalih obeležja, kao i odgovor na pitanje „Gde i kako živimo?“.Odgovori na ova pitanja daju numerički okvir populacije, što je osnov efikasnog planiranja, razvoja ekonomske, socijalne i populacione politike, ali i administrativnih aktivnosti i naučnog istraživanja.Popis je posebno važan za pripadnike etničkih zajednica kojih, prema podacima iz 2011. godine, u Srbiji ima više od dvadeset, jer služi kao okvir kojim se definiše i obim prava koje imaju.Za pripadnike romske zajednice u Srbiji glavni motiv za učestvovanje na predstojećem popisu je utvrđivanje tačnog broja Roma u državi.Na poslednjem popisu iz 2011. godine bilo je više od 148.000 Roma, a prema popisu međunarodnih nevladinih organizacija oko 600 hiljada.Pripadnici romske zajnice ne izjašnjavaju se kao Romi iz mnogo razloga, a jedan od njih je da ne znaju šta dobijaju takvim izjašnjavanjem i šta to znači za romsku zajednicu. Takođe, Romi se ne izjašnjavaju i zbog bojazni od podsmeha, ali i iz straha.Kada bi se svi izjasnili kao Romi, bili najmnogobrojnija nacionalna manjina u Srbiji i to bi donelo niz privilegija ali prisutnost viševekovnog straha je jači.Problem je što sa Romima nema ko da radi na edukaciji i podizanju svesti o značaju popisa za njihovu nacionalnu manjinu, jer je većina preokupirana borbom za egzistenciju.Nadamo se da će predstojeći popis doneti relevantnu sliku broja pripadnika romske zajednice u Srbiji.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/popis-stanovnistva-gde-su-romi</link><guid>536</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63319bc44dcbf_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Popis stanovništva - gde su Romi?</dc:text></item><item><title>Povećana zastupljenost Roma u medijima</title><description><![CDATA[Projekat Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto u okviru svojih aktivnosti ima za cilj da poveća svest i informisanost o temama od značaja za ciljnu grupu. Povećanje prisutnosti i angažovanja mladih Roma i Romkinja u medijima takođe je jedan od ciljeva projekta.  Deset mladih Roma/Romkinja biće osposobljeni za rad u medijima čime će doprineti participaciji mladih iz svoje zajednice u javnom životu i medijima u Beogradu.  Mladi obučeni Romi i Romkinje učestvovaće u kreiranju medijskih sadržaja u četiri opštine u Beogradu.  Projekat je podržan od strane Gradske uprava Grada Beograda,  Sekretarijat za informisanje a sprovodi ga Romski Medijski Servis.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/povecana-zastupljenost-roma-u-medijima</link><guid>535</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/632891a3f2b8f_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Povećana zastupljenost Roma u medijima</dc:text></item><item><title>Želim i ja da budem preduzetnik/ca</title><description><![CDATA[U okviru projekta "Želim i ja da budem preduzetnik/ca", podržanog od strane Sekretarijata za socijalnu zaštitu Grada Beograda, poosetili smo osam beogradskih romskih naselja sa teritorija opština Palilula, Zemun, Surčin i Zvezdara. Tom prilikom sprovedene su ankete sa stanovnicima tih naselja na temu preduzetništva.Anketirano je preko 80 korisnika koji su zainteresovani za pokretanje samostalnog biznisa i preduzetništva. Kroz anketiranje je dobijena baza registrovanih i neregistrovanih romskih  preduzetnika, kao onih koji planiraju da to postanu.Izvršena je selekcija prijavljenih korisnika za predstojeće obuke za preduzetnike. Prva radionica u okviru obuka o preduzetništvu  pod nazivom "Upravljanje sopstvenim biznisom", biće realizovana 10. i 11. septembra 2022. godine.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zelim-i-ja-da-budem-preduzetnikca</link><guid>533</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/631601c64fbb4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Želim i ja da budem preduzetnik/ca</dc:text></item><item><title>Anketa</title><description><![CDATA[U okviru projekta Amaro medijako than-Naše medijsko mesto, podržanog od Sekretarijata za informisanje, sprovodimo istraživanje o temama koje zanimaju naše čitaoce/pratioce kao i na koji način se najčešće informišu.Takođe kroz anketu postoji mogucnost da se prijavite za besplatnu obuku koju sprovodi Romski Medijski Servis a tice se osnova novinarstva  informacione komunikacione tehnologije, proizvodnje i emitovanje medijskih sadržaja. Mladi Romi i Romkinje koji će prethodno proci obuku pisace i izvestavati o temama koje zanimaju njihove sunarodnike.Kako biste dali svoj doprinos našem istraživanju potrebno je da popunite ANKETU.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/anketa</link><guid>531</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62de77edd5978_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Anketa</dc:text></item><item><title>Amaro medijako than- Naše medijsko mesto</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podršku Sekretarijata za informisanje realizuje projekat Amaro medijako than- Naše medijsko mesto u cilju povećanja svesti i informisanosti o temama od značaja. Kroz ovaj projekat povećaćemo prisutnost i angažovanje mladih Roma i Romkinja u medijima.Naš mediji  je u saradnji sa medijskom mrežom Local Press iz Kragujevca sprovela istraživanje o informisanosti i potrebama naših mladih Roma i Romkinja. Po rezultatima istraživanja koji su obuhvatili uzorak od 150 anketiranih, došli smo do saznanja da  mladi Romi i Romkinje  žele da se informišu o diskriminaciji mladih, pravima i izazovima manjina (politička participacija mladih, dokumentarni sadržaji), devojkama i njihovim pravima, kampanji protiv ranih brakova,  sportu (zašto se mladi sve manje bave sportom) i takođe dobili smo informaciju da žele više interakcije sa našim medijem kroz rubriku "Pitamo te" u kojoj bi sa njima razgovarali o stvarima i događajima koje su njima bitni i dali im mogućnost da nam sugerišu na trenutnu temu ili događaj o kojoj žele da se informišu. Kroz ovo istraživanje uvideli smo potrebu veće interakcije sa mladim Romima i Romkinjama koja bi nam pružila mogućnost da izveštavamo tačno o tim temama koji znače njima i o kojima žele da se informišu. Više od 40 anketiranih u anketi je ostavilo svoje kontakte i iskazalo želju i potrebu da učestvuju u pisanju i kreiranju tih medijskih sadržaja.Projekat se realizuje od juna do novembra 2022.godine.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/amaro-medijako-than-nase-medijsko-mesto</link><guid>530</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62d95ec1e26c1_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Amaro medijako than- Naše medijsko mesto</dc:text></item><item><title>Te ava bućarne romnja katar amaro ćher</title><description><![CDATA[Romkinje su kategorija koja je dvostruko diskriminisana, jer su žene i 
zato što su Romkinje. Posebnu podkategoriju čine Romkinje koje su 
samohrane majke. Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2019. 
godinu ukazuje na činjenicu da je stopa nezaposlenosti Roma i Romkinja 
izuzetno visoka u poređenju sa stopom u opštoj populaciji (16%) i iznosi
 36% (45% za Romkinje).Kada govorimo o Romkinjama koje su samohrane majke, situacija je još teška ako se uzme u obzir da je veliki broj ovih žena neobrazovane i da 
su zbog toga prisiljene da rade nisko plaćene poslove kako bi 
izdržavale sebe i svoje porodice. Obrazovna struktura odraslih u 
romskoj zajednici znatno je nepovoljnija nego u opštoj populaciji - oko 
53% odraslih Roma je bez škole ili nemaju završeno osnovno obrazovanje, 
oko 33% ima završeno osnovno obrazovanje, oko 12% srednje obrazovanje, i
 manje od 1% ima završeno visoko ili visoko obrazovanje. Zbog nepovoljne
 obrazovne strukture koja proističe iz brojnih prepreka i poteškoća sa 
kojima se pripadnici romske zajednice suočavaju tokom školovanja, stopa 
zaposlenosti zaposlenih Roma iznosi svega 41%, što je znatno niže nego u
 opštoj populaciji gde dostiže 78%. Ovaj projekat fokusira se na ovu ranjivu grupu jer vjerujemo da bi se 
situacija značajno promijenila kada bi kroz planirane obuke i emitiranje
 audio i video emisija ove žene bile u mogućnosti obavljati većinu 
poslova koji su sada isplativi i u ekspanziji, od kuće, i informirani 
kako mogu da ostvare svoja prava.Ovim projektom ćemo odgovoriti na potrebe i interese žena i omogućiti 
im jednak pristup novim tehnologijama u eri digitalizacije, a dugoročno 
ćemo doprineti boljem ekonomskom statusu i njihovom ravnopravnom 
položaju u društvu. S obzirom na zdravstvenu situaciju u Srbiji izazvanu
 pandemijom virusa Covid 19, sve obuke će se realizovati na mreži, 
prilagođene potrebama i mogućnostima korisnika.Program je sufinansiran od strane GIZ-a i planirano je da traje do 14. decembra.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/te-ava-bucarne-romnja-katar-amaro-cher</link><guid>481</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61717d75986a7_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Te ava bućarne romnja katar amaro ćher</dc:text></item><item><title>"Budimo preduzetnice iz našeg doma"</title><description><![CDATA[Centar Novi Svet realizuje projekat pod nazivom "Budimo preduzetnice iz našeg doma" koji je podržan od strane Nemačkog društva za međunoarodnu saradnju - GIZ.Projekat
 je planiran pet meseci i u skladu je sa Strategijom za socijalno 
uključivanje mladih Roma i Romkinja u RS  a odnosi se na podsticanje 
ženskog preduzetništva, sticanje veština za samostalan rad, 
osposobljavanje za inovativna zanimanja (korišćenje nove SMART 
tehnologije - upotreba pametnih telefona i tableta u poslovne svrhe) i 
informisanje putem elektronskih medija.Projektom su planirane
 onlajn radionice iz oblasti Preduzetništva i IT ili Medijskog područja,
 putem Zoom platforme, za 20 korisnica, koje će se realizovati u četiri 
grupe. Po završetku obuka učesnici će imati mogućnost pokretanja 
sopstvenog biznisa za rad od kuće.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/budimo-preduzetnice-iz-naseg-doma</link><guid>477</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/614dc9ea3ef3d_file.jpeg</dc:content ><dc:text>"Budimo preduzetnice iz našeg doma"</dc:text></item><item><title>Romkinje spremne za promene / Ostvareni rezultati</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis u okviru projekta "Romkinje spremne za promene" koji jeuspešno realizuje planirane aktivnosti koje su podržane od Sekreterijata za socijalnu zaštitu i Grada Beograda.Obilažena
 su romska naselja na 
GO Zvezdara, Voždovcu, Savskom vencu i Novom Beogradu. U naseljima je 
izvršena podela pet tableta korisnicama koje nemaju smart telefone, kako
 bi mogle da prate onlajn obuku. Pružena im je pomoć i podrška vezana za
 instalaciju i korišćenje zoom aplikacije. Takođe, podeljen je i 
promotivni materijal i sredstva za dezinfekciju. Uspešno su realizovane 
 onlajn radionice putem zoom aplikacije iz oblasti preduzetništva. Na 
radionicama je 
prisustvovalo 10 mladih Romkinja. U toku je snimanje kratkih 
informativnih audio i video emisija sa predstavnicima Nacionalne službe 
za zapošljavanje, Centra za socijalni rad, Lokanom samoupravom i 
uspešnim romskim studentima i poslodavcima.U narednom periodu se nastavlja sa planiranim aktivnostima i realizacijom onlajn obuka.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romkinje-spremne-za-promene-ostvareni-rezultati</link><guid>475</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Romkinje spremne za promene / Ostvareni rezultati</dc:text></item><item><title>Besplatna obuka za mlade Romkinje</title><description><![CDATA[Centar Novi Svet  u okviru projekta "Budimo preduzetnice iz našeg doma" koji je podržan od strane Nemačkog društva za međunarodnu saradnju - GIZ, raspisuje konkurs za besplatnu online obuku 20 mladih Romkinja iz Beograda (žene, nezaposlene, samohrane majke) iz oblasti:PreduzetništvaIT područja ili Medijskg područja za koje su zainteresovaniZa prijavu nije potrebno prethodno iskustvo samo iskrena želja i posvećenost da savladate potrebne veštine.Prijave poslati na e-mail adresu: romskimedijskiservis@yahoo.comIli pozvati na broj telefona: 060/5595562]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/besplatna-obuka-za-mlade-romkinje</link><guid>474</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6126300c21890_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Besplatna obuka za mlade Romkinje</dc:text></item><item><title>ROMKINJE SPREMNE ZA PROMENE</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis realizuje projekat po nazivom "Romkinje spremne za promene" koji je finansiran iz budžeta Sekreterijata za socijalnu zaštitu.Cilj projekta je unapredjenje položaja osetljivih grupa gradjana kroz implementaciju aktivnosti koje doprinose poboljšanju kvaliteta njihovog života i unapredjenja položaja statusa Roma i Romkinja na lokaciji Opštine Zvezdara, Savski venac, Voždovac i Novi Beograd.Projekat u skladu sa Strategijom za socijalno uključivanje 20 Roma i Romkinja u RS,  odnosi se na osposobljavanje za inovativna zanimanja, informisanje putem elektronskih medija, osnaživanjem i sticanje veština za samostalan rad od kuće, putem online obuka, preko Zoom platforme.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romkinje-spremne-za-promene</link><guid>469</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>ROMKINJE SPREMNE ZA PROMENE</dc:text></item><item><title>POKRENI SE - OSNAŽI SE</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis realizuje projekat pod nazivom "Pokreni se - Osnaži se" koji podržan od strane GO Zvezdara koji su od javnog interesa za lokalnu zajednicu u 2021. godini.Cilj ovog projekta je podizanje svesti o socijalnoj zaštiti i sticanje dodatnih veština za lakše osamostavljivanje socijalno ugroženih kategorija u GO Zvezdara kroz implementaciju programa koji doprinose poboljšanju kvaliteta njihovog života.Projektom ce biti realizovane online obuke kroz edukaciju 20 Roma i Romkinja, putem Zoom platforme, o korišćenju IT za rad i sticanje veština za aktivno traženje posla.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pokreni-se-osnazi-se</link><guid>468</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60fabfd13b437_file.png</dc:content ><dc:text>POKRENI SE - OSNAŽI SE</dc:text></item><item><title>AMARE SVATURA - NAŠE PRIČE</title><description><![CDATA[Romano Mediako serviso ande vrjama februar-jul 2021. berš ande podrška EU ćerda o projekto Amare Svatura.Ka projekto dija šansa korisnikujendje te bilovengo sićen sar te ćeren ande medije. Kroz ka sikavipe, sikado si 10 terne manuša, Roma thaj e Romnja saje train ando Beogrado, Nišo, Piroto thaj Kragujevco te ćeren thaj te inćaren web-online radio, te ćeren portali, sar te ponašimpe, vi sar te den o svato kana si pe medije. Majbaro kotor katar ka sikavipe si ćerdo online pe zoom.  Romano Mediako serviso ćerda inicijativa te ćerempe cikne romane redakcije ande gava Beogrado, Piroto thaj ando Nišo.Najes projekteske thaj donatoreske, barile rersursja thaj e kapacitetuja Romane Mediakoske servisoske.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/amare-svatura-nase-price</link><guid>467</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60f9b2c624463_file.jpeg</dc:content ><dc:text>AMARE SVATURA - NAŠE PRIČE</dc:text></item><item><title>Naše priče- Amare svatura</title><description><![CDATA[Romski Medijski servis je u periodu februar-jul 2021. god. uz podršku EU realizovao projekat "Naše priče - Amare svatura".Projekat je omogućio korisnicima da kroz besplatne obuke, koji su vodili emnentni medijski stručnjaci steknu potrebna znanja i veštine za rad u medijama. Kroz ove obuke je osposobljeno  10 mladih roma i romkinja iz Beograda, Niša, Pirota i Kragujevca za pokretanje i vodjenje web-online radio stanice, izradu i ažuriranje portala, javni nastup i medijsko izveštavanje. Većina obuka je organizovana on-line putem zoom platforme. Takodje je pokrenuta inicijativa i formiranje romskih  mini redakcija u Beogradu, Pirotu i Nišu.Zahvaljujući projektu i donatoru, povećali smo kapacitete i rersuse Romskog Medijskog servisa.zht]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nase-price-amare-svatura</link><guid>466</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Naše priče- Amare svatura</dc:text></item><item><title>Konkurs za besplatnu obuku</title><description><![CDATA[Romski medijski servis u okviru projekta “Naše price, Amare Svatura” koji je podržan od strane Evropske Unije raspisuje konkurs za besplatnu obuku 10 mladih Romkinja i Roma za nekoliko pozicija, a one su:  Upravljanje web portalima (Administrator sajta)Korišćenje programa za obradu zvuka (Audio montažer)Medijsko izveštavanje (Novinar)Javni nastup (Novinar)          Za prijavu nije potrebno prethodno iskustvo, samo iskrena želja i posvećenost da se bavite ovim poslom i savladate potrebne veštine.   Prijave (CV i Motivaciono Pismo) poslati na e-mail adresu: romskimedijskiservis@yahoo.com]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/konkurs-za-besplatnu-obuku</link><guid>465</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/6055fa95b53ce_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Konkurs za besplatnu obuku</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 5)</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-video-5</link><guid>459</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60195880b7756_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 5)</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 4)</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-video-4</link><guid>458</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6019587105cf5_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 4)</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici: Video 3</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva
]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-video-3</link><guid>456</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/6010515096e51_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici: Video 3</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 1)</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva
]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-video-1</link><guid>455</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/601039a16b390_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 1)</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 2)</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-video-2</link><guid>454</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/6010394030b59_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici (Video 2)</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 15</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva
]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-15</link><guid>403</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60084c4e89e80_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 15</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 13</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-13</link><guid>401</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6008315a076eb_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 13</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici: 12</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-12</link><guid>400</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6008318d51fbe_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici: 12</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 11</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-11</link><guid>399</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600831a6339b2_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 11</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 10</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

Romskimedijskiservis ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-10</link><guid>398</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600831b9d4cf8_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 10</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 9</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-9</link><guid>397</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600831cae0d61_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 9</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 14</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.Romskimedijskiservis ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-14</link><guid>396</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600831f1abbbf_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 14</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 8</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

	
	 ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-8</link><guid>395</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6008325d6e7e0_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 8</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 7</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-7</link><guid>394</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6008326b6ff11_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 7</dc:text></item><item><title>Radmila Nešić - Dečiji brak nije romska tradicija</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/radmila-nesic-deciji-brak-nije-romska-tradicija</link><guid>387</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60005bbaf2937_file.png</dc:content ><dc:text>Radmila Nešić - Dečiji brak nije romska tradicija</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 6</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-6</link><guid>382</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600832798a36d_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 6</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 5</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-5</link><guid>381</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60083286a51cc_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 5</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 4</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-4</link><guid>380</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60083292f11d6_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 4</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 3</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-3</link><guid>379</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600832a182ada_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 3</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 2</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.


]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-2</link><guid>378</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600832ad21cfd_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 2</dc:text></item><item><title>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 1</title><description><![CDATA[Projekat je sufinansiran od strane grada Smedereva.

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stop-decijim-brakovima-i-nasilju-u-porodici-1</link><guid>377</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/600832bb2a3fd_file.png</dc:content ><dc:text>Stop dečijim brakovima i nasilju u porodici 1</dc:text></item><item><title>Centar Novi Svet- intervju sa Udruženjem Roma ,, Novi Bečej "</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/centar-novi-svet-intervju-sa-udruzenjem-roma-novi-becej</link><guid>370</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5ff5c129940c5_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Centar Novi Svet- intervju sa Udruženjem Roma ,, Novi Bečej "</dc:text></item><item><title>Centar Novi Svet - Intervju ženski centar Bibija</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/centar-novi-svet-intervju-zenski-centar-bibija</link><guid>369</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5ff5c114c3b46_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Centar Novi Svet - Intervju ženski centar Bibija</dc:text></item><item><title>Centar Novi Svet- intervju sa URS-om Novi Sad</title><description><![CDATA[

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/centar-novi-svet-intervju-sa-urs-om-novi-sad</link><guid>368</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5ff5bf33cf4ea_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Centar Novi Svet- intervju sa URS-om Novi Sad</dc:text></item><item><title>Centar Novi Svet- intervju sa udruženjem Ternipe iz Pirota</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/centar-novi-svet-intervju-sa-udruzenjem-ternipe-iz-pirota</link><guid>367</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5ff5bf236ce7b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Centar Novi Svet- intervju sa udruženjem Ternipe iz Pirota</dc:text></item><item><title>Sprečavanje dečijih brakova</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sprecavanje-decijih-brakova</link><guid>366</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5ff5bebb521c0_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Sprečavanje dečijih brakova</dc:text></item></channel></rss>
