<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/" version="2.0"><channel><title>ROMSKI MEDIJSKI SERVIS | Gypsy Journal</title><description>Romski medijski servis</description><link>https://romskimediji.rs</link><item><title>​Ponosni na naš studio i dobru suradnju - studio Romski medijski servis</title><description><![CDATA[Ponosni na naš studio i dobru suradnjuPrije nekoliko dana imali smo priliku da na RTS 2 vidimo muzičku emisiju snimljenu u studiju organizacije Romski medijski servis.Bili smo ponosni kada smo prepoznali prostor i kvalitet produkcije koju naš studio može pružiti. Raduje nas činjenica da je studio organizacije Romski medijski servis bio dio jedne ovako kvalitetne emisije. To nam je dodatna potvrda da prostor, tehnika i energija koju gradimo imaju pravu vrijednost.Posebne pohvale idu našim kolegama i prijateljima iz romske redakcije RTS-a na dobroj emisiji, kvalitetnim gostima i uloženom trudu.Drago nam je kada naš studio doprinese stvaranju kvalitetnog medijskog sadržaja.U nastavku dijelimo nekoliko fotografija iz emisije ponosom ističemo studio organizacije Romski medijski servis kao mjesto otvoreno za suradnju.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ponosni-na-nas-studio-i-dobru-suradnju-studio-romski-medijski-servis</link><guid>755</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/698b532ad0c74_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​Ponosni na naš studio i dobru suradnju - studio Romski medijski servis</dc:text></item><item><title>​Sporazum o saradnji za zapošljavanje, poduzetništvo i digitalni marketing</title><description><![CDATA[Sporazum o saradnji za zapošljavanje, poduzetništvo i digitalni marketing    Romski Medijski Servis sklopio je sporazum o suradnji s organizacijom „Glas manjina iz Beograda“, s ciljem jačanja romske zajednice kroz zapošljavanje, razvoj poduzetništva i digitalnih veština.  U okviru ove suradnje, Romski Medijski Servis i Glas manjina djelovat će kao posrednici pri zapošljavanju na poslovima održavanja i čišćenja, kao iu realizaciji edukatorskih aktivnosti iz oblasti poduzetništva. Poseban fokus biće na podršci firmama i pojedincima koji se žele baviti poslovima čišćenja, unaprijediti svoje poslovanje i ostvariti suradnju s drugim kompanijama.  Dodatno, suradnja obuhvaća i aktivnosti iz oblasti digitalnog marketinga, s ciljem jačanja vidljivosti tvrtki, promocije njihovih usluga i unapređenja nastupa na digitalnim platformama. Sve aktivnosti realizirane u okviru ovog sporazuma bit će medijski ispraćene, kako bi se promovirali pozitivni primjeri zapošljavanja, poduzetničkih inicijativa i ekonomskog osnaživanja romske zajednice.  Ova suradnja predstavlja važan korak ka stvaranju novih radnih prilika, održivih poslovnih modela i snažnije, vidljivije zajednice.  Zajedno gradimo prilike za dostojanstven rad i održivu budućnost.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sporazum-o-saradnji-za-zaposljavanje-poduzetnistvo-i-digitalni-marketing</link><guid>754</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/697396a27c88c_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​Sporazum o saradnji za zapošljavanje, poduzetništvo i digitalni marketing</dc:text></item><item><title>​Realizovane aktivnosti na osnaživanju romske zajednice u digitalnom dobu</title><description><![CDATA[Realizovane aktivnosti na osnaživanju romske zajednice u digitalnom dobu     Tijekom protekle godine realiziran je niz aktivnosti usmjerenih na osnaživanje pripadnika romske zajednice kroz unapređenje digitalnih vještine, poduzetničkih znanja, javne vidljivosti i inkluzivnog rada s mladima. Aktivnosti su bile tematski povezane kroz područje „Digitalno doba“ i „Osnaživanje kroz vještine poduzetništva i javnu vidljivost“.  U okviru ovih programa organizirane su radionice namijenjene ženama, mladima i muškarcima. Pored digitalnog osnaživanja, korisnici su imali priliku sudjelovati u edukacijama o snimanju podkasta, osnovama audio produkcije, javnom nastupu i komunikacijama u javnom prostoru. Ove aktivnosti doprinele su jačanju samopouzdanja sudionika i njihovoj većoj vidljivosti u zajednici i medijskom prostoru.  Tijekom prošle godine realizirane su i posebne edukacije namijenjene mladima, kroz koje su oni dodatno osnaženi znanjima i vještinama neophodni za aktivno sudjelovanje u suvremenom društvu, s posebnim fokusom na digitalne tehnologije i inovativni pristup.  U okviru programa održano je i predavanje posvećeno iskustvima u radu s mladim pripadnicima i pripadnicama romske zajednice, s fokusom na inkluzivne pristupe, prepoznavanje potreba mladih i prevazilaženje socijalnih i strukturnih barijera. Posebna pažnja posvećena je primjerima dobre prakse koji mogu poslužiti kao osnova za dalji rad sudionika obuke s mladima u STEM i inovacijskom okruženju. Akcenat je stavljen i na projekte usmjerene na osnaživanje mladih kroz jačanje digitalnih vještine. Predavanje je bilo praćeno otvorenim razgovorom, tijekom kojeg su sudionici imali priliku postavljati pitanja aktivistkinjama i razmjenjivati iskustva.  Kroz ove aktivnosti jačane su DigComp kompetencije, prije svega u oblasti digitalne pismenosti i korištenja digitalnih alata, uz razumijevanje načina na koje se digitalne vještine mogu koristiti za osnaživanje mladih iz osjetljivih skupina. U skladu s Europskim ključnim okvirom kompetencija za cjeloživotno učenje, razvijane su lične, socijalne i kompetencije „učenje da se uči“, kao i građanske kompetencije, kroz promišljanje inkluzije, ravnopravnosti i društvene odgovornosti u radu sa mladima. Istovremeno, aktivnosti su podsticale razvoj 4C vještina – kritičkog mišljenja, komunikacije, suradnje i kreativnosti – kroz dijalog s praktičarima, analizu realnih primjera i povezivanje stečenih znanja s vlastitim profesionalnim kontekstom.  Sve navedene aktivnosti realizirane su tijekom protekle godine u okviru projekata „Osnažena žena-kvalitetnija zajednica i porodica“, financiranog od strane Kabineta ministarke bez portfelja zaduženog za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, planiranja nasilja nad ženama te ekonomskog i političkog osnaživanja žena, kao i projekta „ROMkast – priče koje se ne brišu“, uz podršku Republike Srbije – Komesarijata za izbjeglice i migracije, informiranja i telekomunikacija.  Ovi programi predstavljaju značajan doprinos dugoročnom osnaživanju žena, pojedinaca, razvoju digitalnih i društvenih kompetencija te izgradnji inkluzivnije i snažnije zajednice.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/realizovane-aktivnosti-na-osnazivanju-romske-zajednice-u-digitalnom-dobu</link><guid>753</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/69738b1a1e345_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​Realizovane aktivnosti na osnaživanju romske zajednice u digitalnom dobu</dc:text></item><item><title>Novogodišnja radost za više od 100 mališana</title><description><![CDATA[Novogodišnja radost za više od 100 mališana     Tokom decembra prošle godine Romski medijski servis je, u saradnji sa Predškolskom ustanovom „11. april“, zamenikom predsednika Skupštine grada Beograda Igorom Jovanovićem i Gradskim saobraćajnim preduzećem (GSP), organizovao podelu novogodišnjih paketića za najugroženije učenike u dve beogradske osnovne škole – OŠ „Jovan Cvijić“ i OŠ „Sutjeska“.  Ukupno je podijeljeno 100 novogodišnjih paketića, i to 40 paketića učenicima OŠ „Jovan Cvijić“ i 60 paketića učenicima OŠ „Sutjeska“. Paketići su namijenjeni najsiromašnijim učenicima, deci koja žive u izuzetno teškim životnim uslovima i čijim je ovakva pomoć od velikog značaja.  Osnovna škola „Sutjeska“ specifična je po tome što pohađa veliki broj romske dece iz dva romska naselja u Zemunu. Riječ je o obiteljima koje žive u siromaštvu, često s velikim brojem djece i vrlo ograničenim prihodima, zbog čega su djeca posebno izložena socijalnoj isključenosti.  S druge strane, Osnovnu školu „Jovan Cvijić“ pohađaju deca iz jednog od najsiromašnijih romskih naselja u Beogradu, naselja „Deponija“ na Karaburmi. Stanovnici ovog naselja pretežno se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina i žive u iznimno teškim uvjetima, bez osnovne sigurnosti i stabilnih prihoda.Zahvaljujući solidarnosti i velikom srcu vaspitača, roditelja i mališana iz PU „11. april“, prikupljeno je 100 paketića sa slatkišima i sredstvima za ličnu higijenu. Ovom akcijom obrađeno je više od 100 dece, kojima su darovani osmesi, toplina i osećaj da nisu zaboravljeni, a za mnoge od njih ovi paketići predstavljali su jedino ispunjenje novogodišnjih želja.  Podela paketića realizirana je u okviru tradicionalne novogodišnje akcije PU „11. travnja“, koja se već osam godina provodi u 36 objekata novobeogradskih vrtića, s ciljem pružanja potpore djeci iz socijalno ugroženih kategorija. Roditelji i djeca i ove godine bili su važan dio ove akcije solidarnosti.  Ova akcija predstavlja izuzetno humano djelo i ima veliki značaj za djecu koja se odrastaju u uvjetima siromaštva, jer im se ne pruža samo materijalna pomoć, već i osjećaj zajedništva, pažnje i nade.  Zahvaljujemo se svima koji su pokazali da humanost i solidarnost nemaju granice.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/novogodisnja-radost-za-vise-od-100-malisana</link><guid>752</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/69737a7b0b448_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Novogodišnja radost za više od 100 mališana</dc:text></item><item><title>Narkomanija – surova bolest zavisnosti koja ne bira nacionalnost!</title><description><![CDATA[Narkomanija je kronična, recidivirajuća bolest ovisnosti uzrokovana redovnom upotrebom psihoaktivnih supstanci (droga). Ova bolest dovodi do dubokih fizioloških promjena u mozgu i narušavanja fizičkog i psihičkog zdravlja pojedincaNarkomanija u Srbiji tokom 2025. godine ostaje jedan od najozbiljnijih socijalnih i zdravstvenih izazova, karakterisan porastom broja korisnika i promenama u vrstama dostupnih supstanci.Najzastupljenije supstance: Kanabis (marihuana) ostaje najkorišćenija ilegalnih droga u zemlji. Tijekom 2024. godine zapunjeno je rekordnih 4,1 tona marihuane, trend visokog konzumiranja nastavlja se iu 2025. godini.Nove psihoaktivne supstance (NPS): Primetna je pojava novih sintetičkih droga koje često nisu na popisu zabranjenih supstanci, što otežava kontrolu.Kokain i amfetamini: Zabilježen je rast upotrebe kokaina i amfetamina, posebno među visokoobrazovanom i radno sposobnom populacijom.Procene korisnika: Nezvanične ocene ukazuju na to da u Srbiji ima oko 80.000 korisnika droge, od kojih je oko 35.000 u Beogradu. Statistički podaci pokazuju da je svaka 20. osoba u određenoj meri zavisna od nekog oblika narkotika ili psihoaktivnih supstanciNiška policija je tijekom 2025. godine sprovela niz akcija usmjerenih na razbijanje narko-grupe:Velike zaplene: U studenom 2025. razbijena je organizirana kriminalna grupa i zapunjena je značajna količina „koktela droga“, uključujući marihuanu i kokain. Ranije u toku godine, u travnju, zapunjeno je čak 12 kg marihuane i 700 grama kokaina u jednoj akciji.Vrste droga: Pored marihuane i kokaina, zabilježene su zaplene amfetamina (npr. 1 kg u jednoj akciji) i sintetičkih droga poput MDMA.Dostupnost: Stručnjaci upozoravaju da su narkotici sve prisutniji, čak iu specifičnim zajednicama poput romskih naselja, gdje utječu na čitave porodice.Organizacije civilnog društva, poput Yurom centra iz Niša i Organizacije ROSA, aktivno rade na podizanju svesti i provođenju preventivnih akcija. One organiziraju tribine, dele promotivni materijal i educiraju roditelje i mlade o štetnosti droga i mjestima gdje mogu tražiti pomoć. Ipak, za učinkovito rješavanje problema neophodan je sveobuhvatniji pristup koji uključuje:Intenzivniji rad policije na suzbijanju narko-trgovine.Pristupačnije liječenje i podrška, prilagođene specifičnim potrebama romske zajednice.Smanjenje socijalne isključenosti i diskriminacije, koji su osnovni uzroci problema, uz poboljšanje uvjeta života i obrazovanja. Balić je napomenuo da je za potrebe projekta anketiran jedan broj mladih od 15 do 20 godina u jednom romskom naselju u Nišu pokazalo se da je trećina njih probala marihuanu, a sedam odsto je redovno koristi.“Anketirani su potvrdili da se u njihovom naselju koristi heroin, marihuana i narkotici u tabletama, a da se različite psihoaktivne supstance prodaju i kupuju u samom naselju”, istaknuo je Balić.Prema njegovim riječima, anketa je također pokazala da niti jedan od desetoro roditelja koji znaju da im dijete koristi psihoaktivne supstance nije tražio savjet, a skoro 80 posto anketiranih mladih je reklo da nikada nije slušalo predavanje o štetnosti psihoaktivnih supstanci. Mladi koji su sudjelovali u anketi, dodao je, posvetili su se da broj krivičnih djela vezanih za drogu iz godine u godinu raste i da ima sve više nasilja u obitelji."Droga je povezana s novcem jer svjedoči da bi ga kupili, morate ga pronaći kako znate i umete, a onda je rezultat toga porast kriminaliteta. Imamo majku koja je rekla da je njen sin pretukao svog djeteta i oteo mu novac koji je ovaj zaradio sakupljajući otpad", istaknuo je Balić.Balić je iznio rezultate istraživanja YUROM centra provedenog u romskim naseljima u Nišu, koji ukazuju na to da je problem godinama bio skriven od javnosti:Čak 30,2% mladih Roma u dobi od 16 do 20 godina potvrdilo je da je vjerojatno neka vrsta psihoaktivnih supstanci.Narkomanija u ovim naseljima uništava čitave porodice i prvenstveno razmjere epidemije.Problem je postao vidljiviji jer su narkotici lako dostupni, a njihovo konzumiranje je među mladima postalo svojevrsno „pomodarstvo“. 2. Zahtjevi za reakciju institucijaBalić oštro kritizira pasivnost nadležnih organa i poziva na hitnu akciju:Poziv policiji: Apeluje na intenzivniji rad policije na suzbijanju narko-dilera koji neometano operišu unutar romskih mahala.Sustavska prevencija: Ističe da je nužno uključiti širi krug institucija, prije svega Centar za socijalni rad, zdravstvene ustanove i prosvjetu, kako bi se sprovela efikasna prevencija. Međutim, potrebna je šira i ozbiljna i dublja društvena akcija za prevenciju narkomanije. Ona mora početi kod nas Roma, mora početi u mahali prije svega, zato što je najveći broj narkomana pak u mahali koja je relativno zatvorena za te naše muke. Dakle, to kad sam malo pre rek'o da u četiri zida, otac i majka samo znaju kakav problem imaju sa decom, to ne sme više tako. Tu se moraju aktivirati i pedagozi i psiholozi i centar za socijalni rad osobito, zato smo mi govorili ranijih godina da mi moramo imati Rome socijalne radnike. Ne medijatore i javne zastupnike. Rim socijalne radnike. Nije sada u pitanju siromaštvo i materijalna pomoć samo, nego… evo imate nove fenomene, nove društvene opasnosti i pojave i zato su nam potrebni Romi socijalni radnici. Dakle u centrima za socijalni rad, tamo gdje dolaze naši roditelji, moraju da postoje Romi kojima se naši ljudi više povjeravaju Romima nego tamo socijalnim radnicima koji rade, radi se zapravo o jednom društvenom fenomenu koji je omotan tajnom. Imamo specifičan problem. Ajde što smo mi romska zajednica tradicionalna ali smo se sada susreli sa jednom novom stvari pa lađ bari, pa onda to krijemo u četri zida kad već progovorimo kad je dete prodalo sve stvari iz kuće da bi kupilo drogu, kad se majka razbolela od stresa, kad je sve otišlo dođavola e onda se mi otvorimo pa pričamo, al' onda je kasno.E drogaki adikcia si jekh seriozno adikciaki nasvalipe savi na paruvel e nacionaliteta!Narkomanija je kronična, recidivirajuća bolest ovisnosti uzrokovana redovnom upotrebom psihoaktivnih supstanci (droga). Ova bolest dovodi do dubokih fizioloških promjena u mozgu i narušavanja fizičkog i psihičkog zdravlja pojedincaNarkomanija u Srbiji tokom 2025. godine ostaje jedan od najozbiljnijih socijalnih i zdravstvenih izazova, karakterisan porastom broja korisnika i promenama u vrstama dostupnih supstanci ibiliteto: E ekspertura den varningo kaj e narkotika si maj but prezento, vi a nde specifična komunitetura sar e romane bešipnaske thana, ko te so afektirinen sa e familije.Civilo organizacie, sar so si o Centro Yurom kotar o Niš thaj i Organizacia ROSA keren aktivno buti te vazden o džanglipe thaj te implementirinen preventivne akcie. Von organizuin forura, ulaven promociake materialura thaj sikaven e daden thaj e ternen pa e nasvalimata katar e narkotika thaj katar shaj te len zutipe.Numaj, efektivno problemosko laćharipe trubul jekh maj but pherdo drom savo inćarel:Maj intensivno buchi e policiasa te malavel tele o trafiko pe narkotika.Maj aksesibilno tretmano thaj suporto, adaptirimo palo specifična trubujimata e romane komunitetsko.Te ciknjarel pes socialo ekskluzia thaj diskriminacia, save si majbare čhinadipa pala problemo, thaj vi te lačharen pes e dživdipaskere kondicie thaj edukacia.Balić vakergja kaj bašo reslipe e projektno anketirimo jekh numero terne manuša kotar 15 dži ko 20 berša ano jekh romano bešipe ano Niš, thaj sikavgja pe kaj jekh trito kotor olendar probingje marihuana, a efta procentia ulaven ola regularno.“O anketime manuša konfirmingje kaj ano olengo bešipe udžaren pe heroina, marihuana thaj narkotika ano tablete, thaj kaj ano korkoro bešipe bikingja pe thaj kinel pe ververutne psihoaktivno substancie”, vakargja o Balić.Pala leste sikadjilas o rodipe vi kodo ke konik anda desh dada thaj deja so djanen ke lengo chavoro hasnil psykoaktivni substansura chi rhode råd, thaj paschi 80 procenti anda e ternimata so sas pushle phende ke soha chi shunde jek föreläsning pa o nasulipe so si ande psihoaktivni substansura. E terne save lije kotor ano rodipe, vov majdur phenda, phende kaj o numero e kriminalitetosko phanglo e drogenca barol bersh pala bersh thaj kaj si maj but thaj maj but violencia ano kher.“Narkotike siton konektirime e lovenca soske vash te kinen olen manglape te arakhen olen sar so janena, a palo odova o rezultatima sito vazdipe e kriminalitesko.Amen isimen mothodipe e dajake kola vakergya kay olako qhavoro margya pe phure thay chorgya olestar o love kola lela kotar o kidipe e shtrafosko”,vakergya o Balić.O Balić prezentirisarda rezultatia taro rodipe kerdo taro YUROM Centro ko Romane bešipnaske thana ko Nis, so sikavena kaj o problemo sine garavdo taro publiko beršencar:Dži ko 30,2% taro terne Roma maškar o berša 16 thaj 20 konfirmingje kaj probingje nesavo tip taro psihoaktivno supstanca. I adikcia e drogenqi anθ-e kadala mahale xasarel sa e famìlie thaj resel epidemikane proporcie. O problemo kerdzilas maj dichol ke e narkotika si letko te arakhes, thaj lengo konsumcia kerdzilas sar jek "podomy" mashkar terne manush.2. Trubulimata pala reakcia e institucienqi O Balić zorale kritirinela o pasiviteto e kompetentno autoritetengo thaj akharel te kerel pe sigo akcija: Akharipe e policijake: Vov kerel apel pe maj intenzivno policijaki buti te čhinavel pes e narkotikakere bikinara save keren buti bizo pharipa andar e romane mahale.Sistemikani prevencia: Vov sikavel kaj si trubujipe te involvirinel pes maj baro krugo e instituciengo, anglunes Centrura pala Socialo Buti, sastipaskere institucie thaj edukacia, te šaj te kerel pes efektivno prevencia. Numaj trubul jekh maj bari thaj maj seriozno thaj maj fundoni socialno akcia pala prevencia katar e narkotika. Trubul te startuil pe amende Roma, trubul te startuinel pe ko mahal, anglunes, soske o majbaro numero e narkomanengo si ko mahal, savo si relativno phandlo amare pharipaske. Akana, kana phendem anglal jekh tikno vaxt kaj anθ-e śtar zidura, o dad thaj i dej numaj źanen so problemo si len e ćhavenθar, kodo na trebul te avel kadja maj but. Akate trubul te aktivirinel pe e pedagogura thaj e psykologura thaj o centro pe socialno buti, odolesqe amen phendam ko nakhle berša kaj trubul te oven amen romane socialne butjarne. Na mediatora thaj publikane reprezentantura. Romane socialne butjarne. Nane numa čorolipa thaj materialno ažutipe, numa… akate isi tumen neve fenomenia, neve socijalne pharipa thaj fenomena, thaj odolesqe trubul amen Romane socialne butjarne. Odoleske, ko centrija bašo socijalno buti, kote so aven amare dada thaj deja, trubul te oven Romane manuša savenge amare manuša majbut paćanen taro socijalno butjarne so odothe kerena buti, adava si čačes socijalno fenomeno savo si garavdo taro misterio. Amen isi amen jekh specifi Haj, amen, i rromani komunitèta, sam tradicionàlo, tha’ akana arakhlam jekh nevi buti, odolesqe garavas la palal e zidura kanate vorbisaras kana o chavoro bikindas sa e bucia ando kher te kinel draba, kana e dej nasvajlas khatar o stresso, kana sa gelas po beng, atunchi puterdas amen thaj vorbisaras, numa atunchi si za palal.čno problemo.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/narkomanija-surova-bolest-zavisnosti-koja-ne-bira-nacionalnost</link><guid>751</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/69665157af5f0_file.png</dc:content ><dc:text>Narkomanija – surova bolest zavisnosti koja ne bira nacionalnost!</dc:text></item><item><title>SOS telefoni ključ u sprečavanju porodičnog nasilja!</title><description><![CDATA[Pitanje „Koliko vredi jedan život ako spašava život“ je retoričko i naglašava nemerljivu vrednost ljudskog života, a često se koristi u kontekstu prevencije nasilja i značaja poziva upomoć, kao što je bio naslov okruglog stola u Nišu o nasilju nad ženama, pokazujući da jedan poziv može spasiti život i time učiniti neprocenjiv čin, jer ne postoji cena koja se može platiti za spasen život. Ovo pitanje je bio fokus na okruglom stolu organizacije Osvit iz Niša koja je održana povodom kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja u obitelji i rodno zasnovanog nasilja“.Na žalost, još uvijek nije dovoljno učinjeno na zaštiti Romkinja od porodičnog nasilja, jer istraživanja pokazuju da se nasilje i dalje često krije zbog stigme i predrasuda, Romkinje nedovoljno prepoznaju zdravstveni sustav kao izvor pomoći, a sustav (uključujući zdravstvene radnike) nije dovoljno educiran za prepoznavanje i adekvatno upućivanje na institucije, unatoč postojanju zakona poput  Zakona o sprečavanju nasilja u obitelji .Romkinje često ne prijavljuju nasilje zbog straha, stigme, predrasuda i nepovjerenja u sustavu.Zdravstveni sustav se ne prepoznaje kao mjesto gdje se može dobiti pomoć, a Romkinje često prepoznaju samo fizičko nasilje, ne i druge oblike.Zdravstveni radnici i relevantne institucije nisu dovoljno obučeni da prepoznaju, prijave i upute žrtve nasilja na adekvatnu podršku. Svake godine, od 25. studenoga do 10. prosinca, svijet se ujedinjuje u kampanji „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, koju podržava više od 1700 organizacija širom svijeta, prisutnih u preko 100 država. Ova moćna globalna inicijativa počinje Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava se na Međunarodni dan ljudskih prava. Ove godine u okviru kampanja obilježava se i važan jubilej – 20 godina od kada je nasilje u obitelji u Srbiji postalo kazneno djelo. Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Srbije 2002.g uvedena je stavka „Nasilje u obitelji“ i član 118a koji jasno definira nasilje u obitelji kao posebno kazneno djelo i propisuje kazne od novčane do najmanje 10 godina zatvora.Organizacije Nišavsko – Pčinjskog regiona Mreže žena protiv nasilja, Udruženje Romkinja Osvit, Udruženje Romkinja Nada iz Aleksinca, Sos Telefon Vranje i Udruženje Romkinja iz Bujanovca nastavljaju svoju posvećenu borbu protiv nasilja nad ženama i kroz ovu globalnu kampanju „16 dana aktivizma“. Ove organizacije održale su niz uličnih akcija kako bi podigle svijest građana o alarmantnom problemu nasilja nad ženama. One zajedno poručuju da ovo nije samo ženski problem, već i društveni problem, koji zahtijeva odgovornost svih nas. Nasilje nije nešto o čemu treba ćutati, već nešto što treba aktivno rješavati.Udruženje Romkinja „Osvit” osnovano je 2005. godine i tada je zapošljeno pet pripadnica većinske i pet pripadnica romske – sociološke, pedagoške, pravne, psihološke. Do sada je Udruženje radilo sa 10.000 korisnika, od toga 4.000 Roma i 800 žena s invaliditetom, kaže direktorica udruženja i programa koji provodi organizaciju Ana Saćipović.U ovoj godini Udruženje je radilo sa 107 korisnika, primilo 689 poziva jer neke žene više puta pozovu SOS telefon i pružilo 589 usluga pravne pomoći i podrške.„Priprema za sam sudski postupak vrlo je bitna za ženu jer osjeća da nije sama, da nije prepuštena samom sebi, da ima podršku svih nas”, objašnjava Saćipović. Generalno u Nišu ja mogu da budem zadovoljna saradnjom sa svim institucijama i sa Centrom i sa Sigurnom kućom, sa policijom, sa tužilaštvom, zato što postoji ta multisektorska saradnja i uvažavanje”, napominje Saćipović .SOS telefonura si o čaro te arakhel pes o maripe ano kher!O pučipe “Kobor valjani jekh dživdipe ako spasila jekh dživdipe” si retorikano thaj akcentirinela o bimeripe e manušikane dživdipaske, thaj but droma si kerdo ano konteksto e prevencijako e violenciako thaj e importanca te akharel pes žutipe, sar so sine o title e kruglo mesalesko ko Niš bašo žutipe mamuj džuvlja, sikavindoj kaj jekh akharipe šaj te arakhel dživdipe thaj odoleske te kerel les jekh akti, soske odolesqe našti te ovel pokinipe arakhlja o źivdipe. Akava pučipe sine fokusi taro kruglo stol e organizacijako Osvit kotar o Niš, savo ikergjape ko okazia e kampanje “16 divesa aktivizmo mamuj kherutno maripe thaj gendosko maripe”. Bibahtake, na si kerdino dosta te arakhel pes e Rromane džuvljen katar o maripe ande khera, soske e rodipa sikaven kaj e maripe si inke butivar garavdi sebepi e stigmako thaj predrasudengo, e Rromane džuvlja na pindžaren dosta o sastipasko sistemo sar źanglipe, thaj o sistemo (inkluzivno e sastipaskere butjarne) naj dosta educirime te pindžarel thaj adekvatno te kerel referenca pe e institucie, sar so si e zakonura Zakono pala prevencija katar violencia ande familija. E Rromane džuvlja butivar či den raporto pala bilačhipe andar dar, stigma, predrasude thaj bipatjavipe ando sistemo. O sastipasko sistemi nane pindžardo sar than kote šaj te lel pe ažutipe, thaj e romane džuvlja butivar pindžaren numa fizičke maripe, na aver forme. E sastipaskere butjarne thaj relevantno institucie nane dosta trenirime te pindžaren, te den raporto thaj te bičhalen e viktime e violenciake ko adekvatno suporto to berš, andine o pučipe "Domestikani Violencia" thaj Artiklo 118a, savo klaro definiril e do mestikani violencia sar averčhando kriminalo bilačhipe thaj del krisaripe katar e globa dži ko maj cikno 10 berša ande phandipe.Organizacije kotara o Nišavsko - Pčinj region Netvorko e džuvljengo mamuj o maripe, Osvit Asocijacija e Romane džuvljengo, Asocijacija e Romane džuvljengo Nada kotar o Aleksinaco, Sos Telefon Vranje thaj Asocijacija e Romane džuvljengo kotar o Bujanovaco džal maj dur piro dedikuime maripe mamuj o maripe mamuj e džuvlja prekal akaja kampanja "Dive taro Aktivizmo globalno". Akala organizacie kerde serija akcie pe droma te vazden o džanglipe e dizutnengo vash o alarmantno problemo e violenciako mamuj e džuvlja. Khetane phenen kaj akava nane numa jekh džuvljikano problemo, numa si vi jekh socialno problemo, savo mangel sa amendar responsibilita. O maripe nane vareso so trubul te ačhol ćućipe, numaj vareso so trubul te kerel pes aktivno.Asocijacia e romane džuvljengi "Osvit" si kerdi ko 2005 berš thaj ko odova vakti sine len buti pandž džene taro majoriteti thaj pandž džene taro Roma - sociologura, pedagogura, advokatija, psihologura. Dži akana i Asocijacia kergja buti e 10.000 beneficiarenca, taro save 4.000 si Romane džuvlja thaj 800 džuvlja disabilitetoncar, vakerel direktorka tari asocijacia thaj programi implementirimi tari organizacia, Ana Saćipović.Ano akova bersh o Asociacia kergya buti e 107 beneficiaryencar, resle 689 telefonya soske nesave zhene akharena ano SOS numero but droma, thay dende 589 juristikane azhutipya thay suportune servisya.Preparacia vash krisesko procesi korkore sito but vasno vash yek dzuvli soske shrdingya kay na si korkore, kay na si mukhli pe peste, kay isi ole suporto savorengo amendar“, mothavgya o Saćipović.“Ano generali, ano Niš, shay te ovav satisfimo e kooperaciyasa e sa instituciencar, e Centreya thay Sigurno Khera, e policiaya, e prokurorencar, odolesqe kay isi multiprokurori kooperacia thaj respekto“, notirinel o Saćipović.So kerel o them te arakhel e viktime katar o maripe?I stratègia vaś te arakhel pes thaj te marel pes e gender-bazirime violènca mamuj e źene thaj violènca anθ-o kher sas adoptisardi anθ-o perìodo katar o berś 2021-2025. berś, thaj i themesqi stratègia vaś i prevencia thaj i supresia e violèncaqi mamuj e źene anθ-i famìlia thaj anθ-e relacie e partnerenqe aćhili te avel validno anθ-o berś 2015. I butăqi grùpa vaś te kerel pes jekh nevi stratègia sas kerdini anθ-o 21. Decembro 2020, thaj jekh totalo 7 źene ekspertură lije kotor anθ-o proceso vaś te kerel pes i stratègia.Kanuni bašo bilačhipe ano kher an i Srbia si bazirimi ko principi taro arakhibe e viktimenge taro bilačhipa thaj sankcioniribe o kriminalo. Akala zakonia si importantno paso ano maripe mamuj violencia ano kher thaj den suporto thaj protekcia e viktimenge. Ko avutnipe ka mothovel pes po detaljo sar si aplicirime e kanunija thaj save procedure si ko kazuso taro bilačhipe, sar ini so inćarel o arakhibe e viktimengo taro maripe ki Srbia.Ande Srbija kerdine zakonura pala bilačhipe ande familija po drom te arakhen e viktime katar maripe thaj te keren pes sankcije pala e kriminalcura. Akala zakonia si importantno paso ano maripe mamuj violencia ano kher thaj den suporto thaj protekcia e viktimenge. Pala statistika sikhavel ke o violencia ando kher si e maj normalno forma pe violencia pe djuvlia thaj chavora, thaj e viktimi anda domestikano violencia si maj but djuvlia, chavora thaj phure. Ko avutnipa ka mothovel pe maj but detalura sar si e zakonura aplicirime thaj save procedure si kana si violencia.Tipuria e violenciake pindžarde katar o zakonoO zakono pindjarel diferentne violencia, sar vi fysicno, psykologicno thaj sexualno violencia. Vi, o zakono pindžarel ekonomikani violencia, kontrola, izolacia thaj persekucia sar forme e violenciake ande familija.Kompetentne institucie thaj lenge roljeKompetentne institucie pale prevencija thaj maripe mamuj bilačhipe ande familija ande Srbija si Ministeriumo pala justicija, Ministeriumo pala andrune butja, prokurorija thaj centrura pale socijalno bući. Akala institucie isilen importantno rola ano prevencia thaj maripe mamuj maripe ano kher, sar ini ano arakhibe e viktimengo e violenciako.Te šaj te arakhel pes thaj te marel pes mamuj o maripe ano kher, trubulipe si kaj sa e membrura e amalipaske te len kotor ano akava proceso. Kodo si vi edukacia, vazdipe e džanglimasko thaj suporto e viktimenge e violenciake, sar vi te del pes sankcie e manušenge save keren violencia.Protekciake mere thaj hakaja e viktimenge e violenciake ano kherAnde Srbija o kanono kerel regulacia pala prevencija katar bilačhipe ande familija thaj e akcije katar themeske organura thaj institucije. Viktimura katar violencia ando kher si len chachipe te len protekcia thaj zutipe, mashkar lende si protekcia katar e policia, protekcia katar nasul manush thaj chachipe te len slobodo juridicno zutipe.Legalno protekcia ano kazuso e violenciako inćarel e akutno protekciake mere, save šaj te inkljen temporarno ćhivipe e kriminalosko katar o apartmano. E viktime e violenciaki si la hakaj pe individualno protekciako thaj suportosko plano, savo si ande leste pherdo thaj efektivno protekciake thaj suportoske mere.Sar te den raporto pa violencia ando kher? Procedura palo raportiripe palo bilačhipe ano kher si te delpe raporto e kompetentno autoritetenge, kola palo odova ka inicirinen procedura palo arakhibe e viktimesko. Ano ćaso kana si jekh pharo pharipe, jekh emergencako mesuripe šaj te del pes sigo.Na, na si kerdino dosta te arakhel pes mamuj bilačhipe ando kher, bizo dikhipe e egzistencijako legalno fremo, soske predrasude thaj stereotipura maškar juridikane profesionalcura čhinaven efektivno implementacija e merengi, e viktime si butivar anglal na-dosta senzibilizacija e sistemosko, thaj si vi fundone problemura ande aplikacija e kanunesko, save sa rezultirinen ande na-adekvatno protekcija thaj mukhen vulnerabilno lila, pala e ekspertura thaj ekspertura.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sos-telefoni-kljuc-u-sprecavanju-porodicnog-nasilja</link><guid>750</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/69664f433d456_file.png</dc:content ><dc:text>SOS telefoni ključ u sprečavanju porodičnog nasilja!</dc:text></item><item><title>Doprinos romske zajednice u kulturi i muzici</title><description><![CDATA[Kako o Romima gotovo da ne postoje pisana predanja, ono što je svakako ostalo jeste usmeno, tj. Glazba koja se prenosi sa kolena na koleno. Doći ćemo do zaključka da je muzika za Rim zapravo sve. Tačniji način na koji oni vekovima žive i prenose običaje svog naroda i svoju kulturu. Ali, ne i samo na svoju kulturu nego i na kulturu naroda sa kojim žive u svim državama na svetu, a pogotovu u Srbiji.Romska muzika je jedan od najuticajnijih „svetskih“ glazbenih stilova, koja je značajno doprinela razvoju brojnih žanrova diljem svijeta.• Flamenko: Možda najistaknutiji primer je flamenko, glazbeni i plesni žanr koji je nastao u Andaluziji (Španjolska) kroz interakciju romske, jevrejske i mavarske kulture [1, 2]. Romski umjetnici središnji su stub ovog žanra.• Klasična muzika: Skladatelji poput Franca Lista, Johanesa Bramsa i Antonjina Dvoržaka bili su inspirisani romskom narodnom muzikom, često koristeći njene melodijske i ritmičke motive u svojim djelima [1, 2].• Džez i pop: Virtuozi poput Đanga Rajnharta (Django Reinhardt), osnivača „džipsi džez“ (gypsy jazz) sa svojim kvincetom Hot Club de France, demonstrirali su kako romski muzičari mogu oblikovati potpuno nove pravce u savremenoj muzici [1, 2].• Balkanska i turska muzika: Na Balkanu iu Turskoj, romski muzičari često su okosnica tradicionalne muzike, svirajući na svadbama i proslavama, a značajno su uticali na trubačke orkestre, narodnu muziku i čalgiju.Jedan od poznatih romskih muzičara je i Dragan Ristić – Kal , kompozitor, tekstopisac i kulturni aktivist romskog porijekla, najpoznatiji kao frontmen i osnivač grupe „Kal“ (Kal). Njegov doprinos muzici značajan je kako u Srbiji, tako i na međunarodnoj sceni, kroz jedinstvenu fuziju tradicionalne romske muzike sa modernim žanrovima, o uticaju romske muzike na kulturu u Srbiji u izjavi za našu produkciju rekao je sledeće:foto FB profil Dragan Ristić – KalUticaj romske muzike na muzički sistem i kulturu Srbije je ogoroman, čini mi se da se on ne da izmeriti. Ako govorimo o ljudima koji su na to uticali a da su romskog porijekla ja ne znam odakle da krenem? Možda od Sofke Nikolić čuvene pevačice koja je pre II Svetskog rata između ostalog i otpevala onaj hit Cojle – Manojle, a to je ujedno i bio prvi direktan radio prenos koji je rađen iz Skadarlije, pa sve do Šabana Bajramovića koji nikako ne može da se preskoči, Vida Pavlovića, šefa orkestra RTS-a, pokojnog Jašarevića, tako da je uticaj svakako nemerljiv. Kroz svoju muziku i javni angažman, Ristić se aktivno bavi rušenjem predrasuda i antiromskog raspoloženja, naglašavajući da su oni „umetnici romskog porekla, a ne romski umetnici“.Njegov rad predstavlja najvažniji instrument između tradicionalne romske kulture i savremenog globalnog izraza, dokazujući da romska umjetnost može biti moćan instrument socijalnog angažmana i razumijevanja.Silvija Nešić je iz mlađe generacije romskih aktivista koji obrazovanje koriste kao moćan alat za promjene u svojoj zajednici, prevazilazeći tradicionalne uloge. Ona nije profesionalna glazbena izvođačica, već je njezin doprinos vezan za edukaciju i aktivizam koristeći svoje glazbeno obrazovanje kao platformu. U izjavi našoj produkciji napominje da je doprinos romske zajednice u kulturi i muzici neprocenjiv.foto FB profil Silvija NešićAko pogledate povijest romskog pokreta i Roma shvatit ćete da su Romi tijekom vjekova prolazili kroz različite zemlje, samim time naučili razlikovati zanate samim time i glazbu u svim tim zemljama. Dolaskom u Srbiju u vreme Cara Dušana kada su i zabeleženi prvi podaci o Romima, dok stručnjaci tvrde da su i u Srbiji bili i mnogo ranije, oni još tada vrše nekakav uticaj, na sve delatnosti da kažemo ali generalno i na muziku. Definitivno u srpskoj muzici ima primesa romske muzike, i muzike da kažemo koju su oni kupili od drugih naroda. Ja sam na mojim master studijama radila neko istraživanje na elementima romske muzike i mogu da kažem, ako se stručno izražavamo, ta prekomerna sekunda neki umanjeni akordi, karakteristični ritmovi, sve je to negde uticalo i na stvaranje muzike u Srbiji. Iva Barčić je niški muzičar i skladatelj, prepoznata po svom jedinstvenom glazbenom stilu koji spaja izvorne romske melodije juga Srbije s modernim žanrovima poput džezve, bluze, fanka i balkanskog etno zvuka. Njegova muzika čuva dušu tradicije, ali je čini pristupačnom i interesantnom širem, mlađoj publici. Iva potječe iz čuvene glazbene obitelji Barčić iz Niša, koja se muzikom bavi preko 200 godina, u izjavi našoj produkciji napominje da je romska muzika ostavila svoj pečat u općoj kulturi.fotografija FB profila Ive BarčićJako veliki utjecaj ima romska muzika u općoj kulturi, ne samo kod Srba već i kod drugih naroda na Balkanu u svim državama gdje Romi žive. Uzmimo za primjer dvije decenije unazad gdje su neke izvorne romske pjesme prerađivane u modernu i komercijalnu muziku većinskog stanovništva. Nisu to samo Srbi, tu su Bugari, Makedonci, Albanci tu su i ostali narodi koji žive sa Romima na tim područjima.Ovo su imena poznatih romskih muzičara u bivšoj SFRJŠaban Bajramović (1936–2008) „Kralj romske muzike“ na svjetskom nivou. Rođen i živio u Nišu, Bajramović je najveće ime romske muzike sa ovih prostora. Njegov glas kritičari su poredili s najboljim bluzom i džez pevačima svijeta. Snimio je preko 20 albuma i 650 pjesama, uključujući čuvenu „Đelem, đelem“ (Gelem, Gelem), koja je postala zvanična himna svih Roma svijeta. Njegov utjecaj prevazilazi granice Balkana, časopis „Time“ ga je svojevremeno proglasio jednim od 10 najvećih bluz pevača na svijetu.Esma Redžepova (1943–2016) Često nazivana „kraljicom romske muzike“ i „majkom Roma“, Esma je bila svetski poznata pevačica, tekstopisac i humanitarka iz Makedonije. Iako je stekla bila popularna i van SFRJ, njen rad je obilježio jugoslovensku muzičku scenu. Njezin moćan vokal i jedinstvena interpretacija romske glazbe dobili su joj međunarodno priznanjeDžej Ramadanovski (1964–2020) bio je jedan od najpopularnijih i najharizmatičnijih srpskih i jugoslovenskih pevača pop-folk muzike. Bio je romskog porekla i njegov životni put od ulice i popravnog doma do zvezdaške slave na Dorćolu u Beogradu postao je inspiracija i legenda.Muharem Serbezovski: Rođen u Skoplju, Serbezovski je stekao veliku popularnost 1960-ih i 1970-ih godina svojim jedinstvenim spojem romske i turske muzike. Pored pevanja, bio je i pisac i prevodilac, a preveo je i Kuran na romski jezik.Boban Marković: Trubač i vođa orkestra, svjetski poznat po romskoj trubačkoj tradiciji.Ljiljana Petrović: Prva predstavnica SFRJ na Pesmi Evrovizije (1961), čuvena po hitu „Neke davne zvezde“. Nakon devedesetih godina, Ljiljana Petrović se uglavnom povukla sa glazbene scene i posvetila se drugim životnim pozivima, uključujući rad u Ujedinjenim nacijama.Fejat Sejdić (1941–2017) bio je legendarni srpski i romski muzičar, poznat kao „kralj trube“. Njegov trubački orkestar postao je svjetski poznat i jedan od najprepoznatljivijih simbola tradicionalne srpske i romske muzike juga Srbije. Vida Pavlović: Vida Pavlović (1948–2005) bila je istaknuta jugoslovenska i srpska pevačica, poznata po nadimku „kraljica romske muzike“ i „kraljica sevdaha“. Bila je romskog podrijetla i ostavila je dubok trag na glazbenoj sceni SFRJ svojim moćnim, emotivnim vokalom i autentičnom interpretacijom. Usnija Redžepova (1946–2015) Bila je istaknuta makedonsko-srpska pevačica romskog i turskog porekla. Proslavila se interpretacijama romske i južnosrbijanske narodne muzike, a bila je poznata i po glumačkim ulogama, uključujući ulogu Koštanine majke u istoimenoj predstavi.Glazba je vjerojatno najuočljiviji i najznačajniji doprinos romskoj srpskoj kulturi. Romski glazbenici često su bili ključni nosioci i evolucionari različitih glazbenih pravaca, od tradicionalne narodne glazbe i „čalgija“ do modernih trubačkih orkestara (poput onih u Guči) i tamburaške glazbe u Vojvodini. Njihova veština sviranja instrumenata, pevanja i igara predstavlja najviše između romske i neromske zajednice, a mnogi elementi romske muzike postali su integralni deo srpske muzičke baštine.Najčešći stereotipi koji se provlače kroz filmsku umjetnost uključuju romskog muzičara, proricatelja sudbine, slobodoumnog skitnicu ili, pak, sitnog prestupnika. Ovakve slike, iako ponekad zabavne ili poetične, često doprinose održavanju predrasuda u društvu. U novije vrijeme sve je veći broj inicijativa i dokumentarnih filmova koji nastoje ponuditi autentičnu sliku romske zajednice, kroz njihove vlastite glasove i perspektive, baveći se izazovima s kojima se suočavaju, kao što su siromaštvo, diskriminacija i borba za prava. Generalno, filmsko predstavljanje Roma u Srbiji i regionu uglavnom je bilo djelo neromskih autora, što je dovodilo do toga da Romi budu objekt promatranja, a ne subjekt koji sam priča svoju priču.O doprinosu e romane jekhinake ki kultura te muzikeSar so nane paše ramosarde tradicije bašo Roma, so sigurno ačhilo si oralno, tj. Muzika nakhli kotar e generacija ki generacija. Amen ka aresas ki konkluzia kaj i muzika si čačes sa e Romenge. Maj precizno, o drom ande savo von trajin shelbershipa thaj den maj dur e običaji katar pengo narodo thaj pengi kultura. Numa na numa pe piri kultura, numa vi pe kultura e manushengi savenca train ande sa e thema ande luma, specialno ande Srbija.o Draganu RisuI rromani muzika si jekh katar e maj influentno "lumjake" muzikake stilura, savo kerdas signifikantno doprinosia te barjarel pes buteder žanrura krujal i lumia.Flamenco: Šaj o maj pinʒardo egzàmplo si o flamenco, jekh źanro muzikako thaj khelibasko savo avilo anθ-i Andaluzia (Spània) anθar i interakcija maskar e rromane, źidovitsko thaj e maurikane kulture [1, 2]. E romane artistura si o središnjem stolpu kadale žanrovski.Klasična muzika: Kompozitorǎ sar o Franz Liszt, o Johannes Brahms thaj o Antonín Dvořák sas inspirime katar i rromani folklorikani muzika, butivar labǎrindoj laqe melodikane thaj ritmikane motìvurǎ anθ-e lenqe butǎ [1, 2].Jazz thaj pop: Virtuozura sar o Django Reinhardt (Django Reinhardt), o fundatori kotar o "gypsy jazz" (gypsy jazz) peske kvintetosa Hot Club de France, sikavde sar e Romane muzikantura shaj te keren pherdo neve droma ki akanutni muzika [1, 2].Balkansko thaj Turkikani muzika: Ando Balkano thaj Turkija, e Romane muzikantura si butivar o dumo e tradicionalno muzikako, bašalen pe bijava thaj slave, thaj si len signifikantno influenca pe trumpetikane orkestrija, folklorno muzika thaj chalgia.Jekh taro pindžarde romane muzikantija si o Dragan Ristić – Kal, kompozitori, giljavno thaj kulturako aktivisti taro romano avindipe, majbut pindžardo sar frontman thaj fundatori tari grupe “Kal”. Lesko kontribucia ki muzika si signifikantno sar ki Srbija thaj ki maškarthemutni scena, prekal unikalno fuzia e tradicionalno romane muzikake moderno žanrosa, bašo influenca e romane muzikake ki kultura ki Sbia, vov vakarga ko jekh mothodipe baši amari produkcia:O influenca tari romani muzika ko muzikako sistemo thaj kultura tari Srbija si baro, dikhela pe mande kaj naši meripe. Te vakera kotar o manuša so kerde influenca, numa si romane origina, na džanav kotar te počinav? Šaj kotar e Sofka Nikolić, i pindžardi gilavutni savi, anglal o Dujto Lumako Maripe, maškar aver butja gilabelas o hit Cojla – Manojla, thaj odova sine vi angluno direktno radio emisia savi sine kerdi tari Skadarlija, sa dži ko Šaban Bajramović, savo našti te nakhavel pes, Vida Pavlović, šerutno e RTS vaj lachetesko, i societeta Jašarević, influenca si sigurno bi-mesura.Prekal piri muzika thaj publikano involviribe, o Ristić aktivno kerela buti te phagavel predrasude thaj anti-Romano sentimento, akcentirindoj kaj von si "artistura taro romano avindipe, na romane artistia."  Leski bući reprezentirinel jekh importantno trujalipe maškar e tradicionalno rromani kultura thaj e akanutni globalno ekspresija, sikavindoj kaj o rromano arto šaj te ovel zoralo instrumento pala socijalno angažmano thaj haćaripe.  I Silvija Nešić si katar e maj terne generacije katar romane aktivistura save utilizin e edukacija sar zoralo instrumento pala averčhandipe ande piro amalipe, nakhavindoj e tradicionalne rolje. Voj naj profesionalno muzikaki performanca, numa lako kontribucija si phanglo e edukacijasa thaj aktivizmosa, utilizirindoj peski muzikaki edukacija sar platforma. Ano piro vakeribe vash amari produkcia, ov notirinela kay o kontributi e romane komunitetesko ani kultura thay muzika sito bi-pokinipeskoTe dikhesa pe e romani mishkipeski historia thaj e romengi hachares ke e rom nakhle perdal diferentni thema ande shela bersha, kade sitchile diferentni trade thaj anda kodo vi muzika ande sa kodol thema. Aresindoj ki Srbija ko vakti taro imperatori Dušan, kana sine registririmi angluni informacija bašo Roma, dži kote o ekspertia vakerena kaj sine ki Srbija but maj anglal, ola kergje varesavi influenca dži ko odova vakti, ko sa aktivitetija, numa generalno thaj ko muzika. Definitivno si admixtura tari romani muzika ki srbikani muzika, thaj muzika savi von kide taro aver nacije. Ko vakti e mastersko studijako, kerdem nesavo rodljaripe bašo elementia tari romani muzika thaj šaj te vakerav, te vakera profesionalno, kaj eksesivno sekundo, nesave ciknjarde akordia, karakteristikane ritmia, sa odola varesar kerde influenca ki kreacia e muzikaki ki Srbija.Iva Barčić si muzikanti thaj kompozitori kotar o Niš, pindžardo pala piro unikalno muzikako stilo savo kombinirinel o originalno romane melodije tari južno Srbija e moderne žanrencar sar so si jazz, blues, funk thaj balkansko etno zvuko. Leski muzika garavel o duxo e tradicijako, numa kerel la aksesibilno thaj interesantno vash ekh majbari, maj terni publika.  Iva avel kotar e pindžardi muzikaki familija Barčić kotar o Niš, savi si ande muzika opral 200 berša.  Iva Barčić je niški muzičar i kompozitor, je prepoznat po svom jedinstvenom muzičkom stilu koji spaja izvorne romske melodije juga Srbije sa modernim žanrovima poput džeza, bluza, fanka i balkanskog etno zvuka. Njegova muzika čuva dušu tradicije, ali je čini pristupačnom i interesantnom široj, mlađoj publici.  Iva potiče iz čuvene muzičke porodice Barčić iz Niša, koja se muzikom bavi preko 200 godina, u izjavi našoj produkciji napominje da je romska muzika ostavila svoj pečat u opštoj kulturi.Akala si anava taro pendžarde romane muzikantija ko purani SFRY    Šaban Bajramović (1936–2008) "Kral e rromane muzikako" pe lumjako nivelo. Bijando thaj dživdo ando Niš, o Bajramović si majbaro anav ande rromani muzika katar kava than. Lesko glaso sas komparativno katar e kritika e maj lache blues thaj jazz gilavutnenca ki lumia. Vov skirisardas opral e 20 albumura thaj 650 gilja, mashkar lende o pindžardo “Djelem, Djelem” (Gelem, Gelem), savo avilo oficijalno himno sa e Romengere manušenge ki lumia.  Lesko influènca źal maj dur katar e Balkanesqe granice, thaj o magazino "Time" jekhvar akharda les sar jekh kotar e 10 majbare blues gilavutne ki lumia.  I Esma Redžepova (1943–2016) Butivar anavkerdi sar “Kraljica e Romane Muzikake” thaj sar “Daj e Romenge”, i Esma sas lumjaki pindžardi gilavni, giljavni thaj humanitarno kotar i Makedonia. Vi te resljas populariteto avrial o SFRY, laki buti markerdas e Jugoslavikani muzikaki scena. Lako zoralo vokali thaj unikalno interpretiribe e romane muzikake anel lake internacionalno pindjaripe.  O Džej Ramadanovski (1964–2020) sas jekh kotar e maj popularno thaj karizmatično Srbikane thaj Jugoslavikane gilavutne kotar e pop-folk muzika. Vov sine taro romano avindipe thaj oleskoro dživdipaskoro drom taro droma thaj korrekcijako than dži ko starnost ko Dorćol ko Beograd avilo sar inspiracija thaj legenda.   Muharem Serbezovski: Bijando ando Skopje, o Serbezovski resljarda bari populariteta ko 1960-to thaj 1970-to berša peske unikalno miksasa e romane thaj turkikani muzika. Pasha kodo ke gilabelas, vov sas vi iskiritori thaj tolmachitori, thaj boldas vi o Korano pe romani shib.      Boban Marković: Trompetisto thaj orkestrosko šerutno, lumjako pindžardo pala e rromani trubujaki tradicija.      Ljiljana Petrović: I angluni reprezentanto kotar o SFRY ko Eurovizijako Konkurso (1961), pindžardi kotar o hit “Nesave purane čercheja”. Palo 90-to berša, Ljiljana Petrović majbut gelo ki penzija kotar e muzikaki scena thaj dedikergja pe ko aver dživdipaskere akharipena, sar so si buti ko Jekhethaneske Nacije.  O Fejat Sejdić (1941–2017) sine legendarno srbikano thaj romano muzikanto, pindžardo sar o "Trumpetako Kraljo". Lesko trumpetako orkestro avilo lumiako pindžardo thaj jekh taro majpindžarde simbolija tari tradicionalno srbikani thaj romani muzika tari jugo tari Srbija.       Vida Pavlović: Vida Pavlović (1948–2005) sas pindžardi Jugoslavikani thaj Srbikani gilavutni, pindžardi katar o anavu "Kraljica e Romane Muzikake" thaj "Kraljica e Sevdahesko". Voj sas kotar o Romano avindipe thaj muklas baro than pe SFRJ muzikaki scena peske zurale, emocijalno vokalosa thaj autentichno interpretacijasa.       I Usnija Redžepova (1946–2015) sas pindžardi makedonijaki-srbikani gilavutni romani thaj turkikani rig. Voj aresli pindžardi pala peske interpretacije pe romani thaj Južno-Serbikani folklorikani muzika, thaj sas pindžardi vi pala peske aktersko rolje, maškar lende vi e rola e Koštanake dajaki ande drama e saste anavesa.  Muzika si ververutno o maj dikhindo thaj signifikantno kontribucia e Romengo ki srbikani kultura. E Rromane muzikantura sas butivar key thaj evolucionistura pala verver muzikake trendura, katar tradicionalno folklorno muzika thaj "chalgi" dži ko moderno trubujimasko orkestro (sar kodola ande Guča) thaj tamburinsko muzika ande Vojvodina. Olengero džanlipa ko bašavipe e instrumentencar, gilavibaja thaj khelibaja reprezentirinel podo maškar o romane thaj naromane komunitetia, thaj but elementia tari romani muzika avile sar integralno kotor taro srbikano muzikako barvalipe.  E majbut stereotipura save phiren kotar o filmosko arto si o romano muzikanto, o gazda, o slobodno-duxosko vagabondo vaj o tikno kriminalo. Gasave patretura, vi te si varekana lośale vaj poètikane, butivar den kontribucia te arakhen pes e predrasude anθ-i societèta. Ano paluno vahti, baryola iniciative thay dokumentarune filmya kola rodena te ofringyon yekh may autentikuno tasviri vash o Romano komuniteti, prekal olengere glasya thay perspektive, adresingya o pharipa kola arakhenape, sar so si o chorolipe, diskriminaciya thay o maripe vash o hakaya.  Generalno, filmesko reprezentiribe e Romengo an i Srbija thaj o regioni sine majbut buti taro na-Romane avtora, so kergja kaj o Roma te oven objekto taro obzervacija, majbut sar subjekto savo vakerel piro korkoro paramisi.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/doprinos-romske-zajednice-u-kulturi-i-muzici</link><guid>749</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/69664cb27d6cc_file.png</dc:content ><dc:text>Doprinos romske zajednice u kulturi i muzici</dc:text></item><item><title>Politika i Romi u Srbiji</title><description><![CDATA[Tijekom sedamdesetih godina osnivanjem Međunarodnog romskog udruženja u Londonu (1971.) počinje istorija političkog organiziranja Roma na globalnom nivou. Tada je postignut dogovor o simbolima novopromovisane etničke (nacionalne) zajednice, himne i zastave, što je bio prvi korak ka stvaranju nacije na simboličkoj razini. Pored istog jezika, povijesti i tradicije, na formiranje identiteta značajno je utjecao i „Porrajamos“ – Holokaust nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Svakako da je i život na margini društva, u ne baš prijateljskom okruženju te uz veliku disperziju po čitavom svijetu doprineo ne samo nastanku, nego i opstanku Roma kao etničke zajednice. Romska nacija kao pojam u prvom redu je simbolična, emotivna, a tek potom politička činjenica. Intencija romskih lidera nije bila ka stvaranju romske države, naprotiv, oni su težili ka stvaranju političkog okvira u kojem je moguće da Romi kao građani i/ili pripadnici nacionalne manjine ostvare svoja prava na način koji je zakonom garantovan svim građanima.Pojava Roma na postkomunističkoj političkoj sceni tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća vrlo je značajan i složen društveni i politički fenomen. U gotovo svim postkomunističkim zemljama, bilježi se povećana društvena i politička aktivnost Roma, au isto vrijeme i njihova veća društvena vidljivost, nakon vjekova marginalizacije i diskriminacije. Unutar novije europske (društvene i političke) teorije moguće je uočiti nekoliko diskursa/okvira za interpretaciju pojave “političkog fenomena Roma” i romske politike. Većinom dominira percepcija ovih fenomena kao izraza društvenog progresa, odnosno nedvosmisleno progresivnog razvoja koji predstavlja zakasneli ulazak, ljudi i zajednica dugo isključenih iz procesa donošenja odluka i sudjelovanja u javnosti, na političkoj sceni.Međutim poslije 2000-te godine dolazi do političkih promjena za koje se vjerovalo da će biti stvarne i da će naše društvo napokon biti demokratsko u svakom smislu te riječi.Na žalost i tada se romska zajednica prepoznala samo kao glasačka mašina i ništa više. Odabrano je nekoliko pripadnika romske zajednice od strane većinskih partija koji su bili zaduženi za kupovinu glasova i donekle sagledavali probleme u nekim oblastima.2005.godine Vlada Republike Srbije postala je potpisnica Dekade Roma, da bi prvu Strategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja usvojila tek 2009.godine sa 13 oblasti i na taj način pokazala političku volju za rješavanje problema romske zajednice.I tako 20 godina nakon pokušaja inkluzije osim napretka u obrazovanju (dodatni poeni za upis srednjoškolaca i studenata kao i stpendiranje istih), postojanje koordinatora za romska pitanja u nekim gradovima i opštinama, pedagoški asistenti (nerešeno pitanje stalnog zaposlenja) i zdravstvene medijatorke (rade na temelju Ugovora o delu), u drugim oblastima napredak je minimalan.Politika je tek priča za sebe, tu se tek ogleda nesloga romske zajednice i korištenje te nesloge od strane većinskih partija za pridobijanje ovih birača zahvaljujući jednom broju Roma koji su na neki način dio tih političkih partija. Od prvih višestranačkih izbora u Srbiji prošlo je 35 godina što se tu promijenilo popitanju participacije romske zajednice?U Srbiji imamo sedam zvaničnih romskih stranaka, aktivna su samo tri. Romska partija, Demokratska unija Roma I Ujedinjena partija Roma.Posljednji put romske stranke su svoje predstavnike u Skupštini Srbije imale 2008. godine – dr Rajka Đurića i Srđana Šajna iz dvije romske političke partije, a ispred Srpske radikalne stranke (SRS) Jovana Damjanovića. U sazivu Skupštine 2020. jedan član romske zajednice bio je narodni poslanik, ali na listi vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).U izjavi za N1 predsjednik Romske partije Srđan Šajn priopćio je da je ta stranka spremna podržati izbornu listu koju formiraju studenti, ali i da sudjeluje u oblikovanju njihovog pristupa prema socijalno ugroženim građanima.– Nismo imali institucionalno-formalne kontakte, ali imamo kanale preko kojih možemo prenijeti naše stavove i sugestije. Razumemo zašto u ovoj fazi mnoge aktivnosti moraju biti tajne i ne želimo vršiti kakav pritisak. Kada procijeni da je trenutak pravi, spremni smo da se uključimo u njihov rad. Spremni smo da ih uvedemo u naselja zajedno s našim aktivistima, da ih učinimo vidljivijima na društvenim mrežama i da s njima podijelimo dragocjeno iskustvo, uključujući kako sačuvati glasove kao i kako ih zloupotrebljava SNS.Također, otvoreni smo za suradnju kroz stručne odbore koji definiraju programske ciljeve. Spremni smo da, nakon promjena i pada aktualnog režima, preuzmemo konkretnu odgovornost za provođenje djela programa u praksi. Ključno pitanje nije samo hoće li režim predvođen SNS-om pasti, već šta dolazi poslije toga. Država je duboko osiromašena i kontaminirana, a pred nama stoji ogroman zadatak obnove i reforme.https://www.danas.rs/vesti/politika/romska-partija ...Nakon duge pauze DUR Demokratska Unija Roma putem medija pokušava da se aktivira na političkom polju preko svog predsjednika Saliha Saitovića. Njegove se izjave uglavnom odnose na kritiku vlasti u neispunjavanju preuzetih obveza kada je u pitanju provođenje javne politike prema romskoj zajednici. "Da pojasnim, zadovoljni smo Ustavom i zakonodavnim rješenjima i svim pravima koja nam se daju kao nacionalna manjina. Zadovoljni smo i izjavama vodećih dužnosnika po pitanju Roma. Nažalost, tu je riječ o obećanjima. Stvarnost je potpuno drugačija. Između obećanja i stvarnog položaja Roma zjapi provalija", ocjenjuje Saitović. On dodaje: „Romska zajednica živi u agoniji bez prava, bez posla, bez mogućnosti da školuju djecu, bez egzistencije, bez krova nad glavom i bez životne radosti.“https://www.dw.com/sr/romi-u-srbiji-mnogo-je-bezbe...Svetislav Jovanović najavio je političku stranku manjina pod nazivom Pokret manjina Srbije. Ta politička stranka je registrirana ali čekaju još neki administrativni poslovi da se privedu kraju, naglašava on.Novom Pokretu se pridružilo 27 manjina, čelnici ove stranke nadaju se koalicionom sporazumu s Pokretom za narod i državu koji je ovo vrijeme osnovao Aleksandar Vučić."Mi smo mali da bismo nešto uradili, mali da bismo nešto mijenjali sami. Ali ako vidimo da nitko ne želi da nas shvati ozbiljno, u tom slučaju izaći ćemo samostalno na sljedeće izbore", kaže Jovanović.Osman Balić je dugogodišnji direktor YUROM Centra iz Niša, nevladine organizacije koja se bavi zaštitom i unapređenjem prava Roma. Njegov primarni angažman je kroz civilno društvo.Više puta je isticao da se romska zajednica godinama potkupljuje i zloupotrebljava tijekom izbora, a da se suštinski problemi ne rješavaju. Smatra da je tradicionalna romska politika često podložan utjecaju vlasti, bez stvarnog napretka za zajednicu.Zato smatra: "Nije vrijeme da mi zbog dvojice Roma koji će možda biti u Parlamentu žrtvujemo kolektivnu sigurnost. Mnogo je sigurnije, šta je god neko mislio, da smo mi uz vlast – jer smo tako najbezbedniji. To je žalosno što tako kažem, ali to je tako. Kad nemate demokratiju, onda je najvažnije sačuvati sigurnost, napominje Balić.Kao i šire društvo u Srbiji, i romska zajednica podijeljena je po raznim pitanjima, uključujući političke stavove, interese i prioritete. Ova podela ne odražava nužno izravnu terminologiju „blokadera i ćajaca“, ali ukazuje na postojanje različitih frakcija i mišljenja unutar zajednice.Politika thaj Rroma ande SrbijiTelal e 1970-to berša, e kerdimasa katar e Maškarthemutni Romani Asocijacija ando Londono (1971) kezdisardas e historija katar e politička organizacija le Rromengi pe jekh globalno nivelo. Palal kodoja sas kerdo jekh akordo pal-e simbolură le neve vazdine etnikane (nacionàlo) komunitètosqe, le himne thaj le flagură, so sas o angluno drom karing o keripe jekhe naciaqo anθ-o jekh simbolikano nivèlo. Paše i sasti čhib, historija ta tradicija, o formiribe e identitetsko sas vi signifikantno influirime kotar o “Porrajamos” - o Holokausto mamuj e Roma ko Dujto Lumako Maripe. Sigurno, o dzivdipe pe margina e societateski, ande jekh na-but-kamlo than thaj naked disperziasa ande sasti lumia kontribuisarde na numaj pe kreacia, numaj vi pe o trajo e Romengo sar etnikano komuniteto. I rromani nacia sar koncepto anglunes si simbolikani, emocionalno, thaj numaj pale si politički fakto. I intència e rromane liderurenqi na sas te keren jekh rromano them, kontra, von kamle te keren jekh politikano fremo anθ-o savo si śajpe e rromenqe sar ćidutne thaj/vaj membrură andar i nacionalo minoritèta te keren pire xakaja anθ-jekh drom savo si garantuime katar o kanòno sa e ćidutnenge.Tijekom sedamdesetih godina osnivanjem Međunarodnog romskog udruženja u Londonu (1971.) počinje istorija političkog organiziranja Roma na globalnom nivou. Tada je postignut dogovor o simbolima novopromovisane etničke (nacionalne) zajednice, himne i zastave, što je bio prvi korak ka stvaranju nacije na simboličkom nivou. Pored istog jezika, povijesti i tradicije, na formiranje identiteta značajno je utjecao i „Porrajamos“ – Holokaust nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Svakako da je i život na margini društva, u ne baš prijateljskom okruženju te uz veliku disperziju po čitavom svijetu doprineo ne samo nastanku, nego i opstanku Roma kao etničke zajednice. Romska nacija kao pojam u prvom redu je simbolična, emotivna, a tek potom politička činjenica. Intencija romskih lidera nije bila ka stvaranju romske države, naprotiv, oni su težili ka stvaranju političkog okvira u kojem je moguće da Romi kao građani i/ili pripadnici nacionalne manjine ostvare svoja prava na način koji je zakonom garantovan svim građanima.O sikavipe e Romengo pe post-komunistikani politikani scena telal e injavardeš berša kotar o bišto šelberšipe si but signifikantno thaj kompleksno socijalno thaj politički fenomen. Ande paše sa e post-komunistikane thema, si vazdini socialo thaj politikani aktivitèta e Rromenqi, thaj kadja lenqi majbari sociàlo vizibilitèta, pal-e śelberśa marginalizàcia thaj diskriminàcia. And-i maj palutni Evropaqi (sociàlo thaj politikani) teoria, si śajpe te dikhel pes nekobor diskùrsură/ramură vasś i interpretàcia e sikavipnasqi kaθar o "rromano politički fenomeno" thaj i rromani politika. I majoriteta si dominirime katar i percepcia kadale fenomenenqi sar ekspresie vasś o sociàlo progresso, kodo si, jekh-dujto progresìvo barjaripe savo reprezentisarel o palal-o-vaxt andre źanglipe e manuśenqo thaj e komunitètenqo save sas but vràma avri ćhudine katar o proceso e decizìenqo thaj i participàcia anθ-i publika ani politikani sèna.Numaj, palal o berś 2000, sas politikane paruvimata save sas patǎvde ke sas ćaćes thaj kaj amaro societèto ka avel po agor demokratikano anθ-e sa e laćhe śajutnimata.Bibahtake, vi atunči, i rromani komunitèta pinʒardas pes numaj sar alosarimaski maśina thaj khanć maj but. Nekobor membria tari romani komuniteta sine alosarde kotar o majoritetno partie kola sine len zor te kinen vote thaj dzi ko nesavo nivelo dikhle o problemia ko nesave thana.Ando 2005-to berš o Gavermento Republikako Srbijako ačhilo signatura pala Dekada e Rromengi, numaj te acceptiril angluni Strategia pala Socialo Inkluzia Rromengi thaj Rromane džuvljengi ando 2009-to berš e 13 kotorenca, kade sikavindoj politikani voja te lačharel pes e problemura e Rromane komunitetsko.Thaj kadja 20 berśa pal-e zumavimata vasś i inkluzia, aver katar o progresso anθ-i edukacia (dodatne punktură vasś o xramosaripen e śkolaqe studenturenqo thaj e siklŏvnenqo sar vi e stipendie vasś lende), i egzistènca e koordinàtorenqi vasś e rromane pućhimata anθ-e varesave forură thaj komune, e pedagogikane asistentură (na-reslo pućhipen vasś o permanento butăripen) thaj e sastipasqe mediatorură (kerel buti anθ-i baza e butăqe kontrakturenqi), anθ-e aver rig si minimalo.Politika si numa jekh paramiči ande peste, si numaj jekh reflekcija pala o bi-lačhipe e romane komunitetosko thaj o utiliziribe kodole bi-lačhipasko katar e majoritetno partije te astaren kadala alosara naisar jekh numero e Rromengo save ande varesavo drom si kotor katar kodola politikane partie. 35 bersh nakhle kotar o angluno butpartiako alosaribe ani Srbia, so si paruvdo kotar o kotorleutnipe e romane komunitetosko?Ande Srbija si amen efta oficijalne romane partije, numa trin si aktivno. E Romani Partia, Demokratichno Unia e Romengo thaj e Jekhethani Romani Partia. Paluno drom e romane partijengo sine len reprezentatia ano srbijakoro parlamenti sine ko 2008 berš – dr. Rajko Đurić thaj o Srđan Šajn taro duj romane politikane partie, thaj anglal o Srbijako Radikalno Partija (SRS) Jovan Damjanović. Ano akharipe e Asambleako ano 2020 bersh, yekh membro e romane komunitetesko sine membro e parlamentesko, numay pe lista e sherune Srbiyune Progresivune Partiako (SNS).Ano mothavipe vash N1, prezidenti e Romane Partiako, Srđan Shain, vakergya kay partia si gatisardi te suportinel e alosaribaski lista formirimi kotar o siklovne, numay ini te lel kotor ano formiribe olengo reslipe vash socialune phare dizutne.- Na sas amen institucionalno-formalno kontakto, numa si amen kanalura prekal save šaj te bičhalas amare dikhimata thaj sugestie lenge. Amen haćaras sosqe anθ-i kadaja faza however aktivitètură trebal te aven garavde thaj amen na kamas te keras presia. Kana von dikhen kaj o momento si lačho, amen sam gata te džas ande lengi buti. Amen sam gatisarde te anas len ande beśimaske thana khetanes amare aktivistoncar, te keras len maj however dikhline pe socialne medije thaj te ulavas lenca śukar eksperienca, maśkar lende sar te garaven peske glasura thaj sar o SNS zloupotrebil len.Amen sam vi putarde vash kooperacia prekal ekspertno komitetura save definirinen e programesko targeto. Amen sam gatisarde te, palo paruvipe thaj peravipe e akanutne režimesko, te las konkretno odgovornost pala implementacija kotor programsko ande praktika. O ključno pučipe naj numa te perel o SNS-led regimo, numa so ka ovel palo odova. O im si however čorolo thaj kontaminirimo, thaj anglal amen si bari buti e rekonstrukciaki thaj reformaki.https://www.danas.rs/vesti/politika/romska-partija... Palo lungo pauza, DUR Demokratikani Unia e Romenge zumavela te ovel aktivno ano politikano umal prekal piro prezidento Salih Saitović. Oleskere vakeribe majbut vakerena pe kritika e autoritetenge so na pheren pire obligacie kana si o pučipe e implementiribaske publicane politikengo mamuj o Romano komuniteti. "Te klarinas, siam satisfikuime e Konstituciasa thaj e legislativne decizienca thaj sa e hakaja save si amenge dende sar nacionalno minoriteti. Amen siam satisfime thaj e deklaraciencar e sherutne ofisionalengo paše o romano pučipe. Bibahtake, amen vakeras e lavdenge. I realiteta si sa aver. Isito jekh ćororo maškar e lavde thaj e aktualno situacia e Saitoviće: “I Romani komuniteta dživdinela ki agonia bizo hakaja, bizo buti, bizo šajipe te edukinen peske čhaven, bizo kher upral o šero thaj bizo lošalipe. e dživdipaske.”https://www.dw.com/sr/romi-u-srbiji-mnogo-je-bezbe...Svetislav Jovanović je najavio političku stranku manjina pod nazivom  Pokret manjina Srbije. Ta politička stranka je registrovana ali se čekaju  još neki administrativni poslovi da se privedu kraju, naglašava on.27 minoritetya avile ano Nevo Movimento, o sherune akale partiako silen nadezh vash yekh koaliciako phanglipe e Movimentoya vash o Manusha thay Them, kova si kerdo kotar o Aleksandar Vučić akava jivend."Amen sam cikne te keras vareso, cikne te paruvas vareso korkore. Numaj te dikhas kaj khonik na kamel te lel amen seriozno, ano odova kazuso ka džas ko avutno alosaribe korkoripe", phenela o Jovanović.O Osman Balić si lungo vramako direktoro ando YUROM Centro katar o Niš, bi-vladajući organizacija savi kerel bući pala arakhipe thaj promocija pala rromane hakaja. Lesko angluno angažmano si prekal o civilno societeto.Ov how droma sikavgja kaj o Romano komuniteti sine mituime thaj zloupotrebime ko vakti taro alosaribe beršencar, thaj kaj o esencijalno problemi na resle. Vov pachal kaj e tradicionalno romani politika si butivar telal e autoritetenge influenca, bizo realno progresso vash e komuniteta.Odolesqe vov gindil: "Na si vràma amenge te ćhinavas i kolektivo sekuritèta vasś o laćhipen duje rromenqo save śaj te aven anθ-o Parlamento. Si but maj sekurno, so te gindil varekon, amenge te avas e guvernosθar - sosqe kodo si o maj sekurno drom. Dukhavdo si te phenes kadja, numaj kadja si Kana na si tut demokracia, atunć si o maj importanto te ćhives i sekuriteta," . O Balić notirinel.Sar majbaro sasoitnipa ki Srbija, i romani amalipa si ulavdi ko ververutne pučipa, maškar lende politikane atitudine, interesia thaj prioritetia. Akaja divizija na trubul direktno te reflektirinel e terminologija “blokade thaj chaya”, numa sikavela egzistencija e diferentno fractionngi thaj opinienge andar e komuniteta.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/politika-i-romi-u-srbiji</link><guid>748</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6966488fd1124_file.png</dc:content ><dc:text>Politika i Romi u Srbiji</dc:text></item><item><title>Ozakonjenje/legalizacija objekata kao vid normalizacije uslova života u romskim naseljima.</title><description><![CDATA[U Srbiji se, prema najnovijim procenama, nalazi između 2,1 miliona i 4,8 miliona nelegalno izgrađenih objekata. Različite institucije i izvori navode različite šifre, ali se svi slažu da je broj iznimno visok. Najčešće pominjane šifre kreću se oko 2 do 2,1 milijuna objekata prema podacima NALED-a i Katastra. Međutim, usvajanjem novog zakona krajem 2025. godine, pominjala se i brojka od čak 4,8 milijuna nelegalnih objekata, što ukazuje na moguće širenje obuhvata ili nove procjene. Značajan dio ovih objekata čine porodične kuće i stanovi (oko 85%), a slijede pomoćni i ekonomski objekti. Procjenjuje se da je gotovo svaka druga stambena zgrada u Srbiji izgrađena nelegalno.Do danas je u Srbiji donesena četiri posebna zakona koji direktno uređuju oblast legalizacije, a na petom se čeka početak realizacije 8.prosinca 2025.g.1) Zakon o posebnoj legalizaciji – 2003.Prvi zakon posle velikog talasa bespravne gradnje tokom 90-ih. Cilj: masovna legalizacija; proveden djelomično.2) Zakon o planiranju i izgradnji – izmjene 2009.Uvedene su odredbe o legalizaciji kao posebnom postupku. Iako nije samostalan zakon, ovaj „ciklus“ legalizacije se obično računa kao drugi pokušaj.tri) Zakon o legalizaciji objekata – 2013.Samostalan zakon koji je omogućio novi proces legalizacije. Ostavio je veliki broj nerešenih predmeta.4) Zakon o ozakonjenju objekata – 2015.Najpoznatiji i još uvek važeći okvir. Ukinuo ranije postupke i uveo potpuno novi sustav ozakonjenja. Na snazi je uz više izmjena.Šta predviđa zakon „Konačno svoj na svome“ 2025Obuhvati objekteZakon pokriva oko 4,8 milijuna objekata koji nisu upisani u katastar ili su bespravno izgrađeni. Uključuje objekte bez tehničkih dozvola, bez upotrebnih dozvola, kao i objekte koji nikada nisu evidentirani.Donekle se u ovu priču uklapaju romska naselja, ali samo donekle!Legalizacija romskih naselja vrlo je važna tema koja se često razmatra u kontekstu prava na stanovanje, socijalne inkluzije i ljudskih prava, posebno u zemljama jugoistočne Europe. Romske zajednice često žive u nelegalnim naseljima, koja su rezultat povijesnih i socijalnih faktora, kao što su diskriminacija, marginalizacija i nesigurnost u vezi sa zemljištem. Legalizacija ovih naselja može imati značajan utjecaj na život romskih zajednica i njihove uvjete stanovanja, ali je i izazov za vlade, lokalne vlasti i društva u celini.Međutim, kakva je situacija u romskim naseljima kojih u Srbiji ima oko 800.Više od 20 posto stanovnika podstandardnih romskih naselja u Srbiji nema pristup pijaćoj vodi, a više od 55 posto nema pristup kanalizaciji, dok 14 posto nema pristup struji, pokazuju podaci dobiveni mapiranjem, koje je sproveo Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Srbije i Tim UN za ljudska prava.Kako i da li je moguće legalizirati objekte u takvim naseljima, s druge strane ima situacija kada obitelji imaju svu potrebnu dokumentaciju, novac ali nemaju riješene pravno-imovinske odnose.Jedna od njih je i porodica Nedeljković iz Niša, oni žive u porodičnoj kući koja ima oko 25 godina.Ovu kuću sam počeo da gradim iz temelja, kupio sam plac 2000.godine, a iste godine sagradio kuću od 40-ak kvadrata. Eto ja sam predao dokument za legalizaciju i 2005., 2015., uvijek kada sam čuo da se može legalizirati kuća. Nažalost nemam para za izradu elaborata i svega ostalog, nadam se da će organizacija iz Novog Sada moći da mi pomogne, zaključuje Marko.Prije dvije godine grad Niš potpisao je Memorandum o suradnji s Ekumenskom humanitarnom organizacijom o legalizaciji objekata u romskim naseljima gdje je to moguće. Za korisnike ovog programa odabrano je 30 porodica, među njima je i porodica Nedeljković koji se nadaju da će rešiti svoj nedostatak.Možda je ovaj projekt putokaz za rješavanje problema u romskim naseljima kada je u pitanju parcijalna legalizacija objekata. Ukoliko ovaj projekt u narednom periodu da pozitivne rezultate vjerujemo da će grad Niš učiniti mnogo više kako bi pomogao u legalizaciji objekata u romskim naseljima kojih u Nišu ima 5 sa oko 3 tisuće objekata.Šta pokazuju zakoni i praksa u pogledu romskih naseljaNeformalna naselja i vlasnička pravaMnoga romska naselja izgrađena su na državnom ili općinskom zemljištu, pa stanovnici nemaju vlasničke listove („tapije“) za parcele. Zbog toga, prema analizama, veliki broj Roma ne može dokazati pravo svojine — što otežava legalizaciju.Stručnjaci ukazuju da standardni zakon o ozakonjenju predviđa dokaze o pravu na zemljište (npr. vlasništvo), što je nedostatak za stanovnike romskih naselja.Još 2015 godine Liga Roma je predložila lex specialis nacrt zakona specijalno za romska naselja. Poseban zakon koji bi omogućio legalizaciju čitavih neformalnih romskih naselja, a ne samo pojedinačnih objekata. Taj je prijedlog predviđao da se legaliziraju naselja koja imaju određeni broj stanovnika (npr. „više od 100 Roma“) i koja su izgrađena prije određenog razdoblja. Međutim, taj prijedlog nije usvojen.Ozakonjenje, odnosno legalizacija objekata, ključan je preduslov za normalizaciju uslova života u romskim naseljima u Srbiji. Procesom legalizacije ne rješava se samo pravni standing objekata, već se otvaraju vrata za integraciju ovih naselja u formalne urbane sisteme.Legaliziribe/legaliziribe e kherengo sar forma tari normalizacia e dzivdipaskere kondiciengi ko romane beshipaske thana.Prekal o majpalune ginavipa, ani Srbija isi maškar 2,1 milijuna thaj four,8 milijuna ilegalno kerdine khera. Diferentne institucie thaj źanglimata den diferentne kode, numaj von sa si pe jekh gindo kaj o gin si but baro. E maj butivar akharde kode si mashkar 2 ji kaj 2.1 milijunura objekata prekal e NALED thaj Kadastro knowledge. Numaj, kana sas acceptuime o nevo zakono ko agor e beršesko 2025, sas akhardi jekh cifra katar 4,eight milijunaura ilegalne khera, so sikavel jekh šajipe te barjarel pes o pherdo vaj neve estimacie. Jekh signifikantno kotor katar kadala khera si familijake khera thaj apartmanura (paše 85%), palal lende aven ažutipnaske thaj ekonomikane khera. Si ginavdo kaj paše sa aver bešipnaske khera ki Srbia si kerdine bilegalno.Dži akana anklile štar specijalne kanunija ki Srbija save direktno regulirinena o umal e legalizacijako, thaj e implementacija e pandžto aźukerel pe te astarel pe ko eight. Decembro 2025. berš.1) Zakono pala specialo legalizacia - 2003-to berš.O angluno zakono pala o baro valv and ilegalno byggnad ando 90-bersh.Golo: buteder legalizacia; implementirime parcijalno.2) Zakono pala planiripe thaj konstrukcia - paruvipe ando 2009-to berš.Sas thodine provizie pala legalizacia sar specialo procedura.Vi te na si jekh korkoro zakono, akava "siklo" e legalizaciako si obično ginavdo sar dujto zumavipe.three) Zakono pala legalizacia e kherengo - 2013.Jekhdependento zakono savo śaj te kerel jekh nevo legalizaciaqo proceso.Vov mukhlja baro numero e ćhinavde kazura.four) Zakono pala legalizacia e kherengo - 2015.O maj pindžardo thaj inke validno fremo.Abolisarde e anglune procedure thaj introducisarde jekh pherdo nevo sistemo e legislaciako.Si ande efekto bute paruvimatenca.So dikhel o zakonu "Po agor te avel tut korkori" ko 2025 bersh?ObjektivO zakono inkrel karing le four,8 miljonura khera kaj naj andre skirime ando kadastro vaj sas kherde legalnie. Kathe si objektura bi tehnikane dozvolengo, bi dozvolengo vash o hasnipe, sar vi objektura save nisar na sas registrime.Dzi ko nesavo nivelo, e rromane beśimata pashon anθ-i kadaja paramìći, ama nùmaj ko nesavo nivelo!I legalizacia e rromane beśipnaski si jekh but importanto tema savi si butivar diskutirime ando contexto e hakajengo pala beśipe, socialo inkluzia thaj manušikane hakaja, maj but ande thema katar Jugoistočno Evropa. Butivar o Romane komunitetya jivdinena ano nalegalune beshipaske thana, kola si rezultati e historikane thay socialune faktoryengo, sar so si diskriminaciya, marginalizaciya thay na siguripe e phuvyako. I legalizacia akala bešipnaske thana šaj te kerel baro efekto ko dživdipe e romane komunitetengo thaj olengere dživdipaskere kondicie, numa si vi jekh pharipe e governenge, lokalno autoritetonge thaj sastipaskere sastipaske.Ferik ke sar si e situacia ande romane beshimata, anda save si karing 800 ande Srbija.Pobuter taro 20 procentia taro dživdipa taro substandardno romane bešipnaske thana an i Srbia nane len akceso dži pibasko pani, thaj pobuter taro 55 procentia nane len akseso dži ko kanalizacia, dži kote 14 procentia nane len akseso ki elektrika, mothoven knowledge save si resle taro kartografia, so kergja o Tim bašo socialno inkluzia thaj ciknjaripe e čororipasko taro gavermento taro UN taro Humansko Group RRASar thaj si šajipe te legalizirinen pe o khera ko asavke bešipnaske thana, ko aver rig, isi situacie kana e familije isi len sa o trubujipaske dokumentacie, love, numaj nane len resolvirime legalno-barvalipasko relacie.Jekh olendar si i familija Nedeljković taro Niš, ola djivdinena ko familijakoro kher savo si paše 25 berša.Kathar o fundo kezdisardem te kerav kado kher, ande 2000-to bersh kinedem jekh kotor phuv, thaj ande kodo bersh kerdem karing le 40 kvadratmetri kher. Davdem o dokumento pala legalizacia ando 2005-to berš thaj 2015-to berš, kana šundem kaj jekh kher šaj te avel legalizirimo. Bibahtake nane man love te gatisarav o ese thaj sa aver, mangav kaj e organizacia taro Novi Sad ka šaj te del man dumo, agorisarel o Marko.Duj berša angleder o foro Niš hramingja Memorandumi bašo Kooperacija e Ekumensko Humanitarno Organizacijaja bašo legaliziribe e objektengo ko romane bešipnaske thana kote so si šajipe. 30 familie alosargje vaš o beneficiarija taro akava programi, maškar lende i familija Nedeljković, kola isilen nadežda te lačharen piro problemi.Shaj akava projekto te ovel semno vash te reslol problemia ko romane beshipaske thana kana kerel pe lafi vash parcijalno legaliziribe e kherengo. Te sine kay akava proyekti dela pozitivune rezultatya ano avutno periodi, pakya kay o foro Nish ka kerel but might however vash te azhutinel legaliziribe o khera ano romane beshipaske thana, kotar odola isi 5 ano Nish kote isi pashe 3 mile khera.So sikaven o zakoni thaj i praktika palo romane bešipnaske thanaInformalne beśimata thaj xakaja vasś o barvalipeAli rromane beśimaske thana si kerdine pe themeski vaj komunalno phuv, odolesqe e beśutnen naj len lila ("aktura") vasś e parcele. Odolesqe, pal-i analìza, jekh baro gin e rromenqo naśti te sikaven penqe xakaja e barvalipnasqi — so kerel i legalizàcia phares.Ekspertura sikaven kaj o standardo legalizaciako zakono del evidencia pala čačipe pe phuv (egz. barvalipe), so si problemo pala bešutnenge ande rromane bešipnaske thana.Palal ko 2015-to berś, i Liga e Rromenqi propozisardas jekh lex specialis drafto kanonosqo specijalno vasś e rromane beśimata. Jekh specialo zakono savo ka del šajipe te legalizirinel pes saste naformalno romane bešipnaske thana, na numaj individualno khera. Kodo propozalo dineas legalizacia e beśipnaske thana kaj si len varesavo gin e beśutnenge (egz. "maj but desar 100 Rroma") thaj save sas kerdine maj anglal varesavo periodo. Numa, kodo propozalo na sas acceptuime.Legislacia, odnosno legalizacia e objekturengi, si ključno preduslovo pala normalizacia e dživdipaskere kondiciengi ande romane bešipnaske thana ande Srbija. O proceso e legalizaciako na numaj resolvirinel o legalo statuso e kherengo, numaj vi putarel o vudar vash e integracia kadale beshipaske thana ande formalne urbane sistema.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ozakonjenjelegalizacija-objekata-kao-vid-normalizacije-uslova-zivota-u-romskim-naseljima</link><guid>747</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/696644e6b2fef_file.png</dc:content ><dc:text>Ozakonjenje/legalizacija objekata kao vid normalizacije uslova života u romskim naseljima.</dc:text></item><item><title>ROMkast</title><description><![CDATA[Životni put i povratak u Srbiju kroz proces readmisijeVideo donosi lične priče Romkinja o povratku u Srbiju, načinu deportacije, kao i o izazovima i problemima sa kojima su se suočavale tokom boravka u inostranstvu i u procesu povratka.Da pogledate video kliknite OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romkast</link><guid>746</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/69401b61a3cf4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>ROMkast</dc:text></item><item><title>​Romski mediji i časopisi</title><description><![CDATA[Romski mediji i časopisiKako su nastajali romski mediji    Romski mediji razvijali su se postupno, kao odgovor na dugogodišnju potrebu zajednice da se njen glas jasnije čuje u javnom prostoru. Kroz najveći dio savremene povijesti, romska populacija bila je minimalno prisutna u medijima, a kada bi se pojavila, to je uglavnom bila u negativnom kontekstu. U javnom prostoru Romi se najčešće spominju za Međunarodni dan Roma (osmi travnja), u crnoj hronici i uoči izbora najčešće u negativnom kontekstu.  Takva selektivna i problematična vidljivost doprinela je učvršćivanju stereotipa i produbljivanju socijalne distance između romske zajednice i većinskog stanovništva. Upravo zato, razvoj romskih medija postao je ključan za borbu protiv dezinformacija, za objektivno predstavljanje romske stvarnosti i za afirmaciju identiteta i kulture Roma.  Prva romska tiskana izdanja pojavila su se sedamdesetih godina u istočnoj Europi, a zatim iu državama bivše Jugoslavije. Kako se romski aktivizam razvijao, tako su se pojavljivali i radio-programi, novine, časopisi, kulturne publikacije i kasnije digitalni portali. Danas internet omogućuje romskim glasovima da budu vidljiviji i prisutniji nego ikada ranije bez posredovanja i bez cenzure.    Časopis „ROMNJAKI ZOR – SNAGA ŽENE“  Nastanak časopisa  Romski ženski centar BIBIJA pokrenut je siječnja 2004. godine časopis ROMNJAKI ZOR – SNAGA ŽENE, dvojezično izdanje na romskom i srpskom jeziku. Bio je namijenjen romskim ženama, ali i svim drugim ženama zainteresiranim za pitanja ljudskih prava, kulture, obrazovanja i položaja Romkinja u društvu.  Zašto je časopis bio važan?  Romske žene dugo su bile gotovo potpuno nevidljive u medijskom prostoru. Nedostatak informacija o pravima, zdravlju, obrazovanju i ekonomskim mogućnostima dodatno je otežavao njihovu društvenu poziciju. Časopis je imao jasnu misiju: osnaživanje Romkinja kroz znanje, pružanje dostupnih informacija relevantnih za njihov život, promociju ženskih, ljudskih i manjinskih prava, afirmaciju romskog jezika, kulture i identiteta.  Distribucija časopisa obavljala se kroz organizacije, institucije, poštom i direktno iz centra BIBIJA. Mnoge čitateljke po prvi put dobile su informacije koje su im bile od životnog značaja.  Zašto je časopis prestao da izlazi?  Sa razvojem interneta, način informiranja potpuno se promijenio. Romkinje su počele koristiti digitalne platforme, društvene mreže, on-line radionice i elektronske publikacije. Digitalni mediji omogućili su brzi, besplatni i dostupni pristup informacijama.    Zbog toga je časopis ROMNJAKI ZOR – SNAGA ŽENE postupno prestao da se tiska. Ipak, njegova misija nastavljena je kroz online kampanje, edukacije i digitalne alate centra BIBIJA. Danas se njegovo naslijeđe vidi u jačoj vidljivosti i informiranosti romskih žena u digitalnom prostoru.Časopis „Romano čaćipe“  Romano čaćipe jedan je od prvih i najznačajnijih romskih časopisa u Hrvatskoj. Izdaje ga Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije od 1997. godine, u tiražu od 1000 primjeraka, s više od 37 objavljenih brojeva. Časopis obrađuje: društvene i političke teme, kulturu i tradiciju Roma, edukativne sadržaje, aktualnosti iz zajednice savremena pitanja romskog identiteta,  Danas je dostupan u PDF formatu na službenoj stranici Udruge Roma.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romski-mediji-i-casopisi</link><guid>744</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/693c2bf702eaa_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​Romski mediji i časopisi</dc:text></item><item><title>​OTVORENI RAZGOVOR SA DRAGANOM RISTIĆEM – FRONTMENOM GRUPE KAL I OSNIVAČEM FRKA FESTIVALA</title><description><![CDATA[OTVORENI RAZGOVOR SA DRAGANOM RISTIĆEM – FRONTMENOM GRUPE KAL I OSNIVAČEM FRKA FESTIVALA  Razgovor vodio: Ilija Stojanović, direktor RMS-a  Produkcija: Romski medijski servis &amp; Nacionalna asocijacija romskih novinara  U okviru serijala razgovora posvećenih romskoj kulturi, umjetnosti i savremenoj društvenoj realnosti i filmskoj produkciji, Romski medijski servis ugostio je Dragana Ristića, jednog od najistaknutijih romskih umjetnika današnjice. Ristić je frontmen internacionalno poznatog benda Kal, ali i osnivač prvog velikog festivala koji je okupio romske aktiviste iz Srbije i regiona - FRKA festivala. Pageant je osmišljen kao mjesto susreta i zajedničkog promišljanja o romskom nacionalnom interesu, identitetu i kulturnom razvoju.  U otvorenom razgovoru govorili smo o muzici, filmskoj industriji, kulturi, identitetu i položaju Roma u savremenom društvu.  Na početku razgovora Ristić se predstavio kao muzičar koji se muzikom bavi cijelim životom, aktivno još od sedam ili osam godina. Iako mu je glazba i dalje važna, istaknuo je da se bavi pisanjem, umjetničkim radom i aktivizmom, što ga jednako ispunjava.  Govoreći o temi “Romi u kulturi i muzici”, Ristić je naglasio da je riječ o ogromnim oblastima čiji utjecaj zahvata čitavu Europu. Romski motivi, estetika i umetnici duboko su utkali trag u kulturnu istoriju mnogih naroda od evropskih kompozitora poput Bizetea i Goethea, preko Bore Stankovića u Srbiji, do suvremenih umetničkih praksi širom kontinenta. Ipak, taj doprinos često ostaje potisnut ili nedovoljno prepoznat.  Dodao je da su se i romska zajednica i većinsko stanovništvo nedovoljno upoznati sa ovim nasljeđem. Prema njegovim riječima, sve to funkcionira kao paralelni svijet, dok mladi Romi nemaju dovoljno izvora niti prostora da saznaju o svojim stvaralačkim uzorima. Romski doprinos civilizaciji je velik, ali o njemu se malo zna i govori.  Osvrnuvši se na minimalnu prisutnost Roma u pozorištu, filmu, književnosti i vizualnim umjetnostima, Ristić smatra da Romi trenutno prolazi kroz jednu eliptičnu fazu kulturnog razvoja. Mnogi umjetnici romskog podrijetla nikada nisu javno isticali svoj identitet, pa danas retroaktivno tragamo za tim imenima i vraćamo ih u identitetski okvir koji im pripada. Međutim, u svoje vrijeme oni se uglavnom nisu definirali prvenstveno kao Romi.  Govoreći o romskoj muzici, istaknuo je da je jedan vjerojatno najprepoznatljiviji globalni brend vezan za Rim. Uticala je na flamenko, balkansku glazbu, različite europske tradicije i savremene glazbene pravce. To, kako kaže, ne znači da su Romi “najtalentovaniji”, već da je muzika duboko upisana u njihov kulturni kod.  Na pitanje zašto mnogi uspješni Romi ne žele govoriti o svom identitetu, Ristić je odgovorio jednostavno: zato što ne žele. Strah od stigme i profesionalne marginalizacije i dalje postoji, društvo često romski doprinos pripisuje kulturama naroda kod kojih su Romi živjeli.  Govorio je io percepciji vlastitog rada. Umetnički i aktivistički sadržaji koji stvaraju, kaže, često nailaze na bolje razumijevanje u većinskom društvu nego unutar slične romske zajednice, koja je snažno vezana za tradicionalne obrasce i ograničena u kulturnom horizontu.  Mladim romskim umjetnicima poručio je da im je identitet najvažnije oružje. U stvaralaštvu se ne smije izgubiti osjećaj pripadnosti, jer identitet daje snagu, autentičnost i smjernice za razvoj.  Zaključak ovog razgovora otvara dublja pitanja od svakodnevnih kulturnih i društvenih tema: pitanja identiteta, povijesti, samospoznaje i vrednovanja vlastitog nasljeđa. Iako globalno prepoznate, romska muzika i kultura i dalje traže svoj puni, zasluženi prostor u javnom i umjetničkom životu.  Ilija Stojanović Romski Medijski Servis]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/otvoreni-razgovor-sa-draganom-risticem-frontmenom-grupe-kal-i-osnivacem-frka-festivala</link><guid>743</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/693965bdb5ced_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​OTVORENI RAZGOVOR SA DRAGANOM RISTIĆEM – FRONTMENOM GRUPE KAL I OSNIVAČEM FRKA FESTIVALA</dc:text></item><item><title>​Obuke Roma za prekvalifikacije u radu</title><description><![CDATA[Obuke Roma za prekvalifikacije u radu  U savremenom društvu kontinuirano obrazovanje i prekvalifikacije postaju ključ uspjeha kako za pojedince, tako i za čitavu zajednicu. Za Rim u Srbiji, ove prilike ne znače samo sticanje novih veština, već i mogućnost za bolju integraciju, stabilnije zaposlenje i ekonomsko osnaživanje. Za državu, osposobljavanje romskih doprinosa smanjenju nezaposlenosti, jačanju deficitarnog sektora i ravnomjernoj raspodjeli radne snage.  Državne i nevladine inicijative  Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) nudi širok spektar tečajeva – od informatičke obuke i digitalne pismenosti, preko zanatskih i stručnih zanimanja, do poduzetničkih radionica. Polaznici mogu da se prekvalificiraju za poslove zavarivača, bravara, stolara, autoelektričara, instalatera vodovoda, grejanja i klima uređaja, operatera mašina i građevinske mehanizacije, ali i za frizere, kozmetičare, pekare, poslastičare, krojače, obućare, trgovce i radnike u ugostiteljstvu. Za one koji žele pokrenuti vlastiti posao, postoje tečajevi poduzetništva i mentorstva koje pomažu u planiranju i vođenju mikro-biznisa.  REDI organizacija pruža obuke i radionice usmjerene na poslovne i zanatske vještine, digitalni advertising i financijsko upravljanje.  Roma Schooling Fund (REF) redovito organizira „stručna usavršavanja“ namijenjena mladim Romkinjama i Romima. Polaznici mogu pohađati tečajeve iz IT‑a, digitalnih veština, zanatskih zanimanja, uslužnih delatnosti (frizeri, kozmetičari, manikir/pedikir), osposobljavanja za vozače, mašinsku obradu, grafički dizajn i slične zanate.  Pomoć Deci pomaže Romima i odraslima koji nisu završili školu za dodatno obrazovanje, ali i da pohađaju zanatske i praktične tečajeve.  ADRA Srbija nudi programe obrazovanja, tehničke i zanatske obuke, kao i neformalno obrazovanje i ekonomsko osnaživanje, s posebnim fokusom na uključivanje Roma kroz praktične i tržišno relevantne obuke.  Help Serbia (Hilfe zur Selbsthilfe) , nemačka organizacija u Srbiji, pruža profesionalne i stručne obuke, podršku za samozapošljavanje, obezbeđivanje opreme i radnu praksu za povratnike, socijalno ugrožene i pripadnike manjinskih grupa, uključujući Rim.  Bibija Romski ženski centar ima važne programe osnaživanja Roma i Romkinja. U okviru projekta „Ekonomsko osnaživanje Romkinja: unapređivanje kapaciteta za zapošljavanje i samozapošljavanje“, Bibija je organizirala tečajeve i obuke iz oblasti frizerskih i kozmetičkih usluga, manikira/pedikira, šminkanja, masaže, ali i jezika (engleski, njemački, španjolski), menadžmenta, marketinga i drugih veština.  Pored ovih organizacija, akreditirani centri za obrazovanje odraslih i lokalne nevladine i romske organizacije u Vojvodini i širom Srbije povremeno organiziraju tečajeve i programe uključivanja Roma u obrazovanje i rad, često u suradnji s državnim institucijama i međunarodnim partnerima.  Deficitarna zanimanja — prilika za brzu zaposlenost  Posebno su tražena deficitarna zanimanja, gdje postoji velika potreba za radnicima. Među njima su:    Zavarivači, bravari, stolari, operateri mašina i građevinske mehanizacije  Autoelektričari, mehaničari motornih vozila i industrijski mehaničari  Instalateri vodovoda, grijanja i klima uređaja  Pekari, poslastičari, krojači, obućari i radnici u tekstilnoj industriji  Trgovci, radnici u uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu   Zašto je prekvalifikacija važna  Sustav obrazovanja za odrasle, organizirane obuke, nevladine inicijative i akreditirani centri predstavljaju konkretne šanse za prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i sticanje novih znanja — kako za Rim, tako i za druge marginalizirane skupine. Važno je da zajednice budu informirane, da postoji podrška u dokumentaciji i upisu, i da se prevaziđu sve prepreke.  Kada institucije poput NSZ-a i organizacije kao što su REDI, REF, Pomoć Deci, ADRA i Assist rade zajedno, stvaraju se stvarna šansa za obnavljanje obrazovanja, sticanje praktičnih vještina i zapošljavanje u zanatima, uslužnim djelatnostima, IT-u i proizvodnji — ili pokretanje vlastitog biznisa.  Za Rim, to znači da život s minimumom više nije jedina opcija. Obrazovanje odraslih i prekvalifikacije instrumenta osnaživanja, integracije i dugoročne perspektive.    Romano treningo pala nevo treningo ande bući  Treningo e Rromenqo vasś o nevo treningo anθ-i buti Anθ-o moderno amalipen, i kontinuìvo siklǒvipen thaj o nevo treningo avela o ćàso vasś o sukcèso vi vasś e manuśa vi vasś i sasti komunitèta. Vasś e Rroma anθ-i Srbia, kadala śanse znaćinen na numaj o astaripe neve śajutnimatenqo, no vi i śajmata vaś maj laćhi integracia, maj stabilo buti thaj ekonomikano zuralipe. Vaš o them, o treningo e Rromengo del kontribucia te ciknjarel pes o bibućaripe, te zurarel pes e deficitno sektora thaj jekh maj jekhutni distribucia e butjarne zorake. Themesqe thaj na-governàlo inisiàtive O Nacionalo Serviso vasś butăqo (NES) del jekh baro spektro kursurenqo - katar IT-esqo treningo thaj digitalo xramosaripen, prekal e butăqe thaj profesionalne bută, źi ke butăqe thana vasś o antreprenoriato. E participantura śaj te siklǒn pale vasś e butǎ sar śukarǎrne, śukarǎrǎ, śukarǎrǎ, auto-elektrikǎrǎ, plumberurǎ, instalatǎrǎ vasś tato thaj klimatizàcia, operatòrurǎ vasś maśinǎ thaj masinǎ vaś o xramosaripen, numaj vi vasś frizerǎ, kosmetiśǎ, pekǎrǎ, konditorǎ, śukarǎrne, śukarǎrne, butǎrne thaj butǎrne. Kodolenqe save kamen te putren pengo biznèso, si kursură vasś o antreprenòria thaj mentoring te aźutil te planisarel pes thaj te kerel pes jekh mikro-biznèso. I REDI organizacia del treningura thaj butjake thana fokusirime pe biznis thaj zanatosko džanglipe, digitalno marketingo thaj financijsko upravljanje. O Romano Edukaciako Fondo (REF) regularno kerel "profesionalno treningura" save si kerdine pala e terne Rromane džuvlja thaj murša. E participantura śaj te len kursură anθ-o IT, digitalo śajutnimata, bută, bută save keren buti (frizeri, kosmetika, manikùra/pedikùra), treningură vasś śoferură, maśinàro, grafikano dizajno thaj aver bută. O zutipe le shavorenge zutij le romen thaj phuren kaj chi agorisarde e shkola te kheren kompenzacia pe lengi edukacia, ferik ke vi te phiren pe yrkes- thaj prakticni kursura. ADRA Srbija del edukacija, tehnike thaj profesionalne treningoske programe, sar vi naformalno edukacija thaj ekonomikano zuralipe, specialno fokusosa pe inkluzija e Romengi prekal praktikane thaj marketoske relevantno treningura. Help Serbia (Hilfe zur Selbsthilfe), germanikani organizacia ki Srbia, dela profesionalno thaj profesionalno treningo, suporto bašo korkorutno butikeribe, dela aparatura thaj butjarimaski praktika bašo irindine manuša, socijalno pharipa thaj membrura taro minoritetno grupe, maškar lende o Roma. Bibija Romano džuvljikano centro isilen importantno programia bašo zoralipe e Romengo thaj Romane džuvljenge. Sar kotor e proektesko “Ekonomikano zoralipe e Romane džuvljengo: lačharipe e kapacitetesko vash butikeripe thaj korkorutno butikeripe”, Bibija organisingya kursura thay treningya ano umal e frizersko thay shukaripesko servisi, manikyr/pedikyr, make-up, masazhi, numay ini chibya (anglikani, germanikani, spaniyuni qhib), advertising thay yaver. Paše kadale organizacienca,akredituime centrura pala edukacia e phurenge thaj lokalne na-govermentoske thaj rromane organizacie ande Vojvodina thaj ande sasti Srbija varekana organizuin kursura thaj programura pala inkluzia e Rromengi ande edukacia thaj buti, butivar ande kooperacia e themeske institucienca thaj maškarthemutne partnerenca. Deficitne butja — jekh śansa vasś sigo buti E deficitne bută si maj but rodime, kaj si baro trubujipe vasś butjarne. Mashkar lende si:  • Le śerutne, le śerutne, le śerutne, le operatorură le maśinenqe thaj le konstrukciaqe maśinenqe   • Le elektrikàtură, le mekanikură le motorikane vurdonenqe thaj le mekanikură le industriaqe   • Instalàtorură le kanalizatorenqe, le toplinaqe thaj le klimatizaciaqe   • Pekatorură, konditorură, śerutne, śerutne thaj butjarne anθ-i tekstiloqi industria  • Traderură, butărnă and-o serviso thaj and-o xabe Sosqe si importanto o sistemo vasś o siklǒvipen e phurenge, organizuime na-governamentalne inicijative thaj akreditirime centrura reprezentuin konkretne šanse pala nevo treningo, nevo treningo thaj akvizicija neve džanglimatenqi vi pala e Rroma vi pala aver marginalizirime grupe. Importantno si kay o komunitetya te oven informime, kay te ovel suporti ani dokumentaciya thay registripe, thay kay sa o pharipa te oven nakhavde.  Kana e institucie sar o NES thaj e organizacie sar o REDI, REF, Pomoć Deci, ADRA thaj Help keren buti khetane, si jekh ćaćutni śansa te nevljaren tumari edukacia, te astaren praktikane śajutnimata thaj te arakhen buti ande bută, servisura, IT thaj manufaktura — vaj te putren tumaro bizniso. Vasś e Rroma, kadaja phenel ke o źivdipen e minimumosa naj maj jekh opcia. Edukacia e phurenge thaj o nevo treningo avena instrumento vash zuralipe, integracia thaj lungo vramako perspektivo.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/obuke-roma-za-prekvalifikacije-u-radu</link><guid>742</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6931970ba46d3_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​Obuke Roma za prekvalifikacije u radu</dc:text></item><item><title>​Jačanje ekonomske sigurnosti Romkinja</title><description><![CDATA[Jačanje ekonomske sigurnosti Romkinja    Jačanje ekonomske sigurnosti Romkinja predstavlja jedan od najvažnijih koraka ka unapređenju položaja romske zajednice i smanjenju višedecenijske diskriminacije i socijalne isključenosti. Ekonomska nezavisnost ženama pruža osnovu za stabilan život, veće samopouzdanje i aktivnije sudjelovanje u društvu, što je posebno značajno u zajednicama u kojima žene često imaju otežan pristup obrazovanju i tržištu rada.  Romkinje se i dalje suočavaju s brojnim izazovima, od ranog napuštanja školovanja, nedovoljno financijskih sredstava za nastavak obrazovanja, do ograničenih mogućnosti formalnog zaposlenja. Zbog toga su programi podrške, koje ostvaruju ženske romske nevladine organizacije, od ključnog značaja. Ove organizacije nude mogućnosti dokškolavanja, besplatne stručne obuke i savjetodavne usluge koje ženama pomažu da steknu praktične, korisne i tržišno potrebne vještine.  U praksi Romkinje najčešće pokazuju interesovanje za tečajeve iz oblasti nege i lepote ,frizer, manikir, pedikir, šminker i srodna zanimanja jer im upravo te vještine omogućuju da brzo započnu samostalan rad, često iz vlastitog doma. Mnoge žene na taj način razvijaju mikrobiznis koji postaje stabilan izvor prihoda za njih i njihove obitelji. Pored toga, ovakve obuke imaju dodatnu vrijednost jer jačaju samopouzdanje, podstiču kreativnost i pružaju osjećaj lične realizacije.  Svetlana Ilić, dugogodišnja aktivistkinja i edukatorka Romskog ženskog centra Bibija, ističe da se organizacija godinama bavi obrazovanjem, ekonomskim osnaživanjem i zapošljavanjem Romkinja.„U naše programe uključujemo žene od 18 godina, one koje su završile samo osnovnu školu, ali i srednjoškolke, studentkinje i žene koje već imaju zanimanje pa željenu prekvalifikaciju ili dodatno usavršavanje”, navodi Svetlana. Dodaje da, pored tečajeva nege i lepote, sve više žena upisuje obuke iz jezika, računarstva, knjigovodstva i administrativnih veština, što im otvara nove mogućnosti zapošljavanja.Govoreći o planovima, Svetlana najavljuje početak obuka u dvanaest gradova Srbije, namijenjenih ženama iz porodica koje se bave sakupljanjem otpada i sekundarnih sirovina. „U program će biti uključeno 30 žena, a cilj nam je da im pružimo sigurnije i održivije opcije za prihod.”"U Beogradu takođe pokrećemo nove tečajeve za 40 žena kroz projekt ekonomskog osnaživanja Romkinja. Nastavljamo da pružamo podršku ženama da postanu ekonomski samostalne i ostvare stabilnu budućnost", zaključuje Ilić.  Ovakvi programi imaju višestruku korist. Povećavaju zapošljivost Romkinja i olakšavaju njihov ulazak na tržište rada. Smanjuju ekonomski rizik u obiteljima i doprinose stabilnijem porodičnom okruženju. Podstiču rodnu ravnopravnost i aktivnije učešće žena u donošenju odluka. Grade snažnije i otpornije zajednice, jer osnažena žena često postaje podrška i uzor drugim članicama zajednica.    Ulaganje u obrazovanje i radne vještine Romkinja nije samo socijalna ili humanitarna aktivnost već istovremeno i strateški korak ka stvaranju inkluzivnijeg, pravednijeg i ekonomski jačeg društva. Svaki program i svaka podržana žena korak su bliže tom cilju.        Zuravipe e ekonomikane siguripasko e romane džuvljengo    Zurjavipe e ekonomikane siguripasko e romane džuvljengo O zuraripe e ekonomikane siguripasko e romane džuvljengo reprezentirinel jekh taro majimportantne pasura te lačharel pes i pozicija e romane komunitetosko thaj te tiknjarel pes dekadasa diskriminacija thaj socijalno ekskluzija. Ekonomikani independencia del e džuvljenge baza pala jekh stabilno dživdipe, maj baro korkorutnipe thaj maj aktivo participacia ande amalipa, so si specialo importanto ande komunitetura kaj e džuvlja butivar si len pharo akceso pe edukacia thaj pe butjako marketo.  E Rromane džuvlja dureder arakhen pes anglal but pharipa, katar o angluno mukhipe katar e škola, bidosta lovenge resursura te džan maj dur ande piri edukacia, dži ko limitirime šajimata pala formalo butjaripe. Pala godova e suportoske programe save ako implementirate katar e džuvljikane romane na-vlačne organizacije si len ključno važno. Kadala organizacie den śanse vasś maj dur edukacia, bipokinipesko profesionalo treningo thaj konsultaciake servisura save aźutil e źuvlăn te len praktikàlo, laćhe thaj bikinimaske śajutnimata.  Ande praktika e Rromane džuvlja maj butivar sikaven intereso pala kursura ande umal griža thaj šukaripe, frizeri, manikyristo, pedikuristo, make-up artisto thaj phangle profesie soske kadala džanglimata den len šajipe te astaren sigo korkorutni buti, butivar katar piro kher. Pe akava drom, but džuvlja vazden mikro-biznesia save ka oven stabilno źanglipe lenge thaj lenge familienge. Paše godova, gasave treningura si len jekh dodavdo vastnipe soske von zuraren o patjavipe ande peste, inkuražin e kreativiteto thaj den jekh śajipe vasś personalo realizàcia.  Svetlana Ilić, but vrjamaki aktivistka thaj edukatorka taro Romano džuvljikano centro Bibija mothovela kaj i organizacia but berša si dedikerdi baši edukacia, ekonomikano zuralipe thaj buti e romane džuvljenge. "Ande amare programara, ame inkras źene saven si 18 berśa thaj maj but — kodola save numaj agorisarde e fundone śkòla, numaj vi źene katar o śkòla, studentură thaj źene save aba si len buti thaj kamen te aven len jekh nevo treningo vaj maj but trening," phenel i Svetlana. Vov majdur phenel kaj, po drom e kursurenqo vasś o griźipe thaj o śukaripen, maj but thaj maj but źene xramosaren pes anθ-e ćhibăqe, kompjuterikane, xramosaripnaske thaj administrativne śajutnimatenqe treningură, so putarel lenqe neve butăqe śanse. Vakerindoj vash o planya, Svetlana dende pe janipe vash implementipe e treningyengo ano desh-duy forya e Srbiake, dende vash o dzuvla kotar o familiye kola jivdinena korkore kotar o kidipe e nasvalengo thay sekundarune surovinengo. "30 džuvlja ka oven involvirime ano programi, thaj amaro ciljo si te das len maj sekurno thaj maj dureder opcie vash o reslipe." “Ano Beograd, amen lansirina ini neve kursura vaš 40 džuvlja prekal o proekti ekonomikano zuralipe e romane džuvljengo. Amen dureder daja suporto e džuvljenge te oven ekonomikane biphangle thaj te resen majstabilno avutnipe”, konkludirinel o Ilić.  Gasave programara si len buteder lačhipa: Von vazden e Rromane džuvljenge šajipe te keren buti thaj keren maj lokhes lenge andre ande butjako marketo. Von ciknjaren o ekonomskom riziku ande familije thaj den kontribucia ko maj stabilno familijako ambienti. Von inkurajin e gender egaliteto thaj maj aktivno participacia e džuvljangi ande decizjako keripe. Von vazden maj zurale thaj maj zurale komunitetura, soske jekh zurali źuvli butivar avel jekh suporto thaj modelo vasś aver komunitetosqe membrura.  Investicia ando sićope thaj bućarimasko džanglipe e Rromane džuvljengo najnumaj socijalno vaj humanitarno aktiviteto, no si vi strateški drom te kerel pes maj inkluzivno, maj ćaćutno thaj ekonomikano maj zuralo amalipe. Sako programo thaj sako suportirimi źuvli si jekh paso maj pashe ko odova ciljo.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/jacanje-ekonomske-sigurnosti-romkinja</link><guid>739</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/692ef81bbda6d_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​Jačanje ekonomske sigurnosti Romkinja</dc:text></item><item><title>​Rani brakovi u romskoj zajednici</title><description><![CDATA[Rani brakovi u romskoj zajednici     Rani dečji brakovi predstavljaju jedan od najkompleksnijih izazova sa kojima se i dalje suočavaju mnoge romske devojčice u Srbiji. Iako je zakon jasan brak dozvoljen je tek nakon navršene 18. godine stvarnost govori drugačije. Mnoge djevojčice ulaze u bračnu zajednicu znatno ranije, često već u 14, 15 ili 16 godina, neretko bez mogućnosti da ostvare svoje obrazovanje, razvoj i lične izbore.  Za njih, brak ne znači osamostaljenje, već prekid detinjstva. U trenutku kada bi trebalo da se sjedi u školskim klupama, razvijaju interesovanja i mašte o budućnosti, one se suočavaju s odgovornošću odraslih žena – majčinstvom, brigom o domaćinstvu, ekonomskoj ovisnosti i često potpunom socijalnom izolacijom.    Zašto je ovo važno govoriti?  Rani brakovi nisu samo porodična odluka niti pitanje tradicije već pitanje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i prava djeteta. Ovaj nedostatak najčešće pogađa upravo romske djevojčice, koje su već suočene sa siromaštvom, diskriminacijom i ograničenim pristupom obrazovanju. U takvim okolnostima, obitelji ponekad vide rani brak kao način zaštite ili ekonomskog rasterećenja, iako su posljedice dugoročno teške.  Kada djevojčici bude uskraćeno obrazovanje, uskraćena joj je i mogućnost da sutra bude ekonomski nezavisna, donosi odluke, gradi život po vlastitoj mjeri. Prekid obrazovanja je skoro uvijek prvi korak ka zatvorenom krugu siromaštva koji se prenosi iz generacije u generaciju.  Važno je stalno podsjećati da ovo nisu samo statistike.  To su stvarni životi.  Devojčice iz romske zajednice često žele da uče, da putuju, da rade ono što vole. Mnoge sanjaju da postanu frizerke, medicinske sestre, dizajnerke, učiteljice. One traže podršku, razumijevanje i priliku a ne osudu i distancu.  Kada im društvo otvori vrata, one ih i slične nastavljaju otvarati drugima.  Šta možemo zajedno da uradimo?  Edukacija u zajednici – razgovori s roditeljima i mladima o pravima, rizicima ranih brakova i važnosti obrazovanja.  Podrška roditeljima – stipendije, podrška pri zapošljavanju, socijalne mjere koje smanjuju ekonomski pritisak.  Saradnja škola, centri za socijalni rad i lokalne samouprave – prepoznavanje rizika, reagovanje na vrijeme, praćenje djevojčica koje napuštaju obrazovni sustav.  Osnaživanje romskih djevojčica – mentorske grupe, ženske mreže, bezbedan prostor gdje mogu da govore i budu saslušane.  Pozitivni primeri – isticanje mladih Romkinja koje se školuju, koje su uspjele, koje mijenjaju sliku o zajednici.  Promena je moguća ali samo ako je gradimo zajedno.  Za kraj apel koji ne smemo ignorisati  Rani brakovi oduzimaju detinjstvo, ali i budućnost.  Svaka djevojčica, bez obzira na nacionalnost, zaslužuje priliku da raste, uči, bira i sanja.  Romsku zajednicu ne treba promatrati kroz predrasude i stereotipe, već kroz kapacitet za promjenu, snagu žena i mladih djevojčica koje unatoč preprekama traže svoj prostor.  Njihova borba nije samo njihova – već naša zajednička obaveza.      Anglune bijandipa ani romani komuniteta     Anglune bijandipa reprezentuinen jekh taro majkompleksno pharipa savencar but romane čhaja ki Srbia panda arakhen pe. Vi te si o zakonu klaro ke o ansuripe si slobodo feri pala 18 bersh, e realiteta phenel kaveres. No čhaja ansurin pes ma maj anglal, butivar aba kana si len 14, 15 vaj 16 berša, butivar bi šajipesko te realizirinen piri edukacia, barjaripe thaj personalno alosaripe.  Vaš lende, o bijav na značinel independenca, numaj o agor e čhavorengo. Ko momenti kana trubul te bešen ko školake stolura, te vazden interesia thaj te sunen bašo avutnipe, von si anglal e responsibilitetura e phureder džuvljenge - dajake, te len sama e khereske, ekonomikani dependencia thaj butivar kompletno socialno izolacia.  Sostar si importanto te vorbisaras pa kado?  Anglune ansurimata naj feri jekh familjaki decizia vaj jekh pushipe pa tradicia, feri si jekh pushipe pa manushikane chachimata, jämställdhet thaj e chavoreske chachimata. Kava problemo maj butivar astarel e Rromane čhaja, save aba si anglal čorripe, diskriminacija thaj limitirime akceso pe edukacija. Ande gasave cirkumstance, e familije varekana dikhen o angluno bijav sar jekh drom vash protekcia vaj ekonomikano zutipe, vi te si e lungo vramake konsekvence bare. Kana jekh ćhaj na del pes edukacia, voj na del pes vi i śansa te avel ekonomikanedependento maj angle, te lel decizie, te vazdel jekh źivdipen pe peski voja. O ćhinavipen e edukaciaqo si sajekh o angluno paso karing jekh phandlo ćàso e čororipnasqo savo si dino katar jekh generacia ki aver. Si importantno te akhares te bistrel pes kaj akala nane numa statistike. Kadala si čače trajura. E čhaja taro rromano amalipa butivar kamen te sikljon, te phiren, te keren so ola mangena. Ipak sunen te oven frizerura, nasvale, dizajneria, sikavne. Von roden suporto, haćaripe thaj śansa, na krisaripe thaj duripe. Kana o societeto putarel lenge vudara, von korkori inkren te putren len e javerenge.  Dakle, shaj keras kethane?  Edukàcia ande-i komunitèta - diskùsie e dadenθar thaj e ternença pal-e xakaja, e rizikură anθar o maj tikno bijav thaj i importanca e siklăripnasqi. Suporto e dadenqe thaj dadenqe - stipendie, suporto vaś buti, sociàlo mesurǎ save ćhinaven o ekonomikano presipen. Kooperacia e školaki, centrura pala socialo buti thaj lokalne gavermentora - pindžaripe e rizikosko, reslipe pe vrama, monitoringo e čhavorengo save mukhen o edukaciako sistemo.  Zurarindoj e romane čhaja - mentoring grupe, džuvljikane netvorkura, sigurno thank te šaj te vakeren thaj te oven ašunde. Pozitìvo misal - sikavindoj e terne rromane źene save siklǒn, save si len sukcèso, save paruven o imàʒo e komunitètaqo. O paruvipe si śajdo, numaj te keras les khetane. Po agor, jekh apelacia savi amen našti te ignorisaras. Le anglune bijav len o ćhavorripen, numaj vi o avutnipe.  Sako čhaj, bizo dikhipe pe nacionaliteti, merinel šajipe te barjol, te sikljol, te alosarel thaj te sunel. I rromani komunitèta na trebal te dikhel pes anθ-e predrasude thaj stereotipură, no anθ-o kapaciteto vasś paruvipen, zor e ʒuvlěnqi thaj e terne ćhavenqi save, bizo pharipa, roden piro than. Lengo maripe nane numa lengo - si amari kolektivno responsibilita.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/rani-brakovi-u-romskoj-zajednici</link><guid>738</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/692d79111e895_file.webp</dc:content ><dc:text>​Rani brakovi u romskoj zajednici</dc:text></item><item><title>Žene menjaju politiku</title><description><![CDATA[Žene menjaju politikuU svetu politike, žene su često bili nevidljive, ali danas njihov glas postaje sve jači i važniji. Žene širom Srbije i sveta pokazuju da liderstvo nije pitanje pola, već posvećenosti, znanja i hrabrosti. Njihovo uključivanje u političke procese donosi novu energiju, inovativne ideje i drugačije perspektive koje oblikuju pravednije i inkluzivnije društvo.Posebno je važno istaknuti ulogu Romkinja u politici. One se svakodnevno suočavaju sa višestrukim preprekama – od siromaštva, kroz obrazovne barijere, do diskriminacije – ali uprkos tome, hrabro se uključuju u zajednicu i političke procese. Romkinje donose autentične priče svojih zajednica, bore se za prava devojčica i žena i zagovaraju jednakost u svim sferama života. Njihov doprinos politici ne samo da inspiriše, već i menja percepciju o ulozi manjinskih zajednica u društvu.Kroz inicijative, mentorstvo i aktivizam, žene u politici – uključujući Romkinje – pokazuju da promena počinje od pojedinca, ali se širi kroz zajednicu. Njihov rad je dokaz da je moguće stvoriti društvo u kojem su svi glasovi jednako važni, a različitost i inkluzija postaju snaga politike.Žene menjaju politiku – i zajedno sa njima, menja se i društvo.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zene-menjaju-politiku</link><guid>737</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/692d6fd744e62_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Žene menjaju politiku</dc:text></item><item><title>Mentorstvo kao ključ osnaživanja</title><description><![CDATA[O mentoripe sar ćaćipen vas o zuralipenO mentoripe si jekh katar e maj efektivne droma te del pes zor e džuvljenge personalno thaj profesionalno, maj but ande thana kote so von si inke tikno reprezentirime, sar so si politika, publikano dživdipe thaj procesura pala keripe e decizjengo. Vov del śajsaripen te paruvel pes o prinźaripen, e eksperiènce thaj o suporto maskar e źene katar diferentne generacie thaj profesionalne droma, kadja ke kerel pes jekh kruglo patǐvipen, inkurajipe thaj konkrèto alava vasś o anglipe.Prekal jekh mentoripeski relacia, e džuvljenge si dino šajipe te astaren korkorutnipe, te sikljon katar suksesutne liderura thaj te barjaren e džanglimata save si trubujipe pala aktivno participacia ande publikani sfera. Ko jekh, e mentorenge si len šajipe te inspiririnen averen pire egzamplosa thaj personalno eksperienca, te zuraren e džuvljikani solidariteta thaj te inkuražinen e neve generacije te oven maj zorale te keren socialno paruvipe.Specialno si importantno te sikavel pes i importanca katar o mentoripe pala e Rromane čhaja thaj džuvlja, save butivar arakhen pes buteder diskriminacijasa, ekonomikane barierenca thaj limitirime akceso pe edukacija. Vas lende, o mentoring śaj te avel jekh śerutno punkto, jekh śansa te barăren jekh śajutnipen vasś o korkoro-vaxt, te len akceso ko prinźaripen savo si avrial o śajdipen lengere ambièntosqo thaj te arakhen e źuvlă save resle te nakhen gasave pharipa. O suporto katar e mentorja šaj te putarel olenge vudara ki edukacia, buti thaj maj aktivno socijalno angažovanje, numaj vi te zurarel olengi position ki komuniteta. Trujal gasave programura keren pes modelura ande save e Romane čhaja thaj terne džuvlja šaj te dikhen pes sar avutne liderura, profesionalcura thaj šoferia pala pozitivno paruvipe. O projèkto “Zurali źuvli – maj laćhi komunitèta thaj famìlia” si kerdo te barǎrel precizno kadava modelo vasś suporto thaj barjaripe. O projèkto kamel te del majbari participàcia e źuvljenqi anθ-o politikano źivdipen thaj te zurarel lenqi vizibilitèta prekal i edukacia, e kampanje thaj e publikane debàtură. Prekal strukturirime lekcie, khedipa e džuvljikane liderenca thaj aktivitetura save si resle te zuraren e komunikacia thaj liderikane džanglimata, e džuvljenge si dino šajipe te oven maj aktivno, konfidentno thaj prezento ande publikane procesura.O projèkto fokusisarel pes vipe źene andar e marginalizirime grupiră, maskar save si len rromane ćhaja thaj źene, savenqe o suporto si specialo importanto andar e pharipa savenθar arakhen pen anθ-o sakodivesutno ʒivdipen. Ko inkluzipe pozitivno misal taro romane džuvljikane lideria, o proekti bičhalel jasno mesažo kaj o kvaliteti, džanlipa thaj angažman na džanen granice thaj kaj svako džuvli, bizo dikhibe taro avindipe, isi potencijali te del kontribucia ki piri komuniteta.O maj importanto segmento e projektosko si i promocia e suksesutne egzemplurenqi e źuvljenqi save aba dine kontribucia vasś e importanto paruvimata anθ-e lenqe komunitètură prekal lenqo angažmano. Olengere paramiče si dokaz kaj e individualna inicijativa, perzeverancija, thaj solidarnost šaj te oven o motori e transformacijako, thaj te služin sar zoralo inkurajipe e javere džuvljange, maškar lende vi e Romane čhaja, te žanen te džan angle ko drom e edukacijako, lideripe, thaj socialno angažmano.Менторство као кључ оснаживањаМенторство представља један од најефикаснијих начина за лично и професионално оснаживање жена, посебно у областима у којима су и даље недовољно заступљене, као што су политика, јавни живот и процеси одлучивања. Оно омогућава размену знања, искустава и подршке између жена различитих генерација и професионалних путева, стварајући тако круг поверења, охрабрења и конкретних алата за напредовање.Кроз менторски однос, жене добијају прилику да стекну самопоуздање, да уче од успешних лидерки и да развију вештине неопходне за активно учешће у јавном простору. Истовремено, менторке имају могућност да својим примером и личним искуством инспиришу друге, ојачају женску солидарност и подстакну нове генерације да се одважније укључе у креирање друштвених промена.Посебно је важно истаћи значај менторства за ромске девојчице и жене, које се често суочавају са вишеструком дискриминацијом, економским баријерама и ограниченим приступом образовању. За њих менторство може бити кључна прекретница  прилика да развију осећај сопствене вредности, добију приступ знању које је ван домета њихових средина и упознају жене које су успеле да превазиђу сличне изазове. Подршка менторки може да им отвори врата ка образовању, запошљавању и активнијем друштвеном ангажману, али и да ојача њихову позицију у заједници. Кроз овакве програме стварају се модели у којима ромске девојчице и младе жене могу да виде себе као будуће лидерке, професионалке и покретачице позитивних промена.Пројекат „Оснажена жена – Квалитетнија заједница и породица“ усмерен је управо на неговање оваквог модела подршке и развоја. Пројекат има за циљ да подстакне веће учешће жена у политичком животу и да ојача њихову видљивост кроз едукацију, кампање и јавне дебате. Кроз структуирана предавања, сусрете са лидеркама и активности усмерене на јачање комуникационих и лидерских вештина, жене добијају прилику да постану активније, сигурније и присутније у јавним процесима.У фокусу пројекта налазе се и жене из маргинализованих група, укључујући ромске девојчице и жене, којима је подршка посебно важна због препрека са којима се суочавају у свакодневном животу. Укључивањем позитивних примера ромских лидерки, пројекат шаље јасну поруку да квалитет, знање и посвећеност не познају границе и да свака жена, без обзира на порекло, има потенцијал да допринесе својој заједници.Најважнији сегмент пројекта је промовисање успешних примера жена које су својим ангажовањем већ допринеле значајним променама у својим заједницама. Њихове приче доказ су да индивидуална иницијатива, упорност и солидарност могу бити покретач трансформација, и служе као снажан подстицај другим женама укључујући и ромске девојчице да храбро закораче путем образовања, лидерства и друштвене ангажованости.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mentorstvo-kao-kljuc-osnazivanja</link><guid>729</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/692d5edb1f457_file.webp</dc:content ><dc:text>Mentorstvo kao ključ osnaživanja</dc:text></item><item><title>Sostar si importantno e džuvljikano krlo?</title><description><![CDATA[Sostar si importantno e džuvljikano krlo ?     Ano jekh societeto savo si sajekh paruvdo, e džuvljikano glaso nane numaj o glaso e individuako – si o glaso e komunitetosko, e familijako thaj e avutne generaciengo. Kana aśunel pes o glaso e źuvlikane, aśunel pes jekh eksperiènca savi kerel jekh aver perspektìva: jekh perspektìva vasś griźa, empatia, numaj vi determinacia te paruvel pes e bută vasś o laćhipen.  O projèkto “Zurale źene – maj laćhi komunitèta thaj famìlia” kamel te inkurajil majbari participàcia e źuvljenqi anθ-o politikano źivdipen, te zurarel lenqi vizibilitèta prekal i edukacia, e campaigns thaj e publikane debatură thaj, sar o maj importanto segmento, te promovirarel e egzàmplură e źuvlěnqe save aba dine kontribucia anθ-o paruvipen anθ-i lenqi buti.  Kana e džuvlja paruven e politika, von paruven la pala o lačhipe e saste societatosko. Lengo kuražo, empatia thaj determinacija anen nevi energija thaj keren jekh than kote so o glaso sa e citizentongo ka ašunel pes.  Specialno si importantno te sikavel pes o glaso e romane džuvljengo, save butivar arakhen pes e buteder diskriminacijasa – sar džuvlja thaj sar membrura katar jekh minoritetno komuniteto. Lengo dikhipe ando publikano thaj politikano trajo kerel ke jekh eksperienca savi sas but vrama ignorime si te aśunel pes.  E Romane džuvlja, prekal piro angažmano, sikavena kaj i zor e jekhe komunitetsko avel taro diverziteti. Lengo maripe vash edukacia, buti thaj jekhipe inspiririnel aver džuvlja thaj del kontribucia te phagel pes o stereotipo. Kana e romane džuvljen si dino o than te vakeren thaj te len kotor ano keripe e decizjengo, o societeto ovol maj ćaćutno thaj inkluzivno.  E džuvljikane glasure si importantno soske von anen balanso ko decizjako keripe. Von den amen godji kaj e politika naj numa jekh maripe vash e zor, numa vi jekh responsibilita vash e manusha. Kana e džuvlja – thaj vi e Rromane džuvlja – si involvirime ande politikako keripe, von anen valutura fi save keren jekh komuniteta maj lačhi, maj sekurno thaj maj manušikani.  Savi źuvli savi śaj te del duma, te kandidisarel pes vasś o than, te lel kotor anθ-i jekh debàta vaj te ćhivel jekh inisiàtiva – avela jekh egzàmplo vasś aver. Laki vorba inspiriril, del zor thaj sikavel kaj o paruvipe avel kana sa e glasura si ašunde.  E džuvljikano glaso si o glaso e egalitetosko, e justiciako thaj e avutnipasko. Thaj projektara sar “Zorardi źuvli – maj laćhi komunitèta thaj famìlia” sikaven kaj kana e źuvlji si zurarde – vi e rromane źene – i sasti komunitèta si zurardi.Zašto je ženski glas važan?U društvu koje se neprestano mijenja, glas žene nije samo glas pojedinca – to je glas zajednice, porodice i budućih generacija. Kada se čuje ženski glas, čuje se iskustvo koje oblikuje drugačiju perspektivu: perspektivu brige, empatije, ali i odlučnosti da se stvari mijenjaju na bolje.Projekt „Osnažena žena – Kvalitetna zajednica i porodica“ ima za cilj da podstakne veće učešće žena u političkom životu, da poveća njihovu vidljivost kroz obrazovanje, kampanju i javnu debatu i, kao najvažniji segment, da promovira primjere žena koje su svojim radom već doprinele promjenama.Kada žene mijenjaju politiku, mijenjaju je za dobrobit cijelog društva. Njihova hrabrost, empatija i odlučnost donose novu energiju i stvaraju prostor u kojem se čuje glas svih građana.Posebno je važan istaći glas Romkinja, koji se često suočavaju sa višestrukom diskriminacijom – kao žene i kao pripadnici manjinske zajednice. Njihova vidljivost u javnom i političkom životu znači da se čuje iskustvo koje je dugo bilo zanemareno.Romkinje svojim angažiranjem pokazuju da snaga zajednice dolazi iz različitosti. Njihova borba za obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravnost inspirira druge žene i doprinosi rušenju stereotipa. Kada Romkinje dobiju prostor za govore i da učestvuju u donošenju odluka, društvo postaje pravednije i inkluzivnije.Ženski glas je važan jer unosi ravnotežu u donošenje odluka. On se podsjeća da politika nije samo borba za moć, već i odgovornost prema ljudima. Kada se žene – uključujući Romkinje – uključuju u kreiranje politike, one unose vrijednosti koje čine zajednicu pravednijom, sigurnošću i humanijom.Svaka žena koja se usudi da govori, da se kandidira, da učestvuje u debati ili da pokrene inicijativu – postaje primjer drugima. Njena riječ inspiriše, osnažuje i pokazuje da promjena dolazi onda kada se svi glasovi čuju.Ženski glas je glas jednakosti, pravde i budućnosti. Projekti poput „Osnažena žena – Kvalitetna zajednica i porodica“ pokazuju da kada se osnaže žene – uključujući Romkinje – osnažena je i cela zajednica.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sostar-si-importantno-e-dzuvljikano-krlo</link><guid>727</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/69297d3801bbb_file.webp</dc:content ><dc:text>Sostar si importantno e džuvljikano krlo?</dc:text></item><item><title>​Digitalno osnaživanje mladih Romkinja: Put od nevidljivosti do samopromocije</title><description><![CDATA[Digitalno osnaživanje mladih Romkinja: Put od nevidljivosti do samopromocijeCentar Novi Svet realizuje projekt „Osnažena žena – kvalitetna zajednica i porodica“, uz podršku Ministarke bez portfelja zadužene za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama, ekonomskog i političkog osnaživanja žena.U današnjem svetu, pristup internetu i društvenim mrežama postao je ključan za svaku mladu osobu koja želi da se obrazuje, zaposli ili iskaže. Za mnoge mlade Romkinje, upravo digitalni prostor postaje mesto gde mogu da prevaziđu granice koje im društvo često nameće – da pokažu ko su, šta znaju i koliko vrede.Prema podacima UNDP-a i UN Women (2022), manje od 30% Romkinja u Srbiji ima stalan pristup internetu. Taj podatak jasno govori koliko je važno ulagati u digitalno osnaživanje – jer onaj ko nema pristup mreži, nema pristup prilikama.Društvene mreže, koje su nekada služile samo za zabavu, danas postaju moćan alat samopromocije. One omogućavaju mladim Romkinjama da se povežu, promovišu svoje ideje, umetnost ili male biznise, ali i da postanu vidljive u javnom prostoru koji ih je dugo ignorisao. Svaka objava, svaka priča i svaka fotografija može postati način da se razbije stereotip i pokaže snaga, znanje i kreativnost.Na ljudsku ambiciju snažno utiču ekonomski položaj i društveni status. U društvima gde se uspeh meri materijalnim vrednostima, mladi iz marginalizovanih zajednica često gube veru da njihov trud može biti prepoznat. Mnogi Romi i Romkinje nose osećaj da, ma koliko se trudili, u očima drugih će uvek biti „samo Romi“. Takva obeshrabrenost može da vodi pasivnosti i gubitku motivacije. Međutim, upravo digitalni prostor pruža mogućnost da se taj krug prekine – da trud bude viđen, prepoznat i nagrađen.Kada mlada žena iz marginalizovane zajednice dobije prostor da sama priča svoju priču – bez posrednika i predrasuda – ona ne gradi samo svoj identitet, već menja i način na koji društvo posmatra Rome. Vidljivost na mrežama daje osećaj lične vrednosti i motiviše da se napreduje.Naravno, digitalni prostor nije samo mesto za samopromociju, već i za učenje i rast. Sve više besplatnih kurseva i online radionica omogućava Romkinjama da razviju veštine iz digitalnog marketinga, fotografije, dizajna i komunikacije. Kroz te veštine one ne samo da stiču samostalnost, već i prave korake ka ekonomskoj stabilnosti i većem samopouzdanju.Iskustva mladih Romkinja poput Tea i Mari pokazuju kako društvene mreže mogu biti moćan alat za samopromociju, lično osnaživanje i razbijanje stereotipa. Njihove priče jasno pokazuju da digitalni prostor omogućava vidljivost, jačanje samopouzdanja i stvaranje prilika za razvoj, kako lični, tako i profesionalni.Odgovore na pitanja su nam dale Teodora Tea Tomić fotografkinja, aktivistkinja i preduzetnica. Ona ima svoj brend nakita pod imenom @tea.tetolina i @melleka__ gde deli svoje umetničke radove; i Maro vlasnica agencije za pružanje astroloških usluga pod nazivom Destiny with Mari sa instagram profilom pod nazivom @gatanje_kod_mari koji broji 17000 pratilaca.1. Kako si počela da koristiš društvene mreže kao prostor za izražavanje i samopromociju?Tea: Počela sam da koristim prvobitno instagram i fejsbuk grupu koju sam uvezla sa instagramom jer sam imala potrebu da napravim jednu malu bazu i pristup mojim umetničkim radovima.Mari: Društvene mreže su mi postale prirodan prostor da izrazim sebe, svoje stavove i ono što radim. Vremenom sam shvatila da mogu biti i alat za lični razvoj i profesionalnu vidljivost.2. Da li si u početku imala strah ili sumnju kako će okolina reagovati na tvoj sadržaj?Tea: Nikada nisam imala strah od toga kako će i šta će doživeti okolina. Nasilje mi nije strana tema kao aktivisti i nekome ko je prošao različite tipove diskriminacije. O svemu tome razmišljala sam samo na sledeći način: postoje ljudi koji će ovo čuti i videti jer žele i jer ih zanima, svi ostali su potpuno irelevantni jer znam šta mi je inicijalna namera i u potpunosti sam u skladu sa njom.Mari: Ne, uvek sam imala jasnu viziju i verovala u ono što radim. Samopouzdanje mi je bilo glavna pokretačka snaga.3. Na koji način koristiš digitalne mreže da promovišeš pozitivnu sliku o Romkinjama i romskoj zajednici?Tea: Društvene mreže sam koristila da bih promovisala svoje radove iz fotografije. S tim da su se fotografije i radovi koji su dolazili bili usko povezani sa time kako romi žive, kako izgledaju mahale. Nije bilo lako doći do takvih fotografija, što je poputno priča za sebe, ali su bili važni kao spoznaja mog identiteta i pojedinca koji pokušava da uradi nešto.Mari: Moj sadržaj nije direktno fokusiran na to, ali verujem da svaka autentična i uspešna žena doprinosi razbijanju predrasuda samim svojim primerom.4. Koliko ti je važno da kroz svoj sadržaj prikažeš i lični, i kolektivni identitet?Tea: Vi dobijate kanal ili profil koji je u potpunosti vaš i možete sa njim da radite šta god želite. Moja ideja toga bila je autentičnost. Jer kada se zagledam u svoju suštinu i svoj identitet, znate ja to ne mogu da romantizujem i prilagodjavam normama kakve se danas potenciraju.Mari: Važno mi je da ostanem autentična. Kroz lično izražavanje prirodno se provlače i elementi mog identiteta i vrednosti koje nosim.5. Šta misliš, koliko društveni status i materijalne mogućnosti utiču na ambiciju mladih Roma i Romkinja?Tea: Materijalni status je danas opšta tema. Živimo u vreme konzumerizma koje u potpunosti razara jednu zdravu sliku života generalno. Ja sam živela uvek onako prosečno i srednje staležno, moji roditelji nikada nisu imali previše, imali su dovoljno. I osećam da je ključno za romsku zajednicu da imaju veću podršku.Mari: Veliki uticaj imaju, jer neravnopravne startne pozicije često usporavaju razvoj ambicija. Ali uz podršku i prilike, mnogi pokažu koliko zapravo mogu.6. Da li si ikada imala osećaj da, bez obzira na trud i uspeh, društvo i dalje na tebe gleda kroz predrasude?Tea: Apsolutno, mnogo puta sam imala taj osećaj i valjda sam vremenom naučila da tačno prepoznam kada se tako nešto dešava. Ali sam spram toga imala apsolutno prelepa iskustva potpunog prihvatanja. Na moj lični rad to nikada nije uticalo jer kao što sam rekla, znam ko sam i znam šta želim i znam zašto sam ovde.Mari: Da, ali to me nikada nije zaustavilo. Predrasude više doživljavam kao motiv da dokažem suprotno i pomeram granice.7. Kako digitalne mreže mogu pomoći mladima iz romske zajednice da taj osećaj smanje i da se više afirmišu?Tea: Daću vrlo kratak odgovor a to je edukacija. Znati da podeliš svoju priču i znati šta je to što ti radiš čime možeš da doprinešeš svojoj zajednici. I ako želja postoji da se neko time bavi onda bih samo rekla da na sve to ne zaboravlja ko je i šta mu je misija i njegova zona genijalnosti. Naučiti šta je ono što ti dobro ide od ruke. Fokusirati se da izoštriš te veštine. Ako je fokus pojavljivanje na mrežama, samopouzdanje i sloboda dolaze uz verovanje u svoje stečeno znanje. Tako da ja ne mislim da svi nužno moraju da budu okrenuti ka tome da postanu aktivisti da bi doprineli zajednici, apsolutno ne jer to nije za svakoga. Ali kada bi proširili svest o svim predivnim stvarima koje mlade Rome zanimaju, dobili bi mnogo širi spektar delovanja.Mari: Mreže daju glas svima. Kada mladi pokažu svoj talenat, znanje i energiju online, ruše stereotipe i dobijaju prostor koji im možda u realnosti nije dat.8. Koje bi veštine ili podrška najviše pomogle mladim Romkinjama da se slobodnije izraze online?Tea: Naučiti šta je ono što ti dobro ide od ruke. Fokusirati se da izoštriš te veštine. Ako je fokus pojavljivanje na mrežama, samopouzdanje i sloboda dolaze uz verovanje u svoje stečeno znanje. Tako da ja ne mislim da svi nužno moraju da budu okrenuti ka tome da postanu aktivisti da bi doprineli zajednici, apsolutno ne jer to nije za svakoga. Ali kada bi proširili svest o svim predivnim stvarima koje mlade Rome zanimaju, dobili bi mnogo širi spektar delovanja.Mari: Edukacija o digitalnim alatima, mentorstvo i podrška zajednice – to su ključni koraci da se osećaju sigurno i slobodno da pokažu ko su.9. Da li primećuješ da se menja način na koji ljudi gledaju na Romkinje koje su aktivne na mrežama – ima li pomaka ka većem poštovanju i razumevanju?Tea: Naravno da ima pomaka, vidim da je odnos mnogo drugačiji. U njima vide hrabrost. Što je fenomenalno!Mari: Da, primećuje se pomak. Sve više ljudi vrednuje autentičnost i trud, bez obzira na poreklo. Vidljivost stvara razumevanje.10. Kakvu poruku bi poslala drugim mladim Romkinjama koje žele da se oglase, ali se plaše osude ili neprihvatanja?Tea: Pokušavati da promeniš ono što drugi u tebi žele da promene je put koji treba da zaobidješ. Nauči da prepoznaš svoje vrednosti, pusti da te stvari interesuju, dozvoli sebi da te oduševi nešto. Prelep je osećaj pomoći nekome ali da bi to učinili prvo moramo sebi da pomognemo. Mari: Ne dozvolite da vas strah zaustavi. Vaš glas, vaše lice i vaša priča imaju vrednost. Budite hrabre i pokažite svetu koliko toga nosite u sebi.Zaključak:Digitalno osnaživanje nije samo pitanje tehnologije – to je pitanje dostojanstva i mogućnosti. Kada mlade Romkinje imaju pristup internetu, znanju i mrežama podrške, one ne dobijaju samo alat, već i prostor da pokažu da njihova vrednost nije određena poreklom, već sposobnošću i trudom.U društvu koje često meri ljude prema statusu i novcu, digitalne mreže mogu postati moćno oružje jednakosti – mesto gde svaka mlada žena može reći:„Postojim, umem i vredim.“]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/digitalno-osnazivanje-mladih-romkinja-put-od-nevidljivosti-do-samopromocije</link><guid>722</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68f629bf3eaa1_file.png</dc:content ><dc:text>​Digitalno osnaživanje mladih Romkinja: Put od nevidljivosti do samopromocije</dc:text></item><item><title>Održan memorijalni turnir u čast Dušana Jovanovića</title><description><![CDATA[Održan memorijalni turnir u čast Dušana JovanovićaBeograd, 12. oktobar 2025. - U sportskoj sali Sedme gimnazije u Mirijevu održan je tradicionalni memorijalni turnir u malom fudbalu posvećen Dušanu Jovanoviću, mladiću romskog porekla koji je 1997. godine tragično izgubio život u rasistički motivisanom napadu.Dušan Jovanović je ubijen 18. oktobra 1997. godine u centru Beograda, od strane pripadnika grupe skinhedsa, samo zbog svoje nacionalne pripadnosti. Njegova smrt ostavila je dubok trag u društvu i postala simbol borbe protiv rasizma, nasilja i netrpeljivosti.Turnir, koji se godinama održava u njegovu čast, i ove godine okupio je brojne ekipe, učenike, profesore, građane i aktiviste, sa ciljem da se pošalje jasna poruka protiv svih oblika diskriminacije i mržnje.U okviru obeležavanja 28. godišnjice Dušanove smrti, deo parka između Beogradske ulice i ulice Kralja Milana, poznat kao Mitićeva rupa, zvanično je dobio novo ime – „Park Dušana Jovanovića“. Ovim činom, Beograd je dobio još jedan važan simbol posvećen sećanju i borbi za društvo zasnovano na solidarnosti, jednakosti i poštovanju ljudskih prava.Organizatori su poručili da sećanje na Dušana Jovanovića mora ostati živo, kao opomena i kao poziv da zajedno gradimo zajednicu bez predrasuda i mržnje.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/odrzan-memorijalni-turnir-u-cast-dusana-jovanovica</link><guid>721</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68ecf94f59faf_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Održan memorijalni turnir u čast Dušana Jovanovića</dc:text></item><item><title>ROMkast - priče koje se ne brišu</title><description><![CDATA[ROMkast – priče koje se ne brišuROMkast predstavlja novi medijski format koji realizira Romski medijski servis , uz podršku Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije . Projekt je usmjeren na osnaživanje mladih Roma i Romkinja , posebice povratnika na temelju sporazuma o readmisiji , interno raseljenih lica i drugih pripadnika društveno osjetljivih skupina .Kroz obuke, radionice i serijal audio i video podcast emisija , projekt ima za cilj unaprijediti informiranost na romskom i srpskom jeziku o sustavima podrške povratnicima i mogućnostima uključivanja u društveni, obrazovni i ekonomski život.Tematske celine obuhvaćaju stanovanje, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu , kao i borbu protiv diskriminacije . Projekt također podstiče razmenu iskustava i afirmiše pozitivne primjere integracije i ličnih promjena.Kroz podcast epizode „ Povratak u Srbiju “, „ Izazovi integracije “, „ Zapošljavanje i diskriminacija “ i „ Kulturni identitet “, ROMkast donosi autentične priče i glasove Roma i Romkinja, čime doprinosi boljem razumijevanju procesa reintegracije i jačanju međusobne solidarnosti.ROMkast – paramiča savena na na brisarenROMkast si novo medijsko formo sav realizirao o Romski medijski servis , uz podršku Komesarijateske pe izbjeglice thaj migracije e Republika Srbija . O projektu si fokusime pe osnaživipe e mlade Rome thaj Romnjen , posebno lenđe sav aven pe povratko po osnovi pe sporazumo o readmisiji , interno raseljime lica thaj aver osjetljive grupe .Preko obuka, radionica thaj podcast emisija (audio thaj video) , o projektu je cilj te unaprijediti informiranost pe romane thaj srpske ćhib pe sistemu podrške e povratnikenge thaj pe mogućnosti integracije ande društvo, edukacija thaj ekonomija.O temi katar o projektima obuhvaćeno stanovanje, zaposlivipe, edukacija, zdravstvena thaj socijalna zaštita , sar i borba protiv diskriminacije . Projekto je podsticao razmjenu e iskustvene te afirmacije i pozitivno primjereno pe integracija te lične promjene.Preko podcast emisija „Povratko ande Srbija“ , „Izazovi integracijako“ , „Zaposlivipe thaj diskriminacija“ thaj „Kulturako identiteto“ , o ROMkast avol thaj šaj del šukar paramiča thaj gila e Romengo thaj e Romnjenge, savo doprinusin majlačhe razumipe pe proces e reintegracijako thaj jačanje e solidarnitateske maškar e zajednice.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romkast-price-koje-se-ne-brisu</link><guid>720</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/68e66e2343dcb_file.jpeg</dc:content ><dc:text>ROMkast - priče koje se ne brišu</dc:text></item><item><title>Osnažena žena - kvalitetnija zajednica i porodica</title><description><![CDATA[Centar Novi Svet realizuje projekt „Osnažena žena – kvalitetna zajednica i porodica“, uz podršku Ministarke bez portfelja zadužene za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama, ekonomskog i političkog osnaživanja žena.Cilj projekta je digitalno osnaživanje žena kroz unapređenje znanja i veština u oblasti poduzetništva i javne vidljivosti, kao i jačanje njihovog položaja u zajednici. Aktivnosti su usmerene na razvoj kompetencija koje doprinose većoj ekonomskoj samostalnosti, aktivnom učešću žena u društvenom životu i izgradnji rodno ravnopravnog okruženja.U okviru projekta biće realizovane tri edukativne radionice, koje će obuhvatiti teme digitalnog marketinga, poduzetničkih alata i medijske prezentacije.Projekt „Osnažena žena – kvalitetna zajednica i porodica“ doprinosi jačanju kapaciteta žena za prepoznavanje i iskorištavanje potencijala digitalnog prostora, čime se direktno podstiče ekonomsko i društveno osnaživanje žena u lokalnim zajednicama.Za više informacija o projektu i nadolazećim aktivnostima pratite naše kanale komunikacije.Romski medijski servis - facebookRomski medijski servis - instagram]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/osnazena-zena-kvalitetnija-zajednica-i-porodica</link><guid>719</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68e3c0c2c13e6_file.png</dc:content ><dc:text>Osnažena žena - kvalitetnija zajednica i porodica</dc:text></item><item><title>Gostovanje Dragana Ristića Kala</title><description><![CDATA[Gostovanje Dragana Ristića KalaNaš gost i sagovornik bio je poznati umetnik Dragan Ristić Kal, osnivač i frontmen muzičke grupe   Kal  , koja je širom sveta prepoznata po autentičnom spoju romske tradicije i savremenih muzičkih pravaca.Sa Ristićem smo razgovarali o   Romima u medijima, očuvanju i promociji kulture, tradicije i identiteta , koji predstavljaju temelje razvoja i osnaživanja romske zajednice u Srbiji.Također, razgovarali smo o univerzalnom jeziku, romskoj muzici , koja predstavlja jedno od najvažnijih kulturnih bogatstava. Muzika Roma je vekovima inspirisala umetnike širom sveta i postala sinonim za slobodu izraza, kreativnost i životnu radost. Ristić je istaknuo da je upravo muzika moćan instrument u očuvanju identiteta, ali i u predstavljanju Roma kao neizostavnog dela evropske i svetske kulturne baštine.Posebno je istaknuta važnost  romskih medija , koji doprinose boljoj vidljivosti zajednice, afirmaciji pozitivnih primera i borbi protiv stereotipa i diskriminacije. Razgovor s Draganom Ristićem bio je dragocena prilika da se podsetimo koliki značaj imaju umetnost i mediji u očuvanju identiteta i izgradnji pravednijeg društva.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/gostovanje-dragana-ristica-kala</link><guid>715</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/68a8613453b61_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Gostovanje Dragana Ristića Kala</dc:text></item><item><title>Tradicija Roma kroz Karavan prijateljstva</title><description><![CDATA[Delimo sa vama prezentaciju o kulturi i tradiciji Roma, koju smo predstavili na radionici u okviru projekta „Karavan prijateljstva“.Projekat implementira Centar „Novi svet“ , uz podršku Gradske opštine Voždovac , sa ciljem da približimo bogatu romsku istoriju, jezik, običaje i identitet mladima i široj zajednici.Romska kultura je raznovrsna, snažna i ispunjena muzikom, otpornošću i zajedništvom. Ona je deo kolektivnog nasleđa svih nas i važno je da je čuvamo, prenosimo i delimo – ne samo unutar zajednice, već sa svima koji žele da uče, razumeju i poštuju.Zato vas pozivamo da zavirite u ovu prezentaciju i upoznate deo tradicije naroda koji vekovima gradi svoj put kroz svet – vedrog duha, uz pesmu i borbu za dostojanstven život.Kliknite ovde i pogledajte prezentaciju]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/tradicija-roma-kroz-karavan-prijateljstva</link><guid>710</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68909dd4d9625_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Tradicija Roma kroz Karavan prijateljstva</dc:text></item><item><title>Od „Nikad više“ do „Ponovo svuda“: Kako je fašizam postao oblik vlasti u savremenoj Evropi</title><description><![CDATA[Svake godine, 2. avgusta, romske zajednice širom Evrope obeležavaju Dan sećanja na Holokaust Roma. Tog dana 1944. godine, skoro 3.000 romskih dece, žena i muškaraca ubijeno je tokom jedne noći u logoru Aušvic-Birkenau. To je dan žalosti, ali i upozorenja. Tada izgovaramo: „Nikad više.“Ali 2025. godine, to obećanje zvuči prazno. Ta fraza i dalje se ponavlja u govorima i na komemoracijama,ali više ne postavlja granice političkog ponašanja u Evropi. Unutar Evropske unije, sistemi zakona i demokratije, koji su stvoreni kako bi sprečili povratak fašizma, nisu propali, već su se prilagodili da ga prihvate.U Mađarskoj, Slovačkoj, Italiji i Austriji, vlasti sistematski koriste ustavne mehanizme za učvršćivanje izvršne moći. Sudovi su potčinjeni, opozicija marginalizovana. U Holandiji i Francuskoj, stroge mere nadzora i migracione politike neprimetno su postale deo zakona. U Rumuniji, vodeći predsednički kandidat otvoreno koristi fašističku retoriku. Bugarska ćuti. Čak i Nemačka, nekada liberalni stub posleratne Evrope, koketira s regionalnom ekstremnom desnicom.Ovo nije haos državnih udara ili brutalna diktatura. Ovo je nešto stabilnije i podmuklije. Svedočimo reintegraciji autoritarne vlasti unutar demokratskog okvira. Izbori se održavaju. Institucije funkcionišu. Ali moć se pomerila. Izvršna dominacija, ideološka kontrola i stalna bezbednosna logika sada deluju iznutra, ne protiv sistema.Instrumenti koji su nekada služili za očuvanje demokratije postali su temelj autoritarizma. Član 7: nekada poznat kao „nuklearna opcija“ EU protiv članica koje krše osnovne principe, danas je blokiran. Mehanizam vladavine prava, zamišljen da uskraćuje sredstva režimima koji narušavaju demokratiju, postao je predmet političkog pregovaranja. Prošle godine, Mađarska i Poljska su povratile sredstva bez sprovođenja pravosudnih reformi. Presude se ignorišu. Rokovi prolaze. Sistem ćuti.Zašto? Zato što EU sprovodi proceduru, a ne suštinu. Dokle god se izbori održavaju i dokumenti formalno važe, vlade se ne suočavaju sa posledicama zbog gušenja neslaganja, isključivanja manjina ili centralizacije moći putem zakona. Štaviše, upravo takvo ponašanje ih štiti.A trend se širi. Ekstremna desnica više ne mora da pobeđuje, dovoljno je da bude imitirana. U Nemačkoj, tradicionalne stranke preuzimaju retoriku AfD-a. U Francuskoj, jezik kontrole migracija postao je državna politika. U Holandiji, stavovi s margine postali su deo koalicionih sporazuma.Ovo nije kolaps, već konvergencija. Pod pritiskom, centaristički akteri usvajaju takve ekstremne desnice. Cilj je neutralizacija pretnje kroz ponašanje slično toj pretnji. Rezultat: fašistička logika uređena u institucionalnu rutinu.Sve se to dešava u Evropi koja je verovala da je sećanje dovoljno. Evropska unija nastala je iz pepela Drugog svetskog rata. Holokaust, logori, fašistički režimi KSKS veka, trebalo je da postave nepovratne granice. Danas su te granice zaobiđene, ne negirane. Ekstremna desnica ne želi prošlost, tvrdi da štiti budućnost: kroz kontrolu, isključenje i „poredak“.Institucije koje su imale zadatak da čuvaju sećanje sada su nemoćne. Zakoni koji su štitili demokratiju danas legitimišu ućutkivanje. Građani, nekada ciljana publika demokratskih vrednosti, postaju neosetljivi na moralne pouke istorije.Gde nas to ostavlja?U neprijatnoj istini: fašizam u Evropi više nije sećanje. On je metoda, funkcionalna, institucionalizovana i pravno ugrađena u sisteme koji su mu se trebali suprotstaviti. Pretpostavka da će zakon, sećanje ili evropske vrednosti biti dovoljni, više ne važi.Ako želimo da se suočimo sa stvarnošću, moramo prestati da se oslanjamo na prošlost. Otpor mora počivati na jasnoći, a ne nostalgiji. Sistem se nije srušio, već se transformisao. Sada omogućava ono što je trebalo da spreči.„Nikad više“ nije trebalo da bude parola. Trebalo je da bude granica. Dana 2. avgusta, dok se sećamo života uništenih fašizmom, moramo pogledati u pravcu sistema koji danas omogućavaju njegov povratak. To suočavanje neće biti lako. Ali je neophodno. Jer ono što danas živimo nije upozorenje, već tiha, legalna, neprekidna repriza onoga što smo obećali da se nikada više neće ponoviti.Tekst: Mensur HalitiPredavanje: RMS/Milorad PopovićFoto: Milorad Popović]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/od-nikad-vise-do-ponovo-svuda-kako-je-fasizam-postao-oblik-vlasti-u-savremenoj-evropi</link><guid>709</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68907b3e27a96_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Od „Nikad više“ do „Ponovo svuda“: Kako je fašizam postao oblik vlasti u savremenoj Evropi</dc:text></item><item><title>Korak ka snažnijoj sebi</title><description><![CDATA[Корак ка снажнијој себи: Ментално здравље жена у фокусу борбе за достојанствен животТекст је део ширег пројекта „Унапреди свој положај и потенцијал – за квалитетнији живот“ који реализује Ромски медијски сервис уз подршку Секретаријата за социјалну заштиту.Када говоримо о менталном здрављу, често заборављамо на тихе борбе које жене воде свакодневно, у својим домовима, заједницама и телима. Посебно када су те жене Ромкиње, прворотке, жртве насиља или оне које су рано ушле у брак. Оне које су системски занемарене, невидљиве, али које сваким даном проналазе снагу да преживе и крену даље.Ментално здравље жена, нарочито оних које припадају маргинализованим групама, често се посматра кроз призму ћутања. Ћутања о траумама, страховима, неправди и емоционалним ранама које остају невидљиве. Ово је тема о којој морамо говорити гласније. Свака жена има право на безбедан простор, подршку и разумевање. Има право да каже „не“ насиљу, „не“ очекивањима која је гуше, и „да“ себи, својој слободи, здрављу и сновима. Кроз пројекте попут овог, жене добијају прилику да се оснаже, да чују да нису саме, да научите како да се брину о свом менталном здрављу и да крену путем излечења.Важно је да знамо да психолошка помоћ није луксуз, већ основно право. Да терапија није срамота, већ храброст. Да жена која одлучи да проговори о својим осећањима, о депресији, анксиозности или трауми, није слаба, већ изузетно снажна.„Корак ка снажнијој себи“ је више од метафоре, то је порука свакој жени која се осећа изгубљено, преморено или невидљиво. Твоја осећања су важна. Твоја прича је важна. И ти заслужујеш живот без страха и стида.Свет у којем жене, а посебно Ромкиње, имају приступ психолошкој подршци, разумевању и оснаживању, није далек, он је могућ ако га градимо заједно. Први корак је признати да ментално здравље мора бити приоритет. Следећи је пружити подршку. Најважнији корак, јесте онај који жена направи ка себи.Кроз овај пројекат успели смо да поручимо женама да имају право да оснаже себе и гласно говоре о свом менталном здрављу – без страха, стида и осуде .]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/korak-ka-snaznijoj-sebi</link><guid>706</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68822a6eaefec_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Korak ka snažnijoj sebi</dc:text></item><item><title>Prevazilaženje stereotipa o mentalnom zdravlju: prvi korak ka osnaživanju Romkinja</title><description><![CDATA[Prevazilaženje stereotipa o mentalnom zdravlju: Prvi korak ka osnaživanju RomkinjaOvaj tekst je deo šireg projekta „Unapredi svoj položaj i potencijal – za kvalitetni život“, koji realizuje Romski medijski servis uz finansijsku podršku Sekretarijata za društvenu zaštitu.Iako se u poslednjih nekoliko godina sve više govori o značaju mentalnog zdravlja, mnoge žene, a posebno Romkinje, i dalje se suočavaju sa duboko ukorenjenim predrasudama koje ih obeshrabruju da zatraže pomoć ili uopšte otvoreno govore o svom unutrašnjem svetu. U zajednicama koje se svakodnevno nose sa siromaštvom, diskriminacijom i sistemskim zanemarivanjem, mentalno zdravlje često nije tema koja se smatra „važnom“. Još manje se priznaje kao legitimna potreba, a upravo tu počinje problem.Stereotipi poput "samo ludi idu kod psihologa", "žena treba da ćuti i trpi", ili "nemaš ti luksuz da budeš tužna", duboko su prisutni i stvaraju zid srama i tišine. Oni ne samo da otežavaju pristup profesionalnoj pomoći, već i sabotiraju lične pokušaje da se stres, anksioznost ili osećaj bezvrednosti shvataju i prepoznaju kao problemi koji se mogu rešavati, ne zataškavati.Upravljanje stresom i izgradnja samopouzdanja ne mogu se posmatrati kao privatne veštine koje učimo preko noći. One podrazumevaju kontinuiran proces upoznavanja sebe, svojih emocija, potreba i granica. Za Romkinje koje često odrastaju u okruženju koje ih ne ohrabruje da se izraze, već da se uklope, ovaj put je posebno izazovan. Ne, upravo u toj borbi leži snaga.Kada jedna Romkinja odluči da kaže „ne“ uvreženim normama, da podeli svoje iskustvo tuge, iscrpljenosti ili straha, ona ne pokazuje slabost, već hrabrost. Kada se obrati za pomoć, kada krene na radionicu o mentalnom zdravlju, ili kada otvoreni progovori o svom stresu i traumama, ona pomera granice, ne samo svoje, već i granice čitave zajednice.Osnaživanje počinje edukacijom, ali se širi podrškom. Zato je važno da ovi procesi uključuju i zajednicu: porodicu, partnere, drugarice, jer samo u prostoru razumevanja i empatije Romkinje mogu da razviju svoje kapacitete, prepoznaju svoju vrednost i prestanu da se definišu kroz tuđa očekivanja. Samopouzdanje nije nešto što se dobija spolja, ono se gradi iznutra, ali cveta tek kada se ne raste u okruženju osude.U okviru projekta „Unapredi svoj položaj i potencijal – za kvalitetniji život“, posebno se ističe važnost psihosocijalne podrške i mentalne edukacije među ženama žrtvama nasilja, samohranim majkama i žrtvama ranih brakova. Kroz radionice, otvorene razgovore i primere iz prakse, želimo da pošaljemo jasnu poruku: briga o mentalnom zdravlju je pravo, ne privilegija. Razbijanje stereotipa je prvi korak ka zdravijem i snažnim JA.Romkinje imaju pravo da budu jake ali i ranjive, da traže pomoć ali i da je daju, da budu oslonac ali i da se oslone. I upravo u toj ravnoteži počinje promena.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/prevazilazenje-stereotipa-o-mentalnom-zdravlju-prvi-korak-ka-osnazivanju-romkinja</link><guid>705</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/687f7d6688ec2_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Prevazilaženje stereotipa o mentalnom zdravlju: prvi korak ka osnaživanju Romkinja</dc:text></item><item><title>Karavan prijateljstva - radionice</title><description><![CDATA[U okviru projekta Karavan prijateljstva , organizovane su radionice posvećene romskoj kulturi, s ciljem jačanja međusobnog razumijevanja i razbijanja predrasuda. Učenici su imali priliku da kroz interaktivne aktivnosti upoznaju bogatu tradiciju, jezik, muziku i običaje romske zajednice.Kliknite ovdje i pogledajte prezentaciju]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/karavan-prijateljstva-radionice</link><guid>704</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68909f477a1e7_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Karavan prijateljstva - radionice</dc:text></item><item><title>Inkluzija mladih Roma - dobri primeri</title><description><![CDATA[Центар Нови свет реализује пројекат „Караван пријатељства“ уз финансијску подршку Градске општине Вождовац. Пројекат ће трајати три месеца и биће реализован на територији ГО Вождовац, са посебним фокусом на ромска насеља. Активности у пројекту биће усмерене на јачање оквира међународног поверења, промоцију културних разлика и унапређење положаја ромске заједнице кроз инклузивне и едукативне садржаје.Пројекат „Караван пријатељства” настао је из потребе да се млади повежу, оснаже и охрабре да заједно граде заједницу у којој су различитости снага, а не препрека. У фокусу овог каравана су млади Роми и Ромкиње, они чији се глас често не чује довољно гласно, а који имају огроман потенцијал да допринесу друштву знањем, талентима и аутентичним погледом на свет.Инклузија младих Рома не подразумева само њихово присуство у формалним образовним и друштвеним структурама. Она значи активно учешће, равноправно одлучивање и могућност да обликују будућност заједница којима припадају. Кроз активности попут радионица, разговора, Караван пријатељства ствара простор у коме се бришу предрасуде и граде мостови међу младима различитих етничких и културних идентитета.Овај пројекат шаље снажну поруку: пријатељство, разумевање и међусобно поштовање су основа сваког праведног друштва. Кроз мобилне активности на територији ГО Вождовац, Караван пријатељства не само да промовише инклузију Рома, већ и мења наратив који често маргинализује заједницу.Пример добре праксе: Ромска организација младих СрбијеЈедан од светлих примера успешне инклузије и оснаживања младих Рома јесте Ромска организација младих Србије (РОМС) – иницијатива која окупља образоване, ангажоване и друштвено активне младе Роме и Ромкиње. РОМС ствара простор у коме млади могу да артикулишу своје потребе, креирају медијске и друштвене садржаје, организују едукације и кампање, и на тај начин буду носиоци промена у сопственим заједницама.Кроз различите активности, РОМС се залаже да се глас младих Рома чује јасно и гласно, не само унутар ромске заједнице, већ иу ширем друштвеном, политичком и медијском простору. Њихово деловање показује да млади Роми не траже милостињу, већ простор и прилику да равноправно учествују у креирању друштва које припада свима. Баве се теме које интересују младе јер су и сами чланови организације млади, а тренутно активно раде на представљању Рома и Ромкиња на међународном нивоу.Млади Роми и Ромкиње нису само корисници програма – они су активни актери промене, едукатори, уметници, лидери и узори својим вршњацима. Кроз Караван пријатељства, у партнерству са организацијама попут РОМС-а, осветљава се снага ромске омладине и показује да укљученост није само право, већ и предност за цело друштво.Јер инклузија није циљ – она је пут. А на том путу, сваки корак који направимо заједно, корак је ка свету у којем сви имамо једнаку шансу да растемо, учимо и будемо прихваћени. Inkluzia e terne Romenge - shukar misalO Centro Nevo Lumiako kerela buti e projekteske "Amalipaski Karavana" e finansijake suportosa kotar e Foroski Komuna Voždovac. O projekto ka djal trin chon thaj ka realizuinol pe teritorija taro Voždovaco Komunako Gavermento, specialno fokuso ko romane bešipnaske thana.Proyekteske aktivitetya ka oven fokusirime ano zoralipe e fremesko e mashkarthemutne patyavipasko, promoviripe e kulturake diferenciyengo, thay laqharipe e poziciako e romane komunitetesko prekal inkluzivuno thay edukativuno sasto. O projèkto "Friendship Caravan" sas kerdo katar o trubulipen te konektisarel pes, te del pes zor thaj te inkurajil pes e ternenge te vazden jekh komunitèta khetane kaj e diferencie si jekh zor, na jekh pharipe.O fokuso kadale karavanosko si pe terne romane murša thaj džuvlja, kodola kaske glasura butivar či ašunen pes dosta zurales, numa saven si baro potencijalo te den kontribucija ande societeta pire džanglimasa, talentonca, thaj autentično lumjako dikhipe.I inkluzia e terne Rromengi na značinel numaj lengi prezenca ande formalne edukaciake thaj socijalne strukture. Kodo znachil aktivno participacia, barabar decizjako keripe, thaj shaipe te formiril pes o avutnipe e komunitetonge savenge von peren.Prekal aktivitetija sar so si workshopia thaj vakeribe, o Friendship Caravan kerela than kote so o predrasude ka hasaren pe thaj ka keren pe brodura maškar terne manuša taro diferentno etnikane thaj kulturalno identiteti.Akava projèkto bićhalel jekh zuralo mesažo: o amalipen, o xatjaripen thaj o jekhutno respekto si o fundo vaś svako ćaćutno societèto. Prekal mobilno aktivitetija ki teritorija tari Voždovacko Civičko Organizacija, i Karavana taro amalipa na numa promovirinela o Romano inkluzipe, numa thaj averčhavel o narativo so but droma marginalizirinela o komuniteti.Sar misal tari lačhi praktika: Romane Ternenge Organizacia tari Srbija.Jekh taro šukar misalja taro sukcesno inkluzija thaj zoralipe e terne Romengo si Romani Ternengo Organizacija tari Srbija (ROMS) – inicijativa savi anel educirime, angažirime thaj socijalno aktivno terne Romane muršen thaj džuvljen.O ROMS kerel jekh than kaj e terne śaj te artikulirinen pire trubujimata, te keren medija thaj socialno sasto, te organizuin edukacija thaj kampanje, thaj kade te aven agentura pala paruvipe ande pire komunitetura.Prekal ververutne aktivitetura, o ROMS kerel advokacia te o glaso e terne Romengo te ašunel pes zorale thaj klaro, na numaj andar i romani komuniteta, no vi ande majbaro socialo, politikano thaj medijako than. Olengere akcije sikavena kaj e terne Roma na roden almozna, numa than thaj šajipe te participirinen barabar te keren jekh amalipa savo si savorenge.Von keren buti e temenca save interesirinen e ternen soske e membrura e organizaciake korkore si terne, thaj von akana aktivno keren buti te reprezentirinen e Romen ko maškarthemutno nivelo.E terne Romane murša thaj džuvlja naj numaj beneficiarija katar o programo - von si aktivne agentura pala paruvipe, edukatora, artistura, liderura, thaj modelura pala pire amala.Prekal o Amalipasko Karavani, ko partneripe e organizaciencar sar so si o ROMS, i zor e romane ternenge si vazdini thaj sikavela kaj i inkluzia nane numa hakaj, numa thaj avantažo bašo sasto amalipa.Prekal o Amalipasko Karavani, ko partneripe e organizaciencar sar so si o ROMS, i zor e romane ternenge si vazdini thaj sikavela kaj i inkluzia nane numa hakaj, numa thaj avantažo bašo sasto amalipa.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/inkluzija-mladih-roma-dobri-primeri</link><guid>703</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/685d1b241a87b_file.png</dc:content ><dc:text>Inkluzija mladih Roma - dobri primeri</dc:text></item><item><title>Očuvanje kulture i identiteta </title><description><![CDATA[Очување културе и идентитета РомаЦентар Нови свет реализује пројекат „Караван пријатељства“ уз финансијску подршку Градске општине Вождовац. Пројекат ће трајати три месеца и биће реализован на територији ГО Вождовац, са посебним фокусом на ромска насеља. Активности у пројекту биће усмерене на јачање оквира међусобног поверења, промоцију културне разноликости и унапређење положаја ромске заједнице кроз инклузивне и едукативне садржаје.Очување културе и идентитета Рома од изузетног је значаја за неговање разноликости и богатства целокупног друштва. Роми поседују дугу и богату историју, јединствен језик, обичаје, музику, плес и традицију која се преноси с колена на колено.У савременом друштву, важно је радити на очувању ових вредности кроз образовање, организовање културних манифестација и пружање подршке ромским заједницама. Посебно је важно очувати ромски језик, јер он представља темељ ромског идентитета.Промовисање међусобног активног поштовања, равноправности и укључивања Рома у све сфере друштва доприноси не само очувању њихове културе, већ и изградњи праведнијег и инклузивног друштва за све.Te arakhel pes i rromani kultura thaj o identitetoO Centro Nevo Lumiako kerela buti e projekteske "Amalipaski Karavana" e finansikane suportosa kotar e Foroski Komuna Voždovac. O proekti ka ačhol trin masek thaj ka realizuinel pe teritorija taro Voždovaco Komunako Gavermento, specialno fokuso ko romane bešipnaske thana.Активности у пројекту биће усмерене на јачање оквира међусобног поверења, промоцију културне разноликости и унапређење положаја ромске заједнице кроз инклузивне и едукативне садржаје.E projektosqe aktivitètură ka aven fokusime anθ-o zorǎripen e fremosqo vaś jekhaverutno patǐvipen, te promovisarel pes i kulturaqi diverzitèta, thaj te laćharel pes i pozicia e rromane komunitètaqi prekal inkluzivno thaj edukaciaqo sasto.Te arakhel pes i kultura thaj o identiteto e Rromengo si majbaro importanca vash te barjarel pes o diverziteto thaj o barvalipe e societatosko sar jekh. E romen si lungo thaj barvali historia, jek unikalno chib, običaji, muzika, kheliba thaj tradicije save nakhle katar e generacija ki generacija. Ando moderno societeto, importantno si te kerel pe buti te arakhel pe akala valutencar ﬁkral edukacia, organiziribe kulturake eventia, thaj dendo suporto e romane komunitetenge. Maj but si importantno te arakhel pes i rromani ćhib, kaj voj reprezentisarel o fundo e rromane identitetosqo.Promoviribe jekhavresko aktivno respekto, jekhipe, thaj inkluzija e Rromengi ande sa e sfere e societatosko del kontribucija na numaj te arakhel pes lengi kultura, no vi te vazdel pes jekh maj ćaćutno thaj inkluzivno amalipe savorrenge.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ocuvanje-kulture-i-identiteta</link><guid>702</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6852c977adce8_file.png</dc:content ><dc:text>Očuvanje kulture i identiteta </dc:text></item><item><title>Učenik generacije - NIKOLA JOVANOVIĆ</title><description><![CDATA[Učenik generacije – NIKOLA JOVANOVIĆSa ponosom vam predstavljamo Učenika generacije u školskoj 2024/25. godini – Nikolu Jovanovića iz odeljenja 8/1.Nikola je tokom osmogodišnjeg školovanja ostvario konstantan odličan uspeh, sa svim peticama, i time stekao diplomu „Vuk Stefanović Karadžić“. Za svoje posebno zalaganje i izuzetne rezultate na takmičenja od opštinskog, preko okružnog, pa sve do republičkog nivoa, dobio je i diplomu „Dositej Obradović“ iz čak pet nastavnih predmeta.Nikola je učestvovao na dva Republička takmičenja u programiranju, gde je postizovao zapažene rezultate, kao i na Republičkom takmičenju iz engleskog jezika 2024. godine.Skroman, lepo vaspitan, kulturan i druželjubiv – Nikola je pravi primer vrednog i posvećenog učenika.Posebno je važno istaći da Nikoladolazi iz romske zajednice, i njegov uspeh predstavlja snažan podsticaj svim mladim Romima da istraju u obrazovanju i veruju u sopstvene mogućnosti. Ovakvi primeri pokazuju da romska deca imaju veliki potencijal i da, uz podršku škole, porodice i zajednice, mogu postići vrhunske rezultate. Obrazovanje je ključ za bolju budućnost, i uspeh jednog učenika kao što je Nikola inspiracija za mnoge druge da krene istim putem.Želimo Nikolić puno uspeha u daljem školovanju i životu, uz veru da je ovo tek početak jedne blistave budućnosti!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ucenik-generacije-nikola-jovanovic</link><guid>701</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6852c9e35f58d_file.png</dc:content ><dc:text>Učenik generacije - NIKOLA JOVANOVIĆ</dc:text></item><item><title>Briga o sebi: Temelj očuvanja mentalnog zdravlja </title><description><![CDATA[Briga o sebi: Temelj očuvanja mentalnog zdravlja 
U svakodnevnom haosu obaveza, rokova i društvenih očekivanja, često zaboravljamo ono najvažnije – sebe. Briga o sebi nije luksuz niti sebičnost, već nužnost. To je čin ljubavi prema sopstvenom biću, koji nam pomaže da očuvamo mentalno zdravlje, prepoznamo sopstvene granice i živimo kvalitetnije. 
Mentalno zdravlje je temelj našeg celokupnog funkcionisanja – utiče na to kako razmišljamo, osećamo, donosimo odluke i nosimo se sa životnim izazovima. Kada je mentalno zdravlje narušeno, teško je biti prisutan, produktivan ili uopšte uživati u svakodnevnim stvarima. Upravo zato je važno negovati unutrašnji mir i uspostaviti zdrave rutine koje nas podržavaju. 
Briga o sebi ne izgleda isto za svakoga. Nekome će to biti šetnja u prirodi, drugome razgovor sa prijateljem, a nekome tišina i odmor od digitalnog sveta. Ključno je da osluškujemo sebe i prepoznamo šta nam zaista prija. To podrazumeva i učenje da kažemo "ne" kada je to potrebno, da odvojimo vreme za odmor bez osećaja krivice, i da potražimo stručnu pomoć kada osetimo da ne možemo sami.

Važno je normalizovati razgovore o mentalnom zdravlju. Svi se povremeno suočavamo sa stresom, anksioznošću, tugom ili osećajem preopterećenosti. Otvorenost prema tim iskustvima ne znači slabost, već hrabrost. U društvu koje nas često uči da budemo "jaki" po svaku cenu, autentičnost i ranjivost postaju revolucionarni činovi. 
Briga o sebi je proces – ne dešava se preko noći. Potrebno je vreme da razvijemo strategije koje nam pomažu da se osećamo dobro, ali svaki mali korak ka tome je vredan. Kada se dobro brinemo o sebi, gradimo stabilniji temelj za suočavanje sa izazovima, jačamo odnose sa drugima i razvijamo veće razumevanje za sopstvene potrebe i emocije. 
Zato te podsećamo: zastani. Udahni. Oseti kako si. Briga o sebi počinje baš tu – u trenutku kada sebi pružiš pažnju.Romski Medijski Servis sprovodi projekat pod nazivom "Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život " uz finansijsku podršku Sekretarijata za socijalnu zaštitu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/briga-o-sebi-temelj-ocuvanja-mentalnog-zdravlja</link><guid>700</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6835c88d09f96_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Briga o sebi: Temelj očuvanja mentalnog zdravlja </dc:text></item><item><title>Međunarodni dan nestale dece – Glas roditelja i dalje odjekuje</title><description><![CDATA[Međunarodni dan nestale dece – Glas roditelja i dalje odjekujePovodom Međunarodnog dana nestale dece, koji se širom sveta obeležava 25. maja, Udruženje "Beogradska grupa roditelja nestalih beba" organizovalo je obeležavanje ovog dana ispred zgrade Osnovnog javnog tužilaštva u Katanićevoj ulici, dana 23. maja 2025. godine.Ovim skupom roditelji su još jednom ukazali na višedecenijske nepravde i nerešene slučajeve nestanaka novorođenčadi u Srbiji, kao i na sistemske prepreke sa kojima se suočavaju u pokušajima da saznaju istinu o svojoj deci.Udruženje je tom prilikom podelilo i zvanično saopštenje, kojim apeluje na nadležne institucije da konačno preduzmu konkretne korake ka rasvetljavanju slučajeva nestalih beba i obezbede pravdu za roditelje koji već decenijama tragaju za odgovorima.U prilogu se nalazi i zvanično saopštenje Udruženja "Beogradska grupa roditelja nestalih beba", izdato tim povodom.САОПШТЕЊЕУдружење „Београдска група родитеља несталих беба“ обележиће Међународни дан нестале деце (25. мај) у петак, 23. маја 2025.год. у 15 часова,испред Основног јавног тужилаштва у Катаничевој 15. Овим догађајем родитељи поново скрећу пажњу јавности на једну од највећих и најболнијих афера у новијој историји Србије — аферу несталих беба. И након више од две деценије, правда није задовољена, а истина није откривена. Окупљања родитеља организују се годинама, али држава Србија и даље није обезбедила функционалан механизам за откривање судбине несталих беба. Упркос пресуди Европског суда за људска права у предмету „Зорица Јовановиć против Србије“ из 2013. године, донет је закон, формирана комисија и покренути поступци, резултати и даље изостају. Судбине несталих беба нису расветљене. „Ово није питање прошлости — ово је питање правде, људских права и људског достојанства.“ На овогодишњем обележавању биће истакнути транспаренти са датумима рођењa. несталих беба, у нади да ће неки од оних који сумњају у своје порекло, а препознају датум, добити храброст да се јаве и сазнају истину о свом биолошком пореклу. У оквиру програма, родитељи несталих беба јавно ће говорити о својим захтевима. Родитељи ће носити мајице са снажном поруком. Позивамо све институције да коначно, озбиљно и одговорно приступе решавању сваког појединачног случаја, обезбеде темељне истраге са ширим овлашћењима, као и пуну транспарентност у раду.Родитељи имају право на истину.Друштво има обавезу да ту истину обезбеди.Свако дете има родитеље који га чекају.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/medunarodni-dan-nestale-dece-glas-roditelja-i-dalje-odjekuje</link><guid>699</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/68348f08767dc_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Međunarodni dan nestale dece – Glas roditelja i dalje odjekuje</dc:text></item><item><title>Poboljšanje mentalnog zdravlja - naši saveti</title><description><![CDATA[U okviru projekta „Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život“ , koji provodi Romski medijski servis uz podršku Sekretarijata za socijalnu zaštitu , delimo sa vama korisne savete za poboljšanje mentalnog zdravlja .Naš cilj je da kroz informiranje, edukaciju i osnaživanje doprinesemo boljoj brizi o psihološkom blagostanju svih članova zajednice. Mentalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko, a pravovremena podrška, razgovor i razumevanje mogu učiniti veliku razliku.Pratite nas i budite deo pozitivnih promena.Kliknite i pogledajte video]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/poboljsanje-mentalnog-zdravlja-nasi-saveti</link><guid>698</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/682dba2ec9041_file.png</dc:content ><dc:text>Poboljšanje mentalnog zdravlja - naši saveti</dc:text></item><item><title>Karavan prijateljstva - značaj interkulturalnog dijaloga</title><description><![CDATA[Centar Novi svet realizuje projekat „Karavan prijateljstva“ uz finansijsku podršku Gradske opštine Voždovac. Projekat će trajati tri meseca i biće sproveden na teritoriji GO Voždovac, sa posebnim fokusom na romska naselja.Cilj projekta je smanjenje predrasuda i stereotipa prema romskoj populaciji i drugim manjinskim grupama, kao i promocija bogate romske kulture i tradicije putem medijske kampanje.Kroz Karavan prijateljstva želimo da približimo javnosti stvaralaštvo i svakodnevni život romske zajednice, promovišemo međusobno razumevanje i doprinesemo boljoj integraciji Roma u društvo. Projekat će biti realizovan putem elektronskih medija i internet radija Novi svet, kao i kroz sadržaje na portalu Romski medijski servis.Naš karavan će kroz različite događaje, intervjue i reportaže osvetliti značaj interkulturalnog dijaloga i zajedništva između romske i većinske populacije.Pratite naš sajt za više informacija https://romskimediji.rs/]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/karavan-prijateljstva-znacaj-interkulturalnog-dijaloga</link><guid>696</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/682db75e93fb9_file.png</dc:content ><dc:text>Karavan prijateljstva - značaj interkulturalnog dijaloga</dc:text></item><item><title>Poboljšanje mentalnog zdravlja</title><description><![CDATA[Poboljšanje mentalnog zdravljaRomski Medijski Servis sprovodi projekat pod nazivom "Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život " uz finansijsku podršku Sekretarijata za socijalnu zaštitu.Mentalno zdravlje utiče na naše razmišljanje, blagostanje i osećanje.Mentalno zdravlje nije samo odsustvo – to je razvijanje emcionalnih stabilnosti i poboljšanje životnog zadovoljstva. Uvođenjem zdravih navika, kao što su kvalitetan san, pobojšanje društvenog života, fizička aktivnost i poboljšanje psihičkog zdravlja.Cilj ovog uvoda jeste da podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i da pokaže da čak i male promene mogu doprineti zabolji i kvalitetniji život. Naši saveti zapoboljšanje:1. fizička aktivnost – redovno vežbanje smanjuje stres i poboljšava raspoloženje2. zdrava ishrana – utiče pozitivno na mozak i telo3. dovoljno sna – nedostatak sna pogoršava anksioznost i depresiju4. tehnike opuštanja – meditacija, duboko disanje mogu pomoći u smanjenju napetosti5. socijalna povezanost – održavanje odnosa sa porodicom i prijatejima pomaže kod povezanosti. Važno je potražiti pomoć kada je potrebna. Razgovor sa psihologom, terapeutom ili čak poverljivim prijateljem može biti prvi korak ka ozdravljenju. Mentalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko, i zaslužuje pažnju, brigu i podršku.O mentalno sastipe kerel efekto sar amen gindisaras, hatjaras thaj hatjaras.O sastipe e gojako nane numaj o bi-aźutipe - vov si te barjarel pes e emocionalno stabiliteto thaj te lačharel pes o satisfàkcia e źivdipnaski.Te introducisaras sastipaskere običaji, sar so si kvalitetno sovipe, lačharipe e socialno dživdipasko, fizičko aktiviteto thaj lačharipe mentalno sastipe.O gindo kadale introdukci sa si te vazdel opre o zanglipe pa o importanso le mentalno sastipesko thaj te sikavel ke vi cine parujimata shaj den kontribucia pe maj lashio trajosko kvaliteto.Amare śajutnimata aś o laćharipen:1. fizičko aktiviteto - regularno exerciso ciknjarel o streso thaj lačharel o ćhand2. sasti dieta - si la jekh lačho efekto po mozgo thaj po trupo3. dosta soba - bi sovipe kerel maj bilačhi anksiozitatea thaj depresia4. relaksaciake teknike – meditacia, baro suno śaj te aźutil te tiknjarel pes i tenzija5. socialo konekcia - te inkeres relacie e familijasa thaj amalenca aźutil e konekcia.Si importantno te rodes zutipe kana trubul. Te des duma jekhe psihologosa, terapevtosa vaj vi jekhe patǐvale amalesa śaj te avel o angluno paso karing o sastipen. O mentalno sastipe si sa kade importantno sar o fizichno sastipe, thaj vov meril atencija, grizha thaj suporto.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/poboljsanje-mentalnog-zdravlja</link><guid>695</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/681ca840d00f6_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Poboljšanje mentalnog zdravlja</dc:text></item><item><title>Motivacija - snaga koja nas pokreće</title><description><![CDATA[Motivacija - snaga koja nas pokrećeMotivacija je proces koji podrazumeva pokretanje i usmeravanje aktivnosti ka određenom cilju. Ona nas pokreće da delujemo, da težimo ka nečemu ili nekome, i predstavlja osnovu svakog napretka – ličnog, porodičnog i društvenog.Motivacija se sastoji iz tri osnovna elementa:motiv – unutrašnja potreba ili želja,aktivnost – konkretna radnja koju preduzimamo,cilj – ono čemu težimo.Postoje dve osnovne vrste motivacije:unutrašnja (intrinzična) motivacija – dolazi iznutra, iz ličnih vrednosti, želja, interesa ili strasti. Ona određuje intenzitet, smer i trajanje našeg delovanja.spoljašnja (ekstrinzična) motivacija – dolazi iz okruženja, u vidu nagrada, priznanja, očekivanja ili pritisaka.Kada se određeni motiv zadovolji, njegova snaga se menja – smanjuje se ili nestaje, što pokazuje da se i motivacija stalno menja u zavisnosti od toga koliko truda je potrebno da se određeni cilj postigne i koliko nam je on značajan.Kada govorimo o motivaciji, važno je istaći i snagu koju u sebi nostril mnoge žene – posebno Romkinje.Uprkos brojnim izazovima, preprekama i često nevidljivim borbama, Romkinje su stub porodice i zajednice. One drže porodicu na okupu, brinu o deci, neguju međuljudske odnose i neretko preuzimaju odgovornost za opstanak domaćinstva. Njihova motivacija proizilazi iz ljubavi, borbe za dostojanstven život, želje za obrazovanjem i želje da svojoj deci pruže bolju budućnost.One su primer tihe, svakodnevne snage. Upravo ta snaga, i kad nije vidljiva spolja, osvetljava mnoge živote iznutra.Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život" koji realizuje Romski Medijski Servis uz finansijsku podršku Sekretarijata za socijalnu zaštitu.I motivacia si jekh proceso savo inćarel te astarel pes thaj te źutil pes e aktivitètură karing jekh ćàso. Vov ćhivel amen te keras buti, te zumavas karing vareso vaj varekon, thaj si o fundo sa e progresosko - personalno, familijako thaj socialno.I motivacia si kerdini katar trin bazikane elementura:motivo – andruni trubujipe vaj kamipe,aktiviteto - jekh specifiko akcia savi keras,ciljo – so amen zumavas.Si duj bazikane tipuria e motivaciake:andruni (interno) motivàcia – avel andar o andruno, andar e manuśenqe valutură, kamimata, interesură vaj paśimata. Vov determinil i intenziteta, i rig thaj i duripe amare akciako.eksterno (ekstrinsicko) motivàcia - avel katar o ambiènto, anθ-i fòrma e premienqi, prinźaripnasqi, aźutipnaski vaj presienqi.Kana jekh varesavo motivo si satisfimo, lesqi zor paruvel pes - tiknjarel pes vaj xasarel pes, so sikavel kaj i motivacia vi konstantno paruvel pes dependindoj kobor zor trubul te aresel pes varesavo ciljo thaj kobor si importanto amenge.Kana keras lafi pala motivacia si importantno te sikavas e zor savi but džuvlja - specialo e Rromane džuvlja - si ande peste.Bizo but pharipa, pharipa thaj butivar na dikhline maripa, e Romane džuvlja si o stolpo e familijako thaj e komunitetosko. Von inkren e familija khetane, len sama pala e čhave, barjaren e relacije maškar e manuša thaj butivar len e responsibilita pala o trajo e kheresko. Lengi motivacia avel katar o kamipe, o maripe pala jekh dignitetosko trajo, o kamipe pala edukacia thaj o kamipe te del peske čhaven jekh maj lačho avutnipe.Von si egzamplo vash ćhivdi, sakodivesutni zor. Si akaja zor, vi kana na dikhel pes kotar o avruno, so lumjarel bute dživdipa kotar o andruno.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/motivacija-snaga-koja-nas-pokrece</link><guid>694</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/683d80c1a2727_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Motivacija - snaga koja nas pokreće</dc:text></item><item><title>Puberet nije bauk</title><description><![CDATA[Pubertet nije bauk – novi projekat za mlade Rome i Romkinje!Romski medijski servis pokreće projekat namenjen mladima sa opština Zemun i Novi Beograd, sa ciljem da kroz radionice, medijske sadržaje i otvorene razgovore zajedno rušimo tabue o pubertetu, mentalnom zdravlju i rodnoj ravnopravnosti.Kroz edukaciju i razmenu iskustava, mladi će imati priliku da saznaju sve što ih zanima o promenama u adolescenciji – bez srama i bez straha. Znanje je moć – osnaži sebe i pridruži se!Pubertet je prirodan proces koji donosi brojne fizičke, emocionalne i psihološke promene. Iako može biti zbunjujuć, on je važan korak ka odrastanju i samopouzdanju. Kroz ovaj projekat, mladima želimo da obezbedimo siguran prostor gde mogu da postavljaju pitanja, podele svoje dileme i čuju iskustva svojih vršnjaka.Poseban fokus biće na temama koje se često prećutkuju – kao što su menstruacija, telesne promene, prva zaljubljivanja, ali i mentalno zdravlje i osećaj pripadnosti. Kroz otvoreni dijalog i kreativne metode rada, gradimo zajednicu podrške i razumevanja.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/puberet-nije-bauk</link><guid>693</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/67fe4587f1348_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Puberet nije bauk</dc:text></item><item><title>Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život </title><description><![CDATA[Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život Romski Medijski Servis sprovodi projekat pod nazivom "Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život " uz finansijsku podršku Sekretarijata za socijalnu zaštitu.Projekat ima za cilj podizanje svesti o stresu, emocionalnoj uceni, sindromu sagorevanja, brizi o sebi i mentalnom zdravlju, kroz osnaživanje 15 Romkinja – žena koje su preživele nasilje, samohranih majki, prvorotki i žrtava ranih brakova.
Kroz niz pažljivo osmišljenih edukacija, učesnice će imati priliku da steknu znanja i veštine koje će im pomoći da bolje razumeju sebe, prepoznaju sopstvene potrebe i nauče kako da se brinu o svom psihičkom i fizičkom blagostanju.
Ovim putem predstavljamo i naš prvi tekstualni prilog, koji govori o motivaciji i prevazilaženju unutrašnjih i spoljašnjih ograničenja – kao inspiraciju za sve žene koje tragaju za snagom da naprave promenu u svom životu.Motivacija je proces pokretanja i usmeravanja aktivnosti ka cilju. Ona nas pokreće prema cilju i podstiče delovanje ka nečemu ili nekome. Ona se sdastoji iz tri elemenata: motiv, aktivnost, cilj. vrste motivacija: inter rizična motivacija-unutrašnja, sve ono što nas iznutra navodi i na aktivnost i određuje njen smer, intenzitet i trajanje i ekstrer rizična sve ono što nas navodi na aktivnost i određuje en smer i trajanje. Zadovoljenje motiva posledice prestaje uticati na druga ponašanja. to pokazuje da se on menja njegov intenzitet i značaj koji zavisi od koliko je potrebno napora da se motiv zadovoljava.   Motivacija – snaga koja nas pokrećeMotivacija je proces koji podrazumeva pokretanje i usmeravanje aktivnosti ka određenom cilju. Ona nas pokreće da delujemo, da težimo ka nečemu ili nekome, i predstavlja osnovu svakog napretka – ličnog, porodičnog i društvenog.Motivacija se sastoji iz tri osnovna elementa:

motiv – unutrašnja potreba ili želja,

aktivnost – konkretna radnja koju preduzimamo,

cilj – ono čemu težimo.
Postoje dve osnovne vrste motivacije:

unutrašnja (intrinzična) motivacija – dolazi iznutra, iz ličnih vrednosti, želja, interesa ili strasti. Ona određuje intenzitet, smer i trajanje našeg delovanja.

spoljašnja (ekstrinzična) motivacija – dolazi iz okruženja, u vidu nagrada, priznanja, očekivanja ili pritisaka.
Kada se određeni motiv zadovolji, njegova snaga se menja – smanjuje se ili nestaje, što pokazuje da se i motivacija stalno menja u zavisnosti od toga koliko truda je potrebno da se određeni cilj postigne i koliko nam je on značajan.Kada govorimo o motivaciji, važno je istaći i snagu koju u sebi nostril mnoge žene – posebno Romkinje.
Uprkos brojnim izazovima, preprekama i često nevidljivim borbama, Romkinje su stub porodice i zajednice. One drže porodicu na okupu, brinu o deci, neguju međuljudske odnose i neretko preuzimaju odgovornost za opstanak domaćinstva. Njihova motivacija proizilazi iz ljubavi, borbe za dostojanstven život, želje za obrazovanjem i želje da svojoj deci pruže bolju budućnost.One su primer tihe, svakodnevne snage. Upravo ta snaga, i kad nije vidljiva spolja, osvetljava mnoge živote iznutra.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/unapredi-svoj-polozaj-i-potencijal-za-kvalitetniji-zivot</link><guid>692</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/67f91a6464035_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Unapredi svoj položaj i potencijal - za kvalitetniji život </dc:text></item><item><title>Žene menađzerke u medijima</title><description><![CDATA[Krajem januara u Vrnjačkoj Banji održan je dvodnevni plenum pod nazivom “Žene menadžerke u medijima” koji je okupio menadžerke i urednice lokalnih medija iz Kraljeva, Kruševca, Požarevca, Sremske Mitrovice, Kragujevca, Beograda, Užica, Novog Pazara…Kako je rečeno na plenumu, žene u medijima, posebno na rukovodećim pozicijama u lokalnim sredinama, suočavaju se sa brojnim izazovima i ovaj projekat ima za cilj njihovo osnaživanje kako bi povećale svoju otpornost i profesionalno i efikasno obavljale svoj posao uprkos pritiscima i izazovima.Na plenumu je predstavljeno istraživanje  „Opažanja i stavovi žena na menadžerskim pozicijama u lokalnim medijima“, koje je uradila Asocijacija nezavisnih lokalnih medija „Lokal pres“, istraživanje je obuhvatalo komercionalne medije i medije civilnog sektora.Projekat je realizovao PU “Lokal pres” kao deo svojih aktivnosti u okviru Kluba “Zorica Višnjić”, a finansiran je od strane British Councila.Generalna sekretarka “Lokal presa”, Snežana Milošević istakla je da je ideja okupljanja bila da se učesnice osnaže i iznesu sve one prilike i neprilike sa kojima se susreću i koje ih muče.-Takođe, cilj nam je bio da ih umrežimo i da im pomognemo da bolje i sa što manje stresa upravljaju svojim medijima. Ovo je prva velika akcija koja se održava u okviru Kluba žena koji nosi ime naše rano preminule koleginice i nekadašnje predsednice Upravnog odbora Zorice Višnjić. U njenu čast smo planirali barem jednu ovakvu akciju godišnje gde ćemo na slikovit način pokazati sa čime se mi sve susrećemo u našem radu. Pre ovoga u okviru Kluba radili smo istraživanje koje će biti neka polaznica i dobar izvor podataka kako za evropske institucije i udruženja, tako i za druge zemlje u regionu. Istraživanje je pokazalo da su najosetljivije na pritiske žene menadžerke koje imaju manji broj zaposlenih. One su izložene više stresu i većim pritiscima u svojim sredinama jer su same u tim medijima i jer su žene. Dakle, njima je podrška i te kako potrebna, ne samo od porodica već i od šire javnosti i od sugrađana u tim lokalnim zajednicama. Istraživanje je, takođe, pokazalo da direktorke i urednice u komercijalnim medijima više strahuju od toga da će izgubiti određene poslovne prilike te da kao meru zaštite primenjuju to da odustaju od određenih tema koje mogu biti problematične.“Menadžerke OCD medija kao prva četiri iskustva navele: osećaj dodatno ugrožene bezbednosti, teškoće u poslovanju, negativni uticaj na poslovni napredak, pa tek onda sa su izbegavali određene teme i priče. Ovo ponovo ukazuje na veću zabrinutost za bezbednost menadžerki iz OCD medija. U komercijalnim medijima situacija je drugačija. Prvo iskustvo na listi je izbegavanje tema, potom su razmišljale o promeni profesije, pa tek onda slede teškoće u poslovanju“, pokazuje istraživanje.Žene u medijima, posebno na rukovodećim pozicijama u lokalnim sredinama, suočavaju se sa brojnim izazovima, a većina njih koje su na menadžerskim pozicijama za saradnike biraju upravo žene.Audio snimak poslušajte OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zene-menadzerke-u-medijima</link><guid>691</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/67bb7a91edb14_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Žene menađzerke u medijima</dc:text></item><item><title>Saopštenje Unije Roma Srbije </title><description><![CDATA[ Saopštenje Unije Roma Srbije povodom neetničkog izveštavanjaSaopštenje Unije Roma Srbije, u kojem se izražava duboka zabrinutost i ogorčenje povodom reportaža novinara Nemanje Šarovića. Kako je navedeno u saopštenju, Šarović je sa mitinga Srpske napredne stranke kontinuirano prikazivao pripadnike romske nacionalne manjine kao dominantne učesnike. Unija Roma Srbije smatra da ovakvi narativi, koji se fokusiraju na etničku pripadnost, nisu samo neprofesionalni i diskriminatorni, već dodatno stigmatizuju ovu ranjivu društvenu grupu.U saopštenju se podseća da je Unija Roma Srbije već upozoravala na praksu zloupotrebe socijalno ugroženog stanovništva, posebno pripadnika romske zajednice, u političke svrhe. Kako je istaknuto, socijalno ugroženi Romi su često prisiljavani da prisustvuju mitinzima pod pretnjom ukidanja socijalne pomoći, što se smatra ne samo ozbiljnim društvenim problemom, već i direktnim kršenjem osnovnih ljudskih prava i dostojanstva.Unija Roma Srbije ukazuje da ovakve aktivnosti narušavaju političke i novinarske kodekse, jer zloupotreba položaja socijalno ugroženih lica radi političkih ciljeva prevazilazi sve moralne i etičke norme. Medijsko isticanje etničke pripadnosti ovih ljudi, kako se navodi, doprinosi širenju stereotipa i društvenoj isključenosti.Zbog svega navedenog, Unija Roma Srbije oštro osuđuje ovu praksu i zahteva od svih političkih aktera da prestanu sa manipulacijama i pritiscima prema romskoj zajednici. Takođe, apeluje na novinare i medije da se pridržavaju profesionalnih i etičkih standarda, izveštavajući objektivno, bez etničkog etiketiranja i diskriminatornih insinuacija.Unija Roma Srbije, kako se zaključuje, ostaje posvećena borbi za ravnopravnost i dostojanstvo svih Roma u Srbiji i nastaviće da preduzima potrebne korake kako bi se ovakve zloupotrebe sprečile u budućnosti.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/saopstenje-unije-roma-srbije</link><guid>690</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/67b33c330bd86_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Saopštenje Unije Roma Srbije </dc:text></item><item><title>Rodna ravnopravnost</title><description><![CDATA[Rodna ravnopravnostRodna ravnopravnost (takođe ravnopravnost polova ili jednakost polova) je načelo socijalne filozofije koje podrazumeva jednakost muškaraca, žena i osoba drugačijih rodnih identiteta u društvenom i političkom životu.Rodna ravnopravnost pretpostavlja da jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka jedne zajedniceNačelo rodne ravnopravnosti i nediskriminacije je jedno od temeljnih ljudskih prava… Pol se dobija rodjenjem i doživljava se kao dobijena biološka karakteristika. Rod nema nikakve veze sa biologijom, vec se odonosi na sve razlike izmedju muškaraca i žena koje proističu iz društvenih očekivanja u vezi sa odgovarajucim ponašanjem, interosovanjima, sposobnostima, stavovima za muški i ženski indetitetŽenska prava predstavljaju izraz kojim se opisuje pravni, ideološki, filozofski i politički koncept prema kome svako ljudsko biće ženskog pola samim činom rođenja, bez obzira na poreklo ili državljanstvo, stiče određen broj neotuđivih prava. Predstavljaju prava koja su garantovana ženama i devojkama u mnogim društvima širom sveta. U nekim mestima, ova prava supodržana zakonom i lokalnim običajima, dok u nekim ona mogu biti ignorisana ili potisnuta.Stanje rodne ravnopravnosti u Srbiji obeleženo je određenim elementima očuvanog nasleđa iz perioda socijalizma, produbljenim rodnim nejednakostima koje su posledica tegobne tranzicije i društvene dezintegracije tokom devedesetih godina 20. veka, kao i promenom sistema i struktura tokom intenzivne transformacije nakon 2000. godine.Poslednje dve decenije reformskih procesa donele su uspostavljanje osnovnog pravnog i političkog okvira za unapređivanje rodne ravnopravnosti. Međutim, stiče se utisak da su ovi reformski procesi formalistički i da ne dovode do značajnih suštinskih promena. Procesi slabljenja institucionalnih mehanizama i marginalizacije pitanja rodne ravnopravnosti teku paralelno sa slabljenjem demokratskih institucija i jačanjem autoritarnih tendencija u vlasti i društvu.Rodne nejednakosti u različitim sferama ukorenjene su u patrijarhalnim stavovima i vrednostima stanovnika Srbije, pa tako većina muškaraca i žena smatra da je prihvatljivo da postoje rodno specifične uloge žena i muškaraca, pri čemu su uloge u sferi javnog života primerenije muškarcima, a u sferi privatnog života ženama.Vorba e nasulimaskoHate speech si vorba savi atakuil vaj tiknjarel varesavi socialo vaj etnikani grupa vaj varekas kotar kodi grupa. Ande esencija, o vakeripe si kerdo mamuj jekh manuš vaj manuša pala lengi rasa, religija, etniciteto, sexualno orientacija, dikhipe (učipe, pharipe, thulo rang...), gender, berš, vaj varesavi karakteristika savi vareko šaj te dikhel sar bilačhipe. O hatbrott trubul te ashavelpe, ke kade kerdzol ke kado zurales nasul del effekto pe viktimura, thaj univar chi djanen vi le doshale. Te shaj ashaven o hatbrott, ande but thema si regulovani zakonura kaj den sanktion pe hatbrott, thaj si vi but kampanji kaj maren pe te ashaven o hatbrott.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/rodna-ravnopravnost</link><guid>688</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/683d8099437ad_file.png</dc:content ><dc:text>Rodna ravnopravnost</dc:text></item><item><title>Slobodom govora protiv govora mržnje</title><description><![CDATA[Centar Novi Svet realizuje projekat "Empatijom protiv diskriminacije", finansiranog od strane Kabineta ministarke bez portfelja zadužene za rodnu ravnopravnost, prevenciju nasilja nad ženama, ekonomsko i političko osnaživanje žena.  Govor mržnjeGovor mržnje je govor kojim se napada ili omalovažava određena društvena ili etnička grupa ili pripadnik te grupe. U suštini je govor uperen protiv osobe ili više osoba zbog njihove rasne, verske, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, izgleda (visina, težina, boja kože...), pola, godina ili bilo koje osobine koju neko može smatrati nedostatkom. Govoru mržnje treba stati na put, jer se dešava da na žrtve istog to utiče jako lose, a počinioci nekada nisu toga ni svesni. U cilju suzbijanja govora mržnje u mnogim zemljama postoje uređeni zakoni, koji sankcionišu govor mržnje, a postoje i mnoge kampanje koje se bore da stanu na put govoru mržnje. Sloboda govoraSloboda govora je pravo izražavanja vlastitih stavova i razmišljanja bez straha da li će neko pokušati da vas spreči ili zbog  toga kazni. Naziva se i slobodom izražavanjaSmatra se da je sloboda govora neophodna za postojanje demokratske vlasti. U zemljama u kojima ne postoji sloboda govora, ljudi se boje reći ono što misle. U tom slučaju vlast i nadređeni ne znaju šta oni misle. Ako nadređeni ne znaju što podređeni žele, ne mogu ostvariti njihove potrebe. Kad nema slobode govora, vlast i nadređeni ne brinu se o onome što podređeni žele. Neki smatraju da je to razlog zašto neke vlasti ne dozvoljavaju slobodu govora - ne žele snositi posledice preuzimanja odgovornosti ili se boje pokretanja revolucije do koje bi došlo kad bi svi mogli znati što se sve događa u društvu. Zajednice u kojima postoji sloboda govora dozvoljavaju da sve sme biti izrečeno. TolerancijaTolerancija ili trpeljivost je pojam iz oblasti društva, kulture ili religije koji se odnosi na kolektivnu i pojedinačnu praksu prihvatanja i saradnje sa osobama koje nisu iste vere, ne misle na isti način, imaju drugačiji politički stav ili se razlikuju po nekom drugom osnovu. Tolerancija uključuje svesnu odluku da se postupi nenasilno ili uzdržano. Zasnovana je i na verskim učenjima svih religija, ali i na državnim zakonima koji ustanovljavaju pravo na različito mišljenje i neugrožavanje pojedinca.U našem društvenom rečniku, „tolerancija“ sve više postaje reč koja označava suzdržavanje – suzbijanje reakcije, izbegavanje konfrontacije, prećutno podnošenje. Tolerancija je veoma bitna za međuljudske odnose, jer predstavlja osobinu koja nam pomaže u tome da imamo vise strpljenja jedni za druge. Sloboda te vakeresVorbako slobodo si o chachipe te phenes so gindis thaj gindura bi darako ke varikon zumavela te ashavel tut vaj te del tut strafo anda kodo. Vov si vi akhardo slobodo te phenes so phenesSi konsiderime kaj i sloboda te vakerel pes si trubujipe vash o egzistencija e deEgaliteto e murśenqo Gender egaliteti lela pe peste kay yekh societeta, komuniteti vay organizaciya isilen yekhune shaipya vash o dzuvla, mursha thay manusha e diferentno gender identitetyengo vash te den kontribucia vash kulturako, politikako, ekonomikano thay socialuno progresi, sar ini te ovel len yekhune shaipya vash te losharen sa o lachipya thay lachipya e progresesko yekh komunitetiE džuvljikane hakaja si ekspresia savi si kerdini te deskriptirinel jekh legalo, ideologikano, filozofikano thaj politikano koncepto, palal savo svako manuš katar o džuvljikano gender, katar o akto e bijandipasko, bizo dikhipe katar o avindipe vaj o citizenshipo, astarel jekh cerra numero katar e na-alienabilne hakaja. Von reprezentuin e hakaja save si garantuime e džuvljenge thaj e čhavorenge ande but societetura krujal e lumia. Ande varesave thana, kadale čačipa si suportirime katar zakono thaj lokalo običaji, kana ande aver šaj te aven ignorime vaj phandade.O stato e džuvljengo egalitetosko ki Srbija si markirimo katar varesave elementura prezervirime barvalipaske katar o socialistikano periodo, fundone genderenge naegalitetura save si konsekvenca katar e phare tranzicija thaj socialno dezintegracija ko vakti kotar e injavardeš berša kotar o 20-to šelberšipe, sar vi o paruvipe e sistemurengo thaj strukturengo kotar o intenzivno transformàcia palo 2000-to berš.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/slobodom-govora-protiv-govora-mrznje</link><guid>687</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/683d8068cc8a1_file.png</dc:content ><dc:text>Slobodom govora protiv govora mržnje</dc:text></item><item><title>Međunarodni dan romskog jezika - važnost očuvanja identiteta</title><description><![CDATA[Međunarodni dan romskog jezika    Romski jezik predstavlja najbitniju stvar identita svih Roma. Ovaj jezik nije samo sredstvo komunikacije, nosi u sebi istoriju koja je veoma bogata, tradiciju i sve ono za sta su se pripadnici romske zajednice vekovima unazad borili. Zbog toga treba očuvati romski jezik, sačuvati ga od mnogih izazova, zaborava i marginalizovanja. Očuvanje romskog jezika stoga ima duboko značenje za očuvanje kulturnog nasleđa Roma i njihovog identita. Važno je da romski jezik treba koristiti u romskim zajednicama, da ne bi bio zaboravljen, prvobitno zbog romske kulture, muzike, prica, koje su obelezile proslost, a takodje i zbog buducih generacija, ali i radi boljeg sporazumevanja izmedju Roma u svakodnevnom životu.    Romski jezik je veoma raznolik, sa mnogim dijalektima koji održavaju regionalne i kulturne razlike unutar zajednice. Iako postoji mnogo varijacija unutar romskog jezika, jer su Romi migrirali kroz različite regije tokom istorije, osnovne karakteristike jezika ostale su prepoznatljive. Romski jezik ima bogatstvo dijalekata i različitih lokalnih varijacija koje su nastale usled geografske rasprostranjenosti, kulturnih kontakata i istorijskih okolnosti. Romski jezik je član indoevropske porodice jezika, grane indoarijskih jezika. Smatra se da je romski jezik nastao iz područja severozapadne Indije, odakle su Romi migrirali pre više od 1.000 godina. Upravo zbog tog porekla, romski jezik ima brojna sličnosti sa jezicima indijske grane.. U početku su Romi govorili dijalekat sličan jezicima koje su govorili ljudi u njihovoj domovini, ali tokom migracija kroz različite regije Evrope i sveta, romski jezik je ušao u kontakt s mnogim lokalnim jezicima, što je dovelo do stvaranja brojnih dijalekata i varijacija.  Romski jezik, kao ključni element kulturnog identiteta romske zajednice, suočava se s izazovima u pogledu očuvanja i upotrebe u savremenom društvu. Iako se procenjuje da romski jezik govori oko 12 miliona ljudi širom sveta, on je ugrožen usled brojnih faktora, uključujući asimilaciju, jezičku marginalizaciju i nedostatak obrazovnih resursa. Ipak, u poslednjim decenijama, širom Evrope i drugih delova sveta razvijene su inicijative za očuvanje i promociju romskog jezika, posebno kroz obrazovne programe, kurseve jezika i podršku nevladinih organizacija. Uz formalno obrazovanje, kursevi jezika postali su važan alat za očuvanje i revitalizaciju romskog jezika među mladima, kao i među onima koji žele da se ponovo povežu sa svojim jezičkim i kulturnim korenima. Ovi kursevi se održavaju i u okviru nevladinih organizacija i obrazovnih institucija, kao i u zajednicama. Brojne nevladine organizacije širom Evrope nude besplatne kurseve romskog jezika. Na primer, organizacije poput Romani Baxt u Srbiji i Romano Centro u Rumuniji, organizuju kurseve za odrasle i decu. Ovi kursevi omogućavaju romskim govorcima da unaprede svoje veštine u pisanju i govoru, kao i da učestvuju u programima kulture i umetnosti na romskom jeziku.  Govornici romskog jezika se cesto susrecu sa sa problemima poput diskriminacie, nedostatkom pristupa obrazovanja, ekonomske marginalizacije. U osnovnim i srednjim školama je veoma bitno imati nastavnike romskog jezika, radi stalne komunikacije sa učenicima, učenja novih stvari i da bi motivisali mnoge učenike.   Stereotipi i predrasude prema romskoj zajednici duboko su ukorenjeni u mnogim društvima, a njihov negativan uticaj posebno pogađa mlade Rome, koji su na raskršću između očuvanja svog kulturnog identiteta i integracije u šire društvo. Negativne percepcije o Romima, uključujući njihov jezik, mogu imati dugoročne posledice na to kako mladi Romi doživljavaju svoj jezik, identitet i kulturu. Stereotipi i predrasude često deluju kao prepreke u procesu jezičkog očuvanja i mogu dovesti do toga da mladi Romi odustanu od upotrebe svog jezika u svakodnevnom životu]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/medunarodni-dan-romskog-jezika-vaznost-ocuvanja-identiteta</link><guid>680</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/673c86328b68a_file.webp</dc:content ><dc:text>Međunarodni dan romskog jezika - važnost očuvanja identiteta</dc:text></item><item><title>Pridružite se našem timu!</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pridruzite-se-nasem-timu</link><guid>674</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/66e95ec09fae5_file.png</dc:content ><dc:text>Pridružite se našem timu!</dc:text></item><item><title>Medijska Blokada: Izazovi manjinskih Partija u Srbiji </title><description><![CDATA[Kao i u mnogim drugim zemljama, mediji igraju ključnu ulogu u političkom životu, oblikujući javno mnjenje i pružajući platformu političkim akterima da se predstave široj javnosti. Međutim, za manjinske partije, put ka javnom prisustvu i medijskoj vidljivosti često je popločan preprekama i izazovima koji često ostaju nevidljivi većini.

Jedan od najvećih izazova s kojima se manjinske partije suočavaju jeste medijska blokada. Medijska blokada može se definisati kao sistematsko isključivanje ili ograničavanje pristupa određenim političkim grupama ili manjinama u medijima. Unija Roma Srbije, kao romska, manjinska stranka, nedavno se našla u centru pažnje zbog svoje istorijske prve kandidature na izborima za Grad Beograd. Međutim, njihovo prisustvo i glasovi često ostaju nevidljivi ili nedovoljno zastupljeni u mainstream medijima.

Za romske partije, kao i za sve političke subjekte, pristup medijima nije samo pitanje vidljivosti već i pitanje demokratske pravednosti. Transparentna medijska kampanja tokom izbora ključna je za osiguravanje ravnopravnih uslova za sve učesnike. Kroz medijsku kampanju, političke stranke mogu da predstave svoje programe, ideje i vizije građanima, gradeći osnovu za demokratski izbor.

Važnost medijske kampanje ne može se preceniti. Ona je most između političkih aktera i birača, omogućavajući razmenu informacija i stvaranje informisanih odluka. Transparentnost u medijskoj kampanji ključna je za očuvanje integriteta izbornog procesa i poverenja javnosti u politički sistem.

Ipak, za romske partije, često se suočavajući s medijskom blokadom, izazov je još veći. Nedostatak pristupa medijima ograničava njihovu sposobnost da se izraze i da svoje poruke dopru do šire publike. Ovo nije samo pitanje pristupa, već i pitanje inkluzivnosti i jednakih šansi za sve političke subjekte.

U borbi protiv medijske blokade, važno je stvarati mehanizme i politike koje će osigurati da sve političke stranke imaju jednake mogućnosti za komunikaciju s javnošću. To uključuje regulativne reforme koje će promovisati transparentnost u vlasništvu medija, obezbeđujući da mediji služe kao platforma za raznolikost političkih glasova.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/medijska-blokada-izazovi-manjinskih-partija-u-srbiji</link><guid>670</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6676f07bbd528_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Medijska Blokada: Izazovi manjinskih Partija u Srbiji </dc:text></item><item><title>Mladi i romske partije- Ključna uloga mladih aktivista u politici</title><description><![CDATA[Ključna uloga mladih aktivista u politici
današnjem turbulentnom svetu, mladi su ključni igrači u formiranju političke scene i društvenih promena. Posebno važno je njihovo učešće u romskim partijama, gde se njihov glas često čuje kao glas promene i napretka. Omladinski odbori unutar ovih partija predstavljaju vitalne platforme za mlade aktiviste da artikulišu svoje ideje, rade na ostvarenju svojih ciljeva i oblikuju budućnost koja će biti nasleđena od strane narednih generacija.

Mladi su ne samo budućnost, već i sadašnjost političkog angažmana. Njihova energija, entuzijazam i inovativnost često donose novi pristup i perspektivu koja je ključna za rešavanje aktuelnih problema. Kroz aktivno učešće u omladinskim odborima romskih partija, mladi imaju priliku da direktno utiču na političke odluke, da zagovaraju svoje stavove i da oblikuju političke agende koje odražavaju njihove prioritete i brige. 
Formiranje omladinskih odbora unutar romskih partija nije samo formalnost već nužnost. Oni omogućavaju mladima da se edukuju o političkom procesu, da stiču veštine vođenja, komunikacije i pregovaranja, što im pomaže da postanu efikasni lideri i da izgrade svoju političku karijeru. Ovi odbori takođe pružaju prostor za mentorstvo, gde iskusni članovi mogu deliti svoje znanje i iskustvo sa novim generacijama, čime se osigurava kontinuitet i razvoj političkog nasleđa.

Bitno je naglasiti da sve što omladina danas radi i postiže, ostavlja dubok trag za buduće generacije. Učestvovanjem u romskim partijama, mladi ne samo da doprinose trenutnim političkim diskusijama već grade temelje za buduće političke pravce. Njihova angažovanost nije samo pitanje mladenačke inicijative već i moralna obaveza prema zajednici kojoj pripadaju i prema budućim generacijama koje će naslediti njihov rad.

Konačno, mladi kao aktivni građani imaju moć da transformišu politički pejzaž, da promene stigmu i da unaprede životne uslove svih pripadnika zajednice. Njihov glas je neophodan za ostvarenje inkluzivnog društva u kojem svaki pojedinac ima pravo na participaciju i priznanje.

Zato je podrška mladim aktivistima u romskim partijama ključna investicija u budućnost. Njihova strast, posvećenost i vizija su snaga koja može da pokrene pozitivne promene ne samo unutar partija već i u širem društvenom kontekstu. Neka njihova energija i ideje budu vođa putem kojim će se društvo kretati ka pravednijoj, tolerantnijoj i prosperitetnijoj budućnosti za sve.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mladi-i-romske-partije-kljucna-uloga-mladih-aktivista-u-politici</link><guid>669</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6676ed1bab42a_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mladi i romske partije- Ključna uloga mladih aktivista u politici</dc:text></item><item><title>Otvoren prvi romski biznis klub u Srbiji: Pionir u Evropi</title><description><![CDATA[Na Svetski dan Roma, 8. aprila 2024. godine, grupa romskih preduzetnika obeležila je značajan korak u svojoj zajednici: registrovali su prvi romski biznis klub u Srbiji, čime su postali prvi takav klub ne samo u zemlji već i u celoj Evropi.    Inicijativa za formiranje ovog kluba potekla je iz REDI organizacije, posvećene ekonomskom osnaživanju romske zajednice i podršci razvoju preduzetništva među Romima. Cilj osnivanja romskog biznis kluba bio je prvenstveno da se stvore bolji uslovi za razvoj poslovanja, omogući pristup povoljnijim finansijskim sredstvima i da se glas romskih preduzetnika čuje na nacionalnom nivou.    "Registrovanje romskog biznis kluba predstavlja veliki korak napred za nas kao zajednicu. Kroz ovaj klub, želimo da se umreže romski preduzetnici, da se zastupaju njihovi interesi i da se stvore bolji uslovi za rast naših biznisa", izjavio je Žarko Savić, jedan od osnivača kluba.    Osim što će pružiti platformu za umrežavanje i podršku, romski biznis klub će raditi na promovisanju uspeha romskih preduzetnika, podsticanju inovacija i razmene poslovnih ideja unutar zajednice.    S obzirom na značaj ovog koraka, očekuje se da će osnivanje romskog biznis kluba u Srbiji poslužiti kao inspiracija i primer drugim zemljama u regionu i Evropi za jačanje ekonomske uloge i integracije Roma u društvo.  Ovaj događaj je dokaz da se promene mogu ostvariti kroz inicijative koje podržavaju preduzetništvo i zajedničko delovanje u cilju ekonomskog prosperiteta i socijalne inkluzije.    Tokom četvorogodišnjeg razvoja kao neformalne grupe romskih preduzetnika, romski biznis klub nije samo lokalna inicijativa već je postao prepoznatljiv i na međunarodnom nivou. Učešćem na nekim od najvećih sajmova u Evropi, poput Međunarodnog sajma turizma i poljoprivrede u Novom Sadu, grupa je imala priliku da predstavi svoje ideje i proizvode, ali i da organizuje dane posvećene romskom preduzetništvu.    Posebno značajan bio je njihov angažman na međunarodnom REDI SUMMITU, gde su se sastali sa visokim zvaničnicima evropskih i lokalnih institucija kako bi unapredili podršku romskom preduzetništvu. Ovaj događaj nije samo pružio platformu za razmenu ideja već je i podstakao dalji razvoj strategija za ekonomsko osnaživanje Roma.    Kroz četiri međunarodna "Matchmaking" događaja- susreta, romski preduzetnici su imali priliku da razmene iskustva sa kolegama iz drugih zemalja u regionu, ali i da uspostave kontakte sa sličnim biznis klubovima. Ova mreža omogućila je dublje povezivanje i razmenu resursa što je ključno za dalji rast i razvoj njihovih preduzeća.    Trenutno, romski biznis klub okuplja više od 50 romskih preduzetnika i stručnjaka iz različitih oblasti kao što su ekologija, ekonomija, poljoprivreda, preduzetništvo i finansije. Ova raznovrsna grupa ljudi predstavlja snagu i raznolikost romskog preduzetništva u Srbiji.    Prema podacima REDI organizacije, u Srbiji postoji više od 2000 romskih preduzetnika, što pokazuje da postoji značajan potencijal za dalji razvoj i rast romske ekonomske zajednice.    U narednom periodu, Romski biznis klub planira da uspostavi odbore koji će se fokusirati na razvoj specifičnih oblasti kao što su ekologija, poljoprivreda, usluge, građevinarstvo, trgovina, transport i zanatstvo. Ovi odbori će omogućiti članovima kluba da zajedno rade na unapređenju svojih poslovnih praksi, razmenjujući ideje i implementirajući inovativne strategije.    Osnivanje specijalizovanih odbora predstavlja korak ka jačanju stručnosti i efikasnosti u različitim sektorima, čime se otvaraju nove mogućnosti za romske preduzetnike da prošire svoje delovanje i doprinesu ekonomskom razvoju zajednice.    Uz podršku REDI organizacije i partnera, Romski biznis klub nastavlja da se širi i jača svoju ulogu kao ključni akter u podsticanju preduzetništva među Romima, istovremeno radeći na poboljšanju ekonomske situacije i društvene integracije ove važne zajednice u Srbiji.    Osim znanja i upornosti, pristup povoljnim finansijama igra ključnu ulogu u razvoju poslovanja. Tokom višegodišnjeg razvoja, članovi romskog biznis kluba su uz podršku REDI organizacije i Banke Poštanske štedionice imali privilegiju da apliciraju za poseban finansijski proizvod - kredit od 50.000 evra, dostupan firmama koje su bile registrovane bar jedan dan. Kao garancija za ove kredite poslužila je oprema koja je bila kupljena, dok je fond za ovaj finansijski paket iznosio impresivnih 1.000.000 evra.    Ovaj inovativni finansijski pristup omogućio je neformalnim biznisima da se formalizuju, što je dovelo do stabilnosti, sigurnosti i unapređenja njihovih poslovanja. Kroz ovaj program podržano je više od 40 biznisa, čime je jasno pokazano kako adekvatna finansijska podrška može transformisati ekonomsku sliku i perspektive romskih preduzetnika u Srbiji.    "Smatramo da je podrška koju smo pružili kroz ovaj finansijski proizvod od velikog značaja za romske preduzetnike. Omogućili smo im da formalizuju svoje poslovanje i da postanu deo regularnog ekonomskog sistema, što je ključno za dugoročni rast i razvoj njihovih biznisa", izjavio je predstavnik REDI organizacije.  Osnivanje romskog biznis kluba u Srbiji predstavlja korak ka jačanju ekonomske uloge Roma u društvu, ali i primer kako se zajedničkim naporima i inicijativama može postići značajan uticaj na lokalnom i globalnom nivou. Očekuje se da će dalji razvoj ovog kluba inspirisati i druge zajednice da podrže preduzetništvo kao ključni motor ekonomske inkluzije i razvoja.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/otvoren-prvi-romski-biznis-klub-u-srbiji-pionir-u-evropi</link><guid>668</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6676e960bf2ae_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Otvoren prvi romski biznis klub u Srbiji: Pionir u Evropi</dc:text></item><item><title>Mladi i politika</title><description><![CDATA[ Politika mladima nije specijalno zanimljiva pogotovo što na političkoj sceni Srbije ne vide neke posebne razlike između aktera. Razlog je takođe što većina mladih, u srednjim školama i na fakultetima nisu zaposleni pa samim tim ne  osećaju mnogo ni posledice rezultata, kao što osecaju njihovi roditelji koji se trude da im obezbede egzistenciju.Mladi nisu u fokusu političkim akterima koji ih ne vide ih kao stabilno biračko telo kojem bi trebalo da se obraćaju. Za mlade je većina lica duži niz godina na vlasti pa samim tim ne vide potrebu da se izjasne jer smatraju da njihov glas ništa ne može da promeni. Neophodno je da političke stranke pokažu interesovanje i čuju sa kakvim se problemima i izazovima mladi susreću te da ih uvrste u svoje političke agende.Obraćanje političkih aktera biračkom telu se odvija najčešće preko TV-a što ne dopire do mladih već samo do starijih sugrađana pa na taj način mladi bivaju isključeni. Komunikaciju  treba prilagoditi novijem dobu, odnosno koristiti društvene mreže kao legitimne kanale informianja kako bi informacije došle i do mladih i u njima probudile političku svest.Problem je sto i šami mladi nisu dovoljno uvaženi, posebno mladi Romi i Romkinje što je razlog da na ove izbore nisu izašli, a sada iskazuju nezadovoljstvo.Demokratija predstavlja jednakost i pravo izbora za šta su se generacije pre nas mukom izborile.Glasanje nije samo pravo koje imaju stariji od 18 godina nego i obaveza. Nacionalne manjine, mladi Romi i Romkinje, zaslužuju da imaju sve što ima i prosečan gradjanin. Pravo na školstvo, zdravstvo, posao, zaradu, pravo na slobodan izbor. Ova prava će im nedostižna dokle god se u našoj državi ne bude čuo i glas Roma, kako na slobodnim demokratskim izborima, tako i u svim relevantnim institucijama.Vrlo je važno da svako svoju obavezu glasanja shvati ozbiljno i obavi svoju dužnost kako bi mogli da menjamo ovaj svet na bolje. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mladi-i-politika</link><guid>667</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6672c43319f52_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mladi i politika</dc:text></item><item><title>Koliko košta vaš glas?</title><description><![CDATA[Drugog juna ove godine održali su izbori za Odbornike Skupštine grada Beograda i opštinski izbori u svih 17 beogradskih opština.Građani Beograda su mogli da izaberu između 14 proglašenih lista od kojih su tri manjiske, Stranka pravde i pomirenja, Unija Roma Srbije i Koalicija Snaga.Po prvi put posle dugo godina Romi su imali svog predstavnika na beogradskim izborima u vidu stranke koja se posle 17 godina pauze vratila na političku scenu. Na samom početku kampanje Unija Roma Srbije je za vrlo kratko vreme morala da prikupi najmanje 1500 potpisa podrške što im je na samom startu zadalo veliki problem s obzirom da je romska zajednica najsiromašnije biračko telo koje je podložno uticajima i ucenama stranaka koje se predstavljaju kao neko ko ima pravo da odlučuje o raspodeli socijalne pomoći i stanova namenjenih najsiromašnijima te bi podrškom romske partije oni izgubili to pravo. Iz tog razloga su Romi bili prinuđeni da glasaju za koga im se kaže a ne za koga žele. Veliki broj romskih aktivista, radnici javnih preduzeća, romskih kooridinatora, predstavnika romskog civilnog sektora iz Beograda su na ovim izborima i protiv svoje volje bili angažovani da rade za druge stranke i obezbede im glasače da bi zadržali svoje pozicije i radna mesta.Prethodnih godina se vodila velika polemika o regularnosti izbora i kupovini glasova gde su Romi bili u žiži interesovanja te se postavlja pitanje da li su i ovi izbori samo potvrdili prethodna iskustva? Sve dok se ne uvede zakonska regulativa po kojoj će se sankcionisati svi oni koji vrše mito, korupciju i kupovinu glasova neće se poboljšatii status romske zajednice u Beogradu ali i širom Srbije i omogućiti im slobodan izbor.Po poslednjem popisu, u Beogradu živi 23.160 Roma i Romkinja od kojih je samo 3.325 glasalo za izbornu listu pod brojem 10 Unija Roma Srbije, dok je za listu pod broje 2 pod nazivom Ruska stranka- Srbi i Rusi braća zauvek, glasalo 8.509 glasača i ako je je Rusa, po poslednjem popisu iz 2022.godine bilo 4.659. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/koliko-kosta-vas-glas</link><guid>666</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/66719707bcca4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Koliko košta vaš glas?</dc:text></item><item><title>REDI summit</title><description><![CDATA[Sa zadovoljstvom delimo sa vama iskustvo sa današnjeg REDI Summita u prelepom okruženju Severne Makedonije! Danas smo bili deo nečeg zaista posebnog gde smo imali priliku da čujemo inspirativne govornike i umrežimo se sa romskim privrednicima. Ono što je posebno inspirativno jeste energija, svi smo bili zajedno u istom cilju – podrška razvoju romskih preduzetnika i zajedničko stvaranje pozitivnih promena. Hvala organizatorima REDI Summita na nezaboravnom događaju i prilici da budemo deo nečeg velikog. Nestrpljivo iščekujemo buduće korake i radujemo se zajedničkom putovanju ka prosperitetu i inkluzivnosti.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/redi-summit</link><guid>665</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65df9451260d1_file.jpeg</dc:content ><dc:text>REDI summit</dc:text></item><item><title>Nasilje od strane policije prema Romima u naselju na Paliluli</title><description><![CDATA[Policijako nasilje u beogradskom naselju Vuka Vrčevića prema našim sunarodnicima RomimaU subotu, 10. febrara, policija je upala u naselje Vuka Vrčevića, gde je verbalno i fizički napadala ljude koji tu žive. Ovaj akt sadrži mržnju i pokazuje koliko je izvršioc prekršio zakon. Vređanje i zlostavljanje po nacionalnoj osnovi je neprihvatljivo, a na internetu takođe postoji snimak ove brutalnosti.Izazivanje verske, nacionaone i rasne mežnje potkovano je raznim zakonima, koji se u praksi jako slabo primenjuju. Moramo uzeti u obruir prevenciju ovakvih slučajeva u budućnosti i pojedince koje šire ovakve stavove na vreme sankcionisati.Povodom situacije oglasila se i Unija Roma Srbije, Inicijativa za socijalna i ekonomska prava A11, a takođe se inicijativnom Zeleno levog pokreta, sinoć ispred MUP-a protestovalo, gde se istaklo da nasilje ne sme biti ni u jednom trenutku normalizovano.Romski Medijski Servis osuđuje svaki vid nasilja i poziva sve ljude da na njega reaguju.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nasilje-od-strane-policije-prema-romima-u-naselju-na-paliluli</link><guid>664</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65cb41f167584_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nasilje od strane policije prema Romima u naselju na Paliluli</dc:text></item><item><title>Podizanje svesti o akušerskom nasilju </title><description><![CDATA[Podizanje svesti o akušerskom nasilju: Zajednički napor za promene!U
 cilju suzbijanja akušerskog nasilja, lokalne zajednice moraju sarađivati sa 
organizacijama civilnog sektora i zdravstvenim ustanovama kako bi 
podigle svest o ovom ozbiljnom problemu. Kroz edukaciju, podršku žrtvama
 i osnaživanje zdravstvenog osoblja, zajedno moramo raditi na stvaranju okoline
 u kojoj će svaka trudnica i porodilja biti poštovana i zaštićena. Ova 
inicijativa postavlja temelje za pozitivne promene u pristupu 
zdravstvene nege trudnica i doprinosi stvaranju društva bez tolerancije 
na akusersko nasilje.Izuzetno pogođeni nasiljem koje se dogodilo u Sremskoj Mitrovici, kao udruženje građana koje se bori protiv asilja i kao neko ko je imao mnoge projekte na ovu temu, pozivamo Vas da pročitate neke od naših tekstova, gde postoje jasne mere zaštite od istog. Molimo sve hrabre majke, koje na svet donose nova bića, da ne ćute o ovom velikom problemu koji je potresao celu Srbiju, već da javno govore o tome, kako bi za nasilnike postupila određena kazna i kako se slični slučajevi ne bi ponavljali. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/podizanje-svesti-o-akuserskom-nasilju</link><guid>662</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/65b4f45061995_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Podizanje svesti o akušerskom nasilju </dc:text></item><item><title>“Svi gi znam, svi ću gu tepam”</title><description><![CDATA[Boks je  plemenit sport, a ne samo borilačka veština. I to sa pravom. Naime, osim što je intenzivan sport, on je ujedno i umni sport, gde protivnici ne samo tokom meča, već i mnogo pre njega razrađuju svoje i tuđe taktike i naredne poteze.Iako se o bokserima, pripadnicima romske zajednice prilično malo pisalo, broj onih koji su se borili u ringu uopšte nije mali. Mnogi od njih su i dalje aktivni u ringu, neki su digli ruke od sporta koji zadaje rane i ožiljke, a nekima su ratne strahote uskratile karijeru.Neki od najboljih jugoslovenskih bokseri po Republikama, a sadašnjim državama u 20. veku su: Hrvatska – Mate Parlov, koji je proglašen i za najboljeg jugoslovenskog boksera. Srbija – Tadija Kačar. Makedonija – Ace Rusevski. Crna Gora – Miodrag Perunović. Bosna i Hercegovina – Marjan Beneš. Slovenija – Dejan Zavec.Iz tog vremena možemo izdvojiti i romske boksere Redžepa Redžepovskog I Fazlija Šaćirović osvajači mnogih medalja u boksu.Ukoliko se vratimo nekoliko decenija unazad Niš je imao odlične boksere koji su bili strah i trepet u ringu, kao što su Jane Bahtijarević, Osman Amzić, Adem Asanović i mnogi drugi.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/svi-gi-znam-svi-cu-gu-tepam</link><guid>660</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/658d736ef2b7b_file.png</dc:content ><dc:text>“Svi gi znam, svi ću gu tepam”</dc:text></item><item><title>Trag u istoriji kroz pisanu reč</title><description><![CDATA[Nakon vekovne tradicije usmenog prenošenja, tek u dvadesetom veku, Romi su počeli sa pisanjem književnih dela. Pisci su raspoređeni u mnogim delovima sveta i dela su pisana na mnogim svetskim jezicima. Samo manjina piše na romskom jeziku, i u nedostatku standardizovanog, koriste onaj dijalekt romskog jezika koji se upotrebljava na prostoru na kojem žive. Takođe, sem na posebnom dijalektu, često koriste i drugačija pisma, posebno na latinici i ćirilici. S tim u obziru, ne postoji čvrst književni kanon.Iako još uvek mlada, književnost Roma je iznedrila dosta značajnih autora i to Pisci – Mateo Maksimof , Alija „Ali“ Krasnići , Aleksander Germano , Menjihert Lakatoš , Ronald LiPisci novela – Bronislava Vajs , Mariela Mehr , Jovan Nikolić Pesnici – Ivan Rom-LebedevNajznačajniji autori su Mateo Maksimof i Valdemar Kalinin koji su preveli Bibliju na romski jezik, kao i Muharem Serbezovski koji je preveo Kuran.Ako pogledamo grad Niš, možemo I MORAMO da istaknemo g.Rade Vučkovića.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/trag-u-istoriji-kroz-pisanu-rec</link><guid>659</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/658d3865b76f0_file.png</dc:content ><dc:text>Trag u istoriji kroz pisanu reč</dc:text></item><item><title>Koliko košta zdravlje?</title><description><![CDATA[Romi uglavnom žive u nehigijenskim divljim naseljima. Svetska banka navodi podatke istraživanja o postojanju 593 romska naselja unutar Srbije, od kojih su 43,5% naselja kvalifikovana kao slamovi i nehigijenska naselja. Samo u Beogradu postoji, prema razliitim procenama, između 60 i 100 divljih romskih naselja. Iako su u poslednje vreme pokrenute različite inicijative poput izgradnje socijalnih stanova, legalizacije romskih naselja, ipak stambeno pitanje najvećeg broja Roma još uvek nije rešeno, pogotovo onih Roma koji žive u nelegalnim naseljima u ruralnim podruičjima i unutar manje razvijenih regiona Srbije. Opšte je poznato da ova naselja imaju veoma teške uslove za život, što uz, siromaštvo i nedostupnost zdravstvenih servisa dovodi do toga da Romi postaju jedna od grupa sa najvećom stopom smrtnosti stanovništva. Naime, samo jedan od 100 Roma doživi preko 60 godina, a njihov prosek života je oko 40 godin  . Problemi sa kojima se Romi suočavaju u pogledu korišenja zdravstvenih usluga odnose se na pitanje registracije, diskriminacije, nedostatka informacija o bolestima te na udaljenost i nedostupnost zdravstvenih ustanova.U romskoj populaciji dominiraju iste bolesti kao i opštoj populaciji: kardiovaskularna oboljenja, dijabetes, kancer i astma. Opšti demografski podaci ukazuju na to da su Romi mlado stanovništvo (više od 50% Roma i Romkinja je mlađe od 25 godina), ali i na to da je smrtnost kod ove populacije viša nego kod ostalih etničkih grupa . Uočene su velike nejednakosti u mortalitetu, ishrani i obrazovanju između romske i druge dece. Smrtnost romske odojčadi i dece do pet godina je približno dva puta viša od prosečne u Republici Srbiji. Smrtnost odojčadi je procenjena na 13 na hiljadu živorođene dece, dok je verovatnoća da dete umre pre navršene pete godine oko 14 na hiljadu živorođene dece. Najvažniju ulogu u ovoj oblasti imaju zdravstvene medijatorke koje informišu, zakazuju preglede pripadnicima romske zajednice, kao i još mnogo toga,  kojih u Srbiji ima 75, od 2018.godine ukupno 85 zdravstvenih medijatorki.Ceo tekst možete pročitati OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/koliko-kosta-zdravlje</link><guid>658</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/658d378fb5cea_file.png</dc:content ><dc:text>Koliko košta zdravlje?</dc:text></item><item><title>Obrazovanje je važan deo svakodnevnog života u Romskoj zajednici!</title><description><![CDATA[U Srbiji je samo jedan posto romsko steklo visoko obrazovanje, dok kod općeg stanovništva ta stopa dostiže 23 posto, pokazuju podaci Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Na putu do fakulteta u Rimu čekaju brojne prepreke, od siromaštva, preko diskriminacije, do maloljetničkih brakova. Oni koji istraju u tome na raspolaganju su afirmativne mjere, ali iz Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine smatraju da treba povećati kvotu.U Nacionalnom savjetu zajednice kažu da teški materijalni uvjeti često otežavaju školovanje, ali afirmativne mjere, stipendije i podrška pedagoga daju rezultate. Iz godine u godinu povećava se broj Roma koji završavaju kako više škole tako i fakultete. Nacionalni savjet romske nacionalne manjine svake godine izdaje preko 250 preporuka za upis studenata na visokoškolske ustanove i više od 150 studenata se svake godine upisuje, veliki broj njih završava školovanje i zaista smo ponosni na činjenicu da znatno veći broj mladih Roma ima visoko obrazovanje“, rekao je je Dalibor Nakić, predsjednik Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine.Na sastanku koji je održan 4.10.2023.godine između ministarke prosvete Slavice Đukić Dejanović i predsednika Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Daliborom Nakićem i njegovim saradnicima, dobili smo zvanične informacije o broju dosadašnjih korisnika afirmativnih mera.Afirmativnim mjerama do sada je u srednje škole upisano više od 18.000 učenika romske nacionalnosti, a ove školske godine upisano je 2.451 učenika u srednje škole, od toga 55 odsto su djevojčice, što me posebno raduje. Također, afirmativnim mjerama, na visokoškolske ustanove upisano je više od 2.000 studenata, a 51 posto čine djevojke”, istakla je ministarka.Zvaničnih podataka o broju srednjoškolaca i studenata u Nišu nema, ali sudeći prema broju srednjoškolaca koji su se u ovoj odini natjecali za gradske stipendije je oko stotinu, ali se može reći da ih ima oko 150, što se tiče studenata njihov broj je skroman ne više od desetak.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/obrazovanje-je-vazan-deo-svakodnevnog-zivota-u-romskoj-zajednici</link><guid>656</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/658ab4e58d2ad_file.png</dc:content ><dc:text>Obrazovanje je važan deo svakodnevnog života u Romskoj zajednici!</dc:text></item><item><title>Da li političke partije, prepoznaju Rome kao partnere i saradnike u politici?</title><description><![CDATA[Politički utjecaj Roma je neznatan, a  uzroke  možemo tražiti u  socijalnoj nejednakosti ,  brojnim preprekama za samoorganiziranje, izraženim nacionalizmom u državama u kojima žive… Marginalizirani, gdje skoro polovina njih živi na granici siromaštva (UN, 2013.), svoje mjesto retko pronalaze čak i među brojnim temama vodećih političkih stranaka.Svaka politička stranka u svom programu/proglasu ima temu Roma, koja je za neke samo na papiru, dok se druge donekle bave tim pitanjem. Zašto je takvo stanje u politici kada je romska zajednica u pitanju?, da li smo odgovor u prethodnom pasusu, međutim naizgled ima i nekih promjena kada je lokalna politika u pitanju u Nišu.2020.godine po prvi put iz romske zajednice među općinskim i gradskim odbornicima nalaze se i 4 pripadnika ove zajednice. U gradu jedan odbornik, GO Palilula jedan odbornik i GO Crveni Krst dva odbornika.Grad Niš, prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima oko 260 hiljada stanovnika, od čega samo 6.977 Roma i Romkinja. Podaci međunarodnih i nevladinih organizacija pokazuju da ih ima bar tri puta više. Veliki broj pripadnika/ca ove zajednice uglavnom živi u romskim naseljima, kojih u Nišu ima pet: Beograd mahala, Stočni trg , Jevrejsko groblje, Crvena zvezda, Bulevar 12.februar.Romska zajednica u Nišu susreće se sa mnogim problemima:-zapošljavanje (oko 90% romskog stanovništva nema zaposlenja),-stanovanje (jedno romsko naselje nema plan detaljne regulacije),-obrazovanje (segregirane osnovne škole,    predškolsko obrazovanje romske dece, statistika je pokazala da od ukupnog broja dece u predškolskim ustanovama, Romi imaju samo pet do sedam odsto)    ,-socijalna pitanja,-zdravstvo…Postavlja se pitanje – što odbornici iz romske zajednice koji su u gradskom i općinskim parlamentima čine kako bi riješili ovaj problem? Kroz intervju s nekima od njih možemo zaključiti da se u stvari gotovo ništa ne radi, jer kako kažu neki od njih oni su svojim zaslugama na listama vladajuće stranke , a ne kao pripadnici romske zajednice. Da li je možda tu i odgovor na pitanje zašto se ništa ne mijenja po pitanju rješavanja problema romske zajednice? Od uvođenja višestranačja 1991.godine u Srbiji, romska zajednica u Nišu, po prvi put ima jednog odbornika u Skupštini grada i tri odbornika u gradskim opštinama (jednog u GO Palilula i dva u GO Crveni krst). Svi odbornici su članovi vladajuće, Srpske napredne stranke.Ceo tekst možete pogledati OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/da-li-politicke-partije-prepoznaju-rome-kao-partnere-i-saradnike-u-politici</link><guid>655</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/658ab2fc28040_file.png</dc:content ><dc:text>Da li političke partije, prepoznaju Rome kao partnere i saradnike u politici?</dc:text></item><item><title>Romi u filmskoj industriji</title><description><![CDATA[Menca si Rom sao si importantno za e therne manusa. Lestar saj te dichen sar jek Rom saj te al vi ando pozoriste thaj ando filmo. Cherda bare alavenca katar mari thaj avere phujenca.Asunen Kate/ OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romi-u-filmskoj-industriji</link><guid>652</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65749d4117ee3_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romi u filmskoj industriji</dc:text></item><item><title>Bibija</title><description><![CDATA[Rroma sae slavin dzanen ko si Bibija thaj kaj si voj neko ko lol sama lenge chavre.Sar e Rroma slavin Bibija mende thaj ande aver phuja asunen kate/ OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/bibija</link><guid>651</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65749b31d8503_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Bibija</dc:text></item><item><title>10.000 dinara za srednjoškolce i 1.000 dinara za studente</title><description><![CDATA[Jednokratna pomoć države za srednjoškolce i studenteKako je najavljeno, učenici srednjih škola u Republici Srbiji dobiće jednokratnu novčanu pomoć od 10.000 dinara.Za učenike koji su punoletni novac će leći na njihov račun, dok će se za učenike ispod 18 godina isplata biti isplaćena preko majki, ukoliko učenici žive sa ocem, preko očeva ili preko hraniteljskih porodica ili posebnih centara. Takođe, studenti će izdavanjem svojih studentskih kartica, na njima dobiti 1.000 dinara. Više o studentskim karticama, njihovoj upotrebi i načinu dobijanja možete pogledati OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/10000-dinara-za-srednjoskolce-i-1000-dinara-za-studente</link><guid>649</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/656cb5e3034c0_file.jpeg</dc:content ><dc:text>10.000 dinara za srednjoškolce i 1.000 dinara za studente</dc:text></item><item><title> Romski književnik Rajko Jovanović </title><description><![CDATA[Rajko Ranko Jovanović romano lilarno, žurnalisto taj sikavnoRajko Jovanović na romskom jeziku govori o svom putu do uspješnog romskog književnika, ali io problemima izumiranja romskog jezika među mladim Romima i Romkinjama.Rajko Ranko Jovanović, osvojio je “Zlatnu značku”, najveće priznanje za sveopštu kulturu, koje su ove godine dodijelili Kulturno-prosvetnoj zajednici Srbije.Roma akarenlje romano Vuk Karadzic. Vov sas prvo romano apotekari hem si autoro kotar but romane sikavne, ramosarda majbut djilja za cikne.POSLUŠAJTE- OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romski-knjizevnik-rajko-jovanovic</link><guid>647</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6560ac63c70ee_file.jpeg</dc:content ><dc:text> Romski književnik Rajko Jovanović </dc:text></item><item><title>Romi u muzici</title><description><![CDATA[                 Romi u muziciIntervju sa Živkom Ferhatović studentkinjom Pravno Poslovnog Fakuleta i članicom grupe Pretty Loud koja nam priča o pozitivnom uticaju muzike na promenu svesti i smanjenju diskriminacije prema Romima.Živka vaceri mendje sar katar o djilabipe kamen te oven podrska avere djuvljendje i sar mangel te ovel e djuvljen posukar dive nego so akana. Ljengi muzika vacari kotar terne caja so ljena pse rome,diskriminacija, mangipe hem djangljipe.ASUNEN/POSLUSAJTE   OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romi-u-muzici</link><guid>645</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6560831fbf233_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romi u muzici</dc:text></item><item><title>Odnos Roma prema veri</title><description><![CDATA[Odnos Roma prema veriTe amen o Roma nanemen amari paćip naj ćaće.  Amen o Roma isimen amari paćip koja si ko drab pogansko, a keda bi deljinaja la bi poćini kotar hindujizam, budizmo, muslimanloko hem hrišćanstvo. Hem dela jek oznaka samo themeske kotar pe droma.Cerdam svato amare Romeja, Ljuanoja Koko kotar paćipe Romengo.Za vrijeme Turaka došlo je do islamizacije stanovništva, nakon odlaska Turaka, zadržala su se muslimanska imena i deo muslimanskih običaja. Najduže su zadržali muslimanske običaje koji se odnose na sahranu (parunipe). Širom sveta pravoslavni Romi danas slave zaštitnicu svoje dece, isceliteljku Bibiju, koju zovu i Bibijaku ili tetku Bibiju. Praznik se slavi četiri nedelje pre Velikog petka i određuje se prema Uskrsu, na dan kada je Adam učinio greh i ubrao plod sa drveta saznanja dobra i zla.Asunen so o Ljuano penda. Posušajte intervju OVDE]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/odnos-roma-prema-veri</link><guid>644</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/655f645043e33_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Odnos Roma prema veri</dc:text></item><item><title>Ponovo na sceni</title><description><![CDATA[Posle 15. godina opet na političkoj sceni - Unija Roma SrbijeNovinari Romskog Medijskog Servisa danas su prisustvovali konferenciji za medije u Media Centru u Beogradu, gde su ispratili promovisanje stranke Unija Roma Srbije, koja se posle 15. godina vratila na političku scenu Srbije.Stranka Unija Roma Srbije najavila je danas da će učestvovati na predstojećim lokalnim i parlamentarnim izborima.Predsednik stranke Miloš Mihajlović izjavio je da su Romi poslednji put 2008. godine imali predstavnika u Skupštini Srbije, člana Unije Roma Srbije.- U svim zemljama u okruženju Romi imaju svoje političke predstavnike, odnosno svoje romske partije u parlamentu. Jedino su u Srbiji romski predstavnici samo na listama drugih političkih partija - kazao je Mihajlović na konferenciji za novinare u beogradskom Medija centru.Zamenik predsednika Unije Roma Srbije Zoran Simić izjavio je da je stranka na skupštini 14. novembra, izabrala novo rukovodstvo.- Imamo veliku volju i želju da Unija Roma Srbije zauzima isto mesto kao od osnivanja do 2007. godine, kada smo samostalno uspeli da imamo narodnog poslanika i da budemo parlamentarna stranka - rekao je Simić.Celu konferenciju možete pogledati OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ponovo-na-sceni</link><guid>643</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/655799e094928_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Ponovo na sceni</dc:text></item><item><title>Studentske kartice</title><description><![CDATA[Sve što treba da znate o studentskim karticamaStudentska kartica je multifunkcionalni elektronski dokument studenta koji se upotrebljava prilikom korišćenja usluga Ustanove Studentski centar „Beograd”.
Studentska kartica neophodna je za korišćenje domskih i restoranskih usluga, tj. za kupovinu i korišćenje meni obroka i za plaćanje stanarine i ostalih domskih usluga.
Istovremeno, služi kao elektronski novčanik i zdravstveni karton za lečenje u Studentskoj poliklinici.
Pomoću nje se može ući u bilo koji objekat Ustanove, useliti/iseliti se ili izvršiti zamena mesta u studentskom domu, zadužiti domski inventar, prijaviti prenoćište, uplatiti termin za teretanu, koristiti elektronske brave na vratima soba i drugih prostorija, uključivati svetla u sobama, izvaditi lekarsko uverenje u Studentskoj poliklinici, koristiti ISIC i EYCA benefiti.
Celu vest možete pogledati OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/studentske-kartice</link><guid>642</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/6555207f5ec2e_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Studentske kartice</dc:text></item><item><title>Međunarodni dan romskog jezika</title><description><![CDATA[Međunarodni dan romskog jezika se obeležava svake godine 5. novembra kako bi se istakla važnost i promovisalo očuvanje romskog jezika, koji je ključni deo kulturnog identiteta Roma širom sveta. Ovaj dan pruža priliku da se podigne svest o bogatstvu i raznolikosti romskog jezika, ali isto tako i o izazovima s kojima se suočava romska nacionalna manjina. Međunarodni dan romskog jezika podseća nas da je jezik ne samo sredstvo komunikacije, već i ključna komponenta identiteta, kulture i istorije Roma. Kroz obrazovanje, podršku razvoju pismenosti na romskom jeziku i promociju jezičke raznolikosti, možemo doprineti jačanju romske zajednice. Ovaj dan takođe služi kao prilika da se istaknu izazovi s kojima se Romi suočavaju u vezi sa očuvanjem svog jezika, kao što su diskriminacija, nedostatak pristupa obrazovanju na romskom jeziku i nedostatak podrške za jezičke programe. Međunarodna zajednica se podstiče da radi zajedno kako bi se rešili ovi problemi i obezbedila veća podrška očuvanju romskog jezika.
Međunarodni dan romskog jezika je podsećanje na važnost jezičke raznolikosti i kulturnog bogatstva, a takođe i prilika da se promovišu prava i dostojanstvo Roma širom sveta.Bahtalo o Lumnjako đes e rromane čhibako!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/medunarodni-dan-romskog-jezika</link><guid>641</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/65475ac21ba2b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Međunarodni dan romskog jezika</dc:text></item><item><title>Forum teatrom protiv vršnjačkog nasilja za bezbednije škole</title><description><![CDATA[Forum teatar u OŠ "Dr Arčibald Rajs"U osnovnoj školi " Dr Arcibald Rajs" nedavno je održan inspiriran forum teatar kao deo projekta "Forum teatrom protiv vršnjačkog nasilja za sigurnije škole", finansiran od strane Sekretarijata za kulturu. Ovaj događaj imao je za cilj podizanje svesti o važnosti prevencije vršnjačkog nasilja i promoviranje sigurnog i inkluzivnog školskog okruženja. Učenici su kroz kreativne performanse i interaktivne diskusije istraživali različite situacije i rešenja vezana za nasilje među vršnjacima. Ovakvi forum teatri ne samo što educiraju, već i motivišu učenike da se aktivno angažuju u stvaranju bolje školske zajednice, gde se poštuju različitosti i gde se svako dete oseća sigurno i podržano. Ovaj  događaj bio je još jedan korak u pravcu izgradnje bezbednijih škola.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/forum-teatrom-protiv-vrsnjackog-nasilja-za-bezbednije-skole</link><guid>640</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://www.romskimediji.rs/uploads/images/65462982388fa_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Forum teatrom protiv vršnjačkog nasilja za bezbednije škole</dc:text></item><item><title>Unapređenje položaja Roma i Romkinja kroz socijalnu moderaciju</title><description><![CDATA[Centar Novi Svet je u sredu, 25. oktobra organizovao četvrtu od pet radionica u okviru projekta "Unapređenje položaja Roma i Romkinja kroz socijalnu moderaciju". Ovaj projekat ima za cilj poboljšanje uslova i prava Roma i Romkinja kroz socijalnu moderaciju. 

Radionica je održana u zgradi Skupštine Grada Beograda, a naš domaćin zamenik Predsednika Skupštine Grada Beograda, gospodin Igor Jovanović govorio je učesnicima o konceptu javne uprave, njene ingerencije i uloga.
Radionici prisustvovali su predstavnici Nacionalnog saveta Roma, kao i predstavnici nevladinih romskih organizacija. Njihova prisutnost dodatno naglašava važnost projekta i zajedničku saradnju između relevantnih institucija i organizacija kako bi se ostvarili ciljevi unapređenja položaja Roma i Romkinja kroz socijalnu moderaciju. 
Tokom radionice, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa različitim aspektima socijalne moderacije i njenim pozitivnim uticajem na integraciju Roma i Romkinja u društvo.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/unapredenje-polozaja-roma-i-romkinja-kroz-socijalnu-moderaciju</link><guid>638</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/653e557857fb7_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Unapređenje položaja Roma i Romkinja kroz socijalnu moderaciju</dc:text></item><item><title>Konkurs za studentske stipednije i kredite</title><description><![CDATA[KONKURS ZA DODELU STUDENTSKIH STIPENDIJA I KREDITA STUDENTIMA U REPUBLICI SRBIJI ZA ŠKOLSKU 2023/2024. GODINUPočeo je konkurs za dodelu studentskih stipendija i kredita.Sve potrebne informacije možete pronaći na sajtu Ministartva prosvete ili klikom na link OVDE.Romski Medijski Servis želi srećan početak nove akademske godine svim studentima, kao i puno sreće na konkursu za dodelu stipendija!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/konkurs-za-studentske-stipednije-i-kredite</link><guid>637</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/6522c4d6c0253_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Konkurs za studentske stipednije i kredite</dc:text></item><item><title>Sastanak nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova</title><description><![CDATA[XII sastanak nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakovU utorak, 26.09.2023. u prostorijama UN-a održan je sastanak nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova. Sastanak je bio posvećen temi povezanosti apatridije i dečijih brakova. Takođe su prikazani dosadašnji napori i rezultati koje je
 naša zemlja postigla na planu ostvarivanja prava na upis u matičnu 
knjigu rođenih, kao i aktivnosti organizacija civilnog društva koje rade
 sa licima u riziku od apatridije i dečijih brakova.U prilogu se nalazi informator koji govori o 
pravima na državljanstvo i lična dokumenta, koji je sačinjen uz podršku 
UNHCR-a i organizacije Praxis. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sastanak-nacionalne-koalicije-za-okoncanje-decijih-brakova</link><guid>636</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Sastanak nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova</dc:text></item><item><title>Projekat "Ruka prijateljstva"</title><description><![CDATA[Ruka prijateljstvaRomski Medijski Servis uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija realizuje projekat "Ruka prijateljstva".Projektat teži podizanju nivoa znanja, svesti, očuvanja i negovanja kulture različitosti sa ciljem jačanja i očuvanja nacionalnog identiteta romske, aškalijske i egipćanske nacionalne manjine."Kada čovek dovede sebe u stanje nepoznavanja svog identiteta, svoje tradicije i kulture, vrlo lako dolazi do zaključka da ne poštuje ni druge narode. Da bi spoznao sebe, moraš upoznati druge i pružiš ruku prijateljstva za očuvanje i negovanje različitih kultura."]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/projekat-ruka-prijateljstva</link><guid>635</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65155385012e5_file.png</dc:content ><dc:text>Projekat "Ruka prijateljstva"</dc:text></item><item><title>Borba za očuvanje spomen obeležja i crkvice Tetkice Bibije</title><description><![CDATA[Ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov, predstavnici resornog ministarstva, članovi Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i predstavnici civilnog družtva, u petak 15. avgusta 2023. podržali su akciju za očuvanje spomen obeležja poginulim Romima u Prvom i Drugom svetskom ratu i očuvanju crkvice posvećenoj tradicionalnom obeležavanju dečije romske slave Tetkice Bibije. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/borba-za-ocuvanje-spomen-obelezja-i-crkvice-tetkice-bibije</link><guid>634</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/650c2343c8628_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Borba za očuvanje spomen obeležja i crkvice Tetkice Bibije</dc:text></item><item><title>Konkurs za učeničke stipendije</title><description><![CDATA[KONKURS ZA DODELU UČENIČKIH STIPENDIJA UČENICIMA SREDNjIH ŠKOLA U REPUBLICI SRBIJI ZA ŠKOLSKU 2023/2024. GODINUPočeo je konkurs za dodelu učeničkih stipendija. Sve potrebne informacije možete pronaći na sajtu Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine, ili klikom OVDE. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/konkurs-za-ucenicke-stipendije</link><guid>632</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64fb016190ea8_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Konkurs za učeničke stipendije</dc:text></item><item><title>Besplatni udžbenici za beogradske osnovce i srednjoškolce </title><description><![CDATA[Od septembra svim beogradskim osnovcima i srednjoškolcima besplatni udžbenici od Grada Beograda
        Svi učenici osnovnih i srednjih škola u Beogradu dobiće komplet 
besplatnih udžbenika na poklon od svog Grada, počevši od septembra 2023.
 godine. Važna informacija za roditelje u Beogradu je upravo ta, da će po prvi 
put, grad Beograd obezbediti komplete besplatnih udžbenika za sve 
prestoničke đake, gde se još jednom pokazuje da Grad sprovodi politiku 
„Brige o ljudima“.Na ulazima svih beogradskih osnovnih i srednjih škola okačena su 
obaveštenja od strane gradske uprave o besplatnim kompletima udžbenika 
koje Grad obezbeđuje, a važan je i podatak da će svi đaci osnovnih i 
srednjih škola u Beogradu i   ubuduće dobijati besplatne udžbenike. 
                                    
                                ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/besplatni-udzbenici-za-beogradske-osnovce-i-srednjoskolce</link><guid>630</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64eca71b43e68_file.webp</dc:content ><dc:text>Besplatni udžbenici za beogradske osnovce i srednjoškolce </dc:text></item><item><title>Prijava za 10.000 dinara za decu</title><description><![CDATA[Počela prijava za 10.000 dinara za decu  Kako
 su nadležni najavili, roditeljima će ove godine biti pružena 
jednokratna pomoć od 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti.Građani će moći da se prijave za ovu vrstu pomoći do 20. septembra, elektronski, preko portala Uprave za trezor. Potreban je matični broj majke (staratelja) i broj lične karte, kao i banka u kojoj imate otvoren račun. Ukoliko nemate otvoren račun, on će Vam biti otvoren po službenoj dužnosti.Pomoć
 države u iznosu od 10.000 dinara nakon prijave može dobiti svako dete 
koje je državljanin Srbije, a koje je rođeno 21. novembra 2006. godine 
ili nakon toga. Novac će na račune građana krenuti da leže od 25. septembra. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/prijava-za-10000-dinara-za-decu</link><guid>628</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64e4a57fc6128_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Prijava za 10.000 dinara za decu</dc:text></item><item><title>Radionica "I mi smo TU"</title><description><![CDATA[Radionica "I mi smo TU"Centar "Novi Svet" uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu realizuje projekat pod nazivom "I mi smo TU".Prva trodnevna radionica održana je 14., 15. i 16. jula 2023. sa decom osnovnoškolskog uzrasta. Radionici su se pridružili njihovi mlađi braća i sestre, a govorili smo o medijima, kako steći praktične veštine ali i znanja iz te oblasti.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/radionica-i-mi-smo-tu</link><guid>624</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64ef20d45ee2a_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Radionica "I mi smo TU"</dc:text></item><item><title>Универзална декларација о људским правима</title><description><![CDATA[УНИВЕРЗАЛНА ДЕКЛАРАЦИЈА О ЉУДСКИМ ПРАВИМА Ромски Медијски Сервис у оквиру Семинара о заштити и промовисању људских и мањинских права, подржаног од стране ГО Земун, преноси Универзалну декларацију о људским правима која је усвојена 1948. године у Паризу од стране Генералне скупштине Уједињених нација. Члан 1. Сва људска бића рађају се слободна и једнака у достојанству и правима. Она су
обдарена разумом и свешћу и треба једни према другима да поступају у духу
братства. Члан 2. Сваком припадају сва права и слободе проглашене у овој Декларацији без икаквих
разлика у погледу расе, боје, пола, језика, вероисповести, политичког или другог
мишљења, националног или друштвеног порекла, имовине, рођења или других
околности. Даље, неће се правити никаква разлика на основу политичког, правног
или међународног статуса земље или територије којој неко лице припада, било да
је она независна, под старатељством, несамоуправна, или да јој је сувереност на ма
који други начин ограничена. Члан 3. Свако има право на живот, слободу и безбедност личности. Члан 4. Нико се не сме држати у ропству или потчињености: ропство и трговина робљем
забрањени су у свим облицима. Члан 5. Нико се не сме подвргнути мучењу или свирепом, нечовечном или понижавајућем
поступку или кажњавању. Члан 6. Свако има право да свуда буде признат као правни субјект. Члан 7. Сви су пред законом једнаки и имају право без икакве разлике на подједнаку
заштиту закона. Сви имају право на једнаку заштиту против било какве
дискриминације којом се крши ова Декларација и против сваког подстицања на
овакву дискриминацију. Члан 8. Свако има право на делотворни правни лек пред надлежним националним
судовима против дела којима се крше основна права која су му призната уставом
или законима. Члан 9. Нико не сме бити произвољно ухапшен, притворен, нити протеран. Члан 10. Свако има потпуно једнако право на правично јавно суђење пред независним и
непристрасним судом који ће одлучити о његовим правима и обавезама, и о
основаности сваке кривичне оптужбе против њега. Члан 11. 1. Свако ко је оптужен за кривично дело има право да се сматра невиним док се на
основу закона кривица не докаже на јавном претресу на којем су му обезбеђена сва
јамства потребна за његову одбрану. 2. Нико се не сме осудити за дела или пропуштања која нису представљала
кривично дело по унутрашњем или међународном праву у време када су извршена.
Исто тако не сме се изрицати тежа казна од оне која се могла применити у време
када је кривично дело извршено. Члан 12. Нико се не сме изложити произвољном мешању у приватни живот, породицу, стан
или преписку, нити нападима на част и углед. Свако има право на заштиту закона
против оваквог мешања или напада. Члан 13. 1. Свако има право на слободу кретања и избора становања у границама поједине
државе. 2. Свако има право да напусти сваку земљу, укључујући своју властиту, и да се
врати у своју земљу. Члан 14. 1. Свако има право да тражи и ужива у другим земљама азил од прогањања. 2. На ово право се не може позвати у случају гоњења које се истински односи на
кривична дела неполитичке природе или на поступке противне циљевима и
начелима Уједињених нација. Члан 15. 1. Свако има право на држављанство. 2. Нико не сме самовољно бити лишен свог држављанства нити права да промени
држављанство. Члан 16. 1. Пунолетни мушкарци и жене, без икаквих ограничења у погледу расе,
држављанства или вероисповести, имају право да склопе брак и да заснују
породицу. Они су равноправни приликом склапања брака, за време његовог
трајања и приликом његовог развода. 2. Брак се може склопити само уз слободан и потпун пристанак лица која ступају у
брак. 3. Породица је природна и основна ћелија друштва и има право на заштиту државе
и друштва. Члан 17. 1. Свако има право да поседује имовину, сам и у заједници с другима. 2. Нико не сме бити самовољно лишен своје имовине. Члан 18. Свако има право на слободу мисли, савести и вероисповести; ово право укључује
слободу промене вероисповести или уверења и слободу да човек сам или у
заједници с другима, јавно или приватно, манифестује своју веру или уверење
подучавањем, обичајима, молитвом и обредом. Члан 19.
Свако има право на слободу мишљења и изражавања, што обухвата и право да не
буде узнемираван због свог мишљења, као и право да тражи, прима и шири
обавештења и идеје било којим средствима и без обзира на границе. Члан 20. 1. Свако има право на слободу мирног окупљања и удруживања. 2. Нико се не може приморати да припада неком удружењу. Члан 21. 1. Свако има право да учествује у управљању јавним пословима своје земље,
непосредно или преко слободно изабраних представника. 2. Свако има право да на равноправној основи ступа у јавну службу у својој земљи. 3. Воља народа је основа државне власти: ова воља треба да се изражава на
повременим и слободним изборима, који ће се спроводити општим и једнаким
правом гласа, тајним гласањем или одговарајућим поступком којим се обезбеђује
слобода гласања. Члан 22. Свако, као члан друштва, има право на социјално осигурање и право да остварује
привредна, друштвена и културна права неопходна за своје достојанство и за
слободан развој своје личности, уз помоћ државе и путем међународне сарадње, а у
складу са организацијом и средствима сваке државе. Члан 23. 1. Свако има право на рад, на слободан избор запослења, на правичне и
задовољавајуће услове рада и на заштиту од незапослености. 2. Свако, без икакве разлике, има право на једнаку плату за једнаки рад. 3. Свако ко ради има право на праведну и задовољавајућу накнаду која њему и
његовој породици обезбеђује егзистенцију која одговара људском достојанству и
која ће, ако буде потребно, бити употпуњена другим средствима социјалне
заштите. 4. Свако има право да оснива синдикат и учлањује се у њега ради заштите својих
интереса.. Члан 24.
Свако има право на одмор и разоноду, укључујући разумно ограничење радног
времена и повремено плаћени одмор. Члан 25. 1. Свако има право на стандард живота који обезбеђује здравље и благостање,
његово и његове породице, укључујући храну, одећу, стан и лекарску негу и
потребне социјалне службе, као и право на осигурање у случају незапослености,
болести, онеспособљења,
удовиштва, старости или других случајева губљења средстава за издржавање услед
околности независних од његове воље. 2. Мајке и деца имају право на нарочито старање и помоћ. Сва деца, рођена у браку
или ван њега, уживају једнаку социјалну заштиту. Члан 26. 1. Свако има право на образовање. Образовање треба да буде бесплатно бар у
основним и нижим школама. Основно образовање је обавезно. Техничко и стручно
образовање треба да буде свима подједнако доступно на основу њихове
способности. 2. Образовање треба да буде усмерено ка пуном развитку људске личности и
учвршћивању поштовања људских права и основних слобода. Оно треба да
унапређује разумевање, трпељивост и пријатељство међу свим народима, расним и
верским групама, као и делатност Уједињених нација за одржање мира. 3. Родитељи имају првенствено право да бирају врсту образовања за своју децу.
Члан 27. 1. Свако има право да слободно учествује у културном животу заједнице, да ужива
у уметности и да учествује у научном напретку и у добробити која отуда
проистиче. 2. Свако има право на заштиту моралних и материјалних интереса који проистичу
из сваког научног, књижевног или уметничког дела чији је он творац. Члан 28.
Свако има право на друштвени и међународни поредак у којем права и слободе
објављени у овој Декларацији могу бити потпуно остварени. Члан 29. 1. Свако има обавезе према заједници у којој је једино могућ слободан и пун
развитак његове личности. 2. У вршењу својих права и слобода свако се може подвргнути само оним
ограничењима која су предвиђена законом искључиво у циљу обезбеђења
потребног признања и поштовања права и слобода других, као и задовољења
правичних захтева морала, јавног поретка и општег благостања у демократском
друштву. 3. Ова права и слободе се ни у ком случају не могу остваривати противно
циљевима и начелима Уједињених нација. Члан 30.
Ниједна одредба ове Декларације не може се тумачити као право за ма коју државу,
групу или лице да обавља било коју делатност или да врши било какву радњу
усмерену на рушење права и слобода који су у њој садржани. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/univerzalna-deklaratsija-o-ljudskim-pravima</link><guid>623</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64ef210b5de4b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Универзална декларација о људским правима</dc:text></item><item><title>Izlaz iz medijskog mraka</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/izlaz-iz-medijskog-mraka</link><guid>622</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65098efcecaf0_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Izlaz iz medijskog mraka</dc:text></item><item><title>I mi smo TU</title><description><![CDATA[I mi smo TUCentar "Novi Svet" uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu realizuje projekat pod nazivom "I mi smo TU".Cilj projekta jeste doprinošenje stvaranju tolerantne i nediskriminatorne sredine u kojoj nema vršnjačkog nasilja, kroz forum teatar na prostoru GO Novi Beograd i Palilula, kao i promociju svih aktivnosti na romskom i srpskom jeziku.Kroz forum teatar u kome učestvuju mladi iz romske zajednice i njihovi vršnjaci neromi, direktno se utiče na smanjenje nasilja i povećanje informisanosti mladih, kao i većinskog stanovništva, iz oblasti nasilja, tolerancije i nediskriminacije.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/i-mi-smo-tu</link><guid>621</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64d36b3a7f022_file.jpeg</dc:content ><dc:text>I mi smo TU</dc:text></item><item><title>Osnažena može sve</title><description><![CDATA[Osnažena može sveCentar "Novi Svet" uz podršku gradske opštine Vračar realizuje projekat pod nazivom "Osnažena može sve".Cilj projekta jeste unapređenje kapaciteta i osnaživanje Romkinja za javno zagovaranje, poštovanju različitosti i jednak pristup pravima unutar romske zajednice i u društvu uopšte.Planirana grupa mladih Romkinja unaprediće svoje znanja i veštine u prepoznavanju rodno zasnovane diskriminacije i mehanizmima sprečavanja iste. Kratku anketu u okviru projekta možete popuniti OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/osnazena-moze-sve</link><guid>620</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64d24442aceea_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Osnažena može sve</dc:text></item><item><title>​Seminar o zaštiti i promovisanju ljudskih i manjinskih prava</title><description><![CDATA[Seminar o zaštiti i promovisanju ljudskih i manjinskih pravaRomski Medijski Servis uz podršku gradske opštine Zemun realizovao je seminar o zaštiti i promovisanju ljudskih i manjinskih prava.Cilj
 kampanje bio je informisanje o sprečavanju kršenja prava posebno 
osetljivih društvenih grupa, toleranciji i poštovanju različitosti, 
motivisanju zajednice za podršku i pokretanju aktivnosti i osnaživanju 
ciljnih grupa - mladi,  Roma i Romkinja iz Zemuna.Projektom smo povećali stepen informisanosti Roma i Romkinja o njihovim pravima, kao i podigli nivo svesti o ljudskim, ženskim i dečijim pravima, putem elektronskih medija - društvenih i socijalnih mreža i seminarom koji je organizovam u romskom naselju u Zemunu.Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima dostupna je klikom OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/seminar-o-zastiti-i-promovisanju-ljudskih-i-manjinskih-prava</link><guid>619</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64d239c7a9c33_file.jpeg</dc:content ><dc:text>​Seminar o zaštiti i promovisanju ljudskih i manjinskih prava</dc:text></item><item><title>Tražimo pojačanje</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis traži pojačanjeUkoliko Vas zanima rad u civilnom sektoru, kao i mediji, a imate iskustva u administrativnim poslovima, prijavite se za posao u Romskom Medijskom Servisu. Vaš CV možete poslati na mejl adresu: romskimedijskiservis@yahoo.comZa više informacija kontakt telefon: 060 55 95 562 (Ilija Stojanović)]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/trazimo-pojacanje</link><guid>617</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Tražimo pojačanje</dc:text></item><item><title>Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu</title><description><![CDATA[Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu Romski Medijski Servis uz podršku Sekretarijata za sport i omladinu realizuje projekat "Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu".Cilj projekta je povećati informisanje romske nacionalne manjine i zainteresovati ih za rad u medijima. Planirano je obrazovati grupu mladih Roma i Romkinja koji će, nakon završene edukacije, u svojim lokalnim zajednicama na adekvatan i profesionalan način pružati pravovremene i kvalitetne informacije svojim sunarodnicima, kao i većinskom stanovništvu, na romskom i srpskom jeziku. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mladi-romi-i-romkinje-u-medijskom-ogledalu</link><guid>609</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64ac14d0eab19_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mladi Romi i Romkinje u medijskom ogledalu</dc:text></item><item><title>XXI Tematski sastanak Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova</title><description><![CDATA[U Beogradu 27. juna 2023. održan je sastanak Nacionalne koalicije u saradnji sa UNICEF-om i predstavnicima resorna ministarstava, policijske uprave i OCD-a gde su usvojene preporuke o budućim aspektima finansiranja za aktivnosti vezane za dečije brakove.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/xxi-tematski-sastanak-nacionalne-koalicije-za-okoncanje-decijih-brakova</link><guid>608</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/649c1d9918ca4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>XXI Tematski sastanak Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova</dc:text></item><item><title>Izlaz iz medijskog mraka</title><description><![CDATA[Izlaz iz medijskog mrakaRomski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za informisanje 
realizuje projekat "Izlaz iz medijskog mraka". Cilj projekta je unapređenje medijskog i novinarskog profesionalizma i podizanje kvaliteta informisanja pripadnika romske manjinske zajednice na srpskom i romskom jeziku.Kroz edukaciju i obuke namenjene mladima direktno ćemo uticati na poboljšanju vidljivosti i pristupu informacija koje su od značaja za poboljšsanje statusa romske zajednice.Romano Medijako Serviso cherol projekto INKLIPE KATER MEDIJAKO TUNJARIKO.Cilj ka projekteso si te vazdolpe medijako thaj e zurnalistijako profesionalizmo thaj te buljarolpe kvaliteto informisipesko Romendje pe gadzikani thaj romani chib.Katar sichipe sae si za e terne manuša burjarasa dichipe informacijendji sae si but importantne za e Roma the Romnja.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/izlaz-iz-medijskog-mraka</link><guid>607</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/65098f3a11a6d_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Izlaz iz medijskog mraka</dc:text></item><item><title>Beogradski dani porodice </title><description><![CDATA[Beogradski dani porodice 2023.Grad Beograd 24. i 25. juna prvi put organizuje manifestaciju 
„Beogradski dani porodice” koja je proglašena manifestacijom od posebnog
 značaja za naš grad. Ovaj događaj obeležiće 2023. godinu, s namerom da 
postane tradicionalan.Na više lokacija u Beogradu, uz centralni, celodnevni događaj na Trgu
 republike, promovisaće se porodične vrednosti, naša tradicija, 
istorija, kultura i sve ono što grad u segmentu očuvanja ovih stubova 
našeg društva može da ponudi. Centar grada biće pretvoren u veliku 
pešačku zonu, a deca i porodica biće u prvom planu. Kolektivno venčanje 
održaće se na Trgu republike, a na potezu od Trga republike do 
Kalemegdana, Beograđane i goste glavnog grada očekuje bogat umetnički, 
kulturni i sportski program: kreativne radionice, pozorišne predstave, 
sportske aktivnosti za mlade...Porodicu nikada ne smemo da zaboravimo i moramo da je čuvamo i zato 
pozivamo sve da sa svojom decom i najbližima budu deo naše velike, 
gradske porodice.Izvorni tekst: https://www.beograd.rs/lat/gradske-aktuelnosti/180...]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/beogradski-dani-porodice</link><guid>606</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6491b5fa09267_file.png</dc:content ><dc:text>Beogradski dani porodice </dc:text></item><item><title>Besplatni bazeni za sve Beograđane </title><description><![CDATA[Gradonačelnik Beograda, Aleksandar Šapić, ovog leta najavio je besplatno korišćenje svih otvorenih bazena na teriotoriji prestonice za građane Beograda.Bazeni koji su građanima na raspolaganju su „25. maj“, 
„Tašmajdan“, „Olimp“, „11. april“, bazen u Sportskom centru Voždovac, 
„Košutnjak“, kao i bazeni u sportskim centrima u Mladenovcu, Lazarevcu i
 Obrenovcu.
Za korišćenje besplatnih bazena potrebno je otvoriti personalizovanu 
karticu u opštini, obavezan je lični dolazak uz važeću ličnu kartu. Za 
maloletnike kartice vade roditelji na osnovu zdravstvene knjižice 
deteta.Personalizovana kartica za korišćenje bazena važiće do kraja letnje sezone. Na bazene će se ulaziti tako što će se karte validirati na aparatima. Sezona za bazene počinje od 15. juna i traje do 15. septembra.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/besplatni-bazeni-za-sve-beogradane</link><guid>605</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64919ca26bb0b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Besplatni bazeni za sve Beograđane </dc:text></item><item><title>Film "Kalafon"</title><description><![CDATA[Učestvujte u stvaranju filma „Kalafon“!    Muzičar u godinama i vlasnik kafane, Almir, upoznaje dečaka violinistu na audiciji za privatnu proslavu kontroverznog biznismena. Čuvši dečaka kako svira, priseća se svog detinjstva i početka sviranja violine po kafanama.   Ispostaviće se da će upravo dečak biti spasonosan kada se tokom noći proslava otrgne kontroli. Almir, starac pri kraju svog života, shvata koliko su se neke stvari izmenile tokom njegovog života – i koliko su neke stvari, nažalost, ostale iste...    „Kalafon“ je priča o umetnosti koja traje u promenjivom vremenu, o ljudima koji su marginalizovani zbog svoje manjinske pripadnosti i koji, uprkos tome (ili možda baš zbog toga) drže do svoje reči i poštovanja, kao i priča o čoveku na kraju svog profesionalnog i životnog puta koji se identifikuje sa dečakom koji taj put tek započinje – priča o tome kako se svet menja ali kako život za neke uvek ostaje isti.    Ideja za ovaj film je proistekla nakon slučajnog razgovora reditelja Vuka Bogdanovića sa jednim muzičarem u romskom orkestru. Počevši da istražuje razne priče mladih muzičara – posebno dece – Vuk je došao do scenarija za kratki igrani film „Kalafon“. Saradnici na tekstu su bili Afrim Kurtesi i Aca Nikolić poznatiji pod nadimkom “Čergar”. Kasting se fokusirao na autentičnost, kao i na vizuelnu upečatljivost glumaca uz, naravno, glumački talenat. Naturščici su dobrodošli, dok su svi muzičari u filmu pravi profesionalci tog zanata. Film će pratiti muzika pisana isključivo za ovaj film.     https://www.youtube.com/watch?v=Kw19O7Z0V-k     Scenarista i reditelj Vuk Bogdanović i ETM produkcija žele napraviti upečatljiv film, sa vizuelnim, tematskim, a pre svega tonskim i muzičkim, kvalitetima koji će se na jedan pravi način baviti problemima, karakterom i umetnošću nacionalne manjine zastupljene na našim prostorima. Ova tema može ostvariti veliki uspeh na svakom polju: kako kod publike, tako i na međunarodnim festivalima koji se bave manjinama ili kratkim filmom uopšte.     Film je dobio deo sredstava na konkursu Filmskog centra Srbije i ima podršku Nacionalnog Saveta romske nacionalne manjine Republke Srbije. Ono što je potrebno je još malo pomoći ne bi li se potpuno ostvarila ova vizija.  Postanite deo ovog umetničkog i društveno angažovanog poduhvata tako što ćete, ukoliko ste u mogućnosti, dati svoj doprinos preko platforme INDIEGOGO, gde vas čekaju brojne vredne i simbolične nagrade, i/ili zapratiti zvanične profile filma Facebook i Instagram  i širiti vest o projektu na svojim društvenim mrežama među prijateljima koji bi mogli pomoći.  Pridružite nam se u zajedničkoj borbi rušenja barijera i predrasuda i podsticanju razumevanja kroz univerzalni jezik muzike i filma! ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/film-kalafon</link><guid>604</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/648b1105133af_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Film "Kalafon"</dc:text></item><item><title>Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo. </title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis uz podrsku Sekretarijata za sport i omaldinu 
realizuje projekat Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo. Cilj projekta je da podigne svest i informisanost o negativnim i štetnim posledicama nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja putem medija, naromskom i srpskom jeziku.Kroz edukaciju mladih direktno ćemo uticati na smanjenje nasilja i povećanje informisanosti mladih Roma i Romkinja i većinskog stanovništva iz oblasti nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nisi-sama-zajedno-za-bezbednije-drustvo</link><guid>594</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/64414ffae8ae0_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nisi sam/a- Zajedno za bezbednije društvo. </dc:text></item><item><title>Proslava romske dečije slave </title><description><![CDATA[U čast i slavu romske dečije slave i svetiteljke Tetkice Bibije romska omladinska organizacija “Glas manjine“ i “Romski inkluzivni centar“ iz Beograda u petak 17.03.2023. godine organizuju tradicionalnu svečanu večeru uz bogat kulturni i muzički program.Tradicionalnu proslavu romske slave i ove godine održaćemo na Avali u restoranu “Radojka Lakić“ sa početkom od 18 časova dok će sečenje slavskog kolača i liturgija biti održani na tradicionalnom mestu okupljanja Roma u prostorijama društva “Rom Beograd“ sa početkom u 9 časova.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/proslava-romske-decije-slave</link><guid>590</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6411ac4a0dff4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Proslava romske dečije slave </dc:text></item><item><title>Saopštenje Alijanse protiv diskriminacije Roma povodom izjave gradonačelnika Šapića</title><description><![CDATA[Prenosimo saopštenje Alijanse protiv diskriminacije povodom izjava gradonačelnika Aleksandra Šapića. Gradonačelnik je u nedavnom intervjuu opisao romsku zajednicu na način koji je opasan i diskriminatoran. Takva generalizacija pojačava uveliko prisutne i jako izražene stereotipe i negativne stavove prema Romskoj zajednici, koja već pati od društvene isključenosti, siromaštva, stigmatizacije i diskriminacije.Alijansa protiv diskriminacije Roma poziva gradonačelnika Beograda, Aleksandra Šapića da preduzme mere za osnaživanje i integraciju Romskih zajednica, umesto da ih stigmatizuje i izoluje. Takođe, tražimo da se iskoriste sve dostupne mehanizme i sredstva da se pruži podrška obrazovanju, zapošljavanju i poboljšanju stambenih uslova, kao i uklanjanju barijera koje romskoj zajednici sprečavaju pristup pravima i uslugama.Pozivamo na poštovanje ljudskih prava svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnost, veroispovest ili etničko poreklo. Ujedinimo se u borbi protiv diskriminacije i stigmatizacije Roma i pružimo podršku integraciji ove zajednice u našem društvu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/saopstenje-alijanse-protiv-diskriminacije-roma-povodom-izjave-gradonacelnika-sapica</link><guid>589</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/640f16878dcd1_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Saopštenje Alijanse protiv diskriminacije Roma povodom izjave gradonačelnika Šapića</dc:text></item><item><title>Srećan 8.mart</title><description><![CDATA[Svim pripadnicama lepšeg pola ekipa Romskog Medijskog Servisa želi srećan 8.mart.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/srecan-8mart</link><guid>588</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6408960339d34_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Srećan 8.mart</dc:text></item><item><title>Predstavljanje rezultata u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji".</title><description><![CDATA[U okviru programa Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji, 28.februara sa početkom u 10h, organizovano je predstavljanje rezultata obuka i kampanja za antidiskriminaciju sprovedenih u okviru programa Nemačke razvojne saradnje„Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji". Panelisti prvog dela su bili Nina Mitić ispred Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Christian Schilling šef odeljenja za privrednu saradnju  Ambasade SR Nemačke u Srbiji, Daniela Funke direktorka GIZa u Srbiji, Igor Jovanović zamenik predsednika Skupštine grada Beograda, Tatjana Prijić pomoćnica Poverenice za zaštitu ravnopravnosti. Moderatora događaja ispred GIZa bila je dr Tanja Jovanović."Meni je očigledno da posledice diskriminacije, ukoliko se protiv nje ne borimo, mogu biti duboke i proširiti se na sve sfere života i naći će se u osnovi brojnih socio-ekonomskih problema diskriminisanih grupa da u tom slučaju diskriminacija je koren problema generacijskog siromaštva i duboke socijalne isključenosti najugroženijih pripadnika zajednice, istovremeno onemogućavajući šanse za zapošljavanje i produbljujući siromaštvo kroz decenijama nedovoljnu brigu za one koji žive van radara. Ekonomski prosperitet međutim ne može biti osnovni razlog, osnovni razlog za borbu protiv diskriminacije mora da bude duboko moralni, da proističe iz težnje za društvom koje se bazira na jednakosti i ravnopravnosti svih ljudi bez obzira na njihove lične osobine.  Danas i sutra, mi moramo nastaviti da gradimo društvo koje se bazira na zaštiti ljudskog dostojanstva, na zaštiti ljudskih prava. Danas i svaki dan mi moramo da ispunimo svoju etičku odgovornost kao pojedinci, kao društvo, kao predstavnici institucija i kao oni koji danas imaju retku priliku, čast i odgovornost da isprave postojeće i spreče buduće nepravde koje nanosi diskriminacija. " istakao je Igor Jovanovic.Tatjana Prijić je iznela rezultata istraživanja po kojima je čak 88% primljenih  prijava diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti  i da to ne znači da je diskriminacija u porastu nego da je toliki broj prijava rezultat kontinuiranog osnaživanja romske zajednice.U drugom delu panela govorili su Ljiljana Mihajlović direktorka kancelarije za inkluziju Roma AP Vojvodina, Milan Nikolić savetnik Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Božidar Jovanović savetnik, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, dr Marina Matić Bošković naučna saradnica, Institut za kriminološka i socijološka istraživanja, Mirjana Luković izvršna direktorka organizacije Praksis.Ljiljana
 Mihajlović je tom prilikom govorila o učešću Roma tokom popisa 
stanovništva koji je organizovan 2022. godine na teritoriji Srbije. 
Zahvalila se na podršci koju je Kancelarija za inkluziju Roma dobila ovom prilikom i istakla važnost uključivanja romskih aktivista u društveni život u svakoj opštini i gradu.Govornici su se složili da je od avgusta 2020.godine, od kada traje projekat,  dosta toga urađeno i ali da je neophodno da se rad nastavi.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/predstavljanje-rezultata-u-okviru-programa-nemacke-razvojne-saradnje-inkluzija-roma-i-drugih-marginalizovanih-grupa-u-srbiji</link><guid>587</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6400bf4157b31_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Predstavljanje rezultata u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji".</dc:text></item><item><title>Predsednik Nacionalnog saveta romske manjine: Biti Rom nigde nije lako, ali je u Srbiji najmanje teško</title><description><![CDATA[Poznato je da se Romi suočavaju sa mnogim ekonomskim i društvenim problemima, zbog čega je veoma važno da ih na državnom nivou predstavlja neko ko se najviše bori za popravljanje njihovog položaja u društvu.Nedavno je profesor razredne nastave iz Kruševca Dalibor Nakić reizabran za predsednika Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i to jednoglasno.Kao
 predsednik krovne organizacije romske manjine u Srbiji, Nakić smatra da
 se problemi ne mogu rešiti preko noći, već je potrebno kontinuirano 
raditi na njima, pri čemu je, kako kaže, podrška države od izuzetnog 
značaja.U razgovoru za Dijaspora 
Dnevno, Nakić kao poseban uspeh u svom dosadašnjem radu ističe da je 
država pokazala spremnost da po prvi put politiku kreira sa Romima, a ne
 za njih.Nedavno ste ponovo 
izabrani za predsednika Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine. To
 je velika čast, ali i velika obaveza. Sa kojim ste se sve problemima 
susretali u dosadašnjem radu i kako ste ih rešavali?–
 Velika je čast i odgovornost biti na čelu krovne institucije romske 
nacionalne manjine u Srbiji. Moj reizbor posmatram kao potvrdu marljivog
 rada tokom prethodnog mandata. Romska zajednica je prepoznala 
postignute rezultate i ukazala poverenje da i u narednom periodu 
nastavim sa svojim timom u istom pravcu. Posebno me motiviše činjenica 
da sam prvi predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine koji
 je izabran jednoglasno sa svih 35 glasova. Romska nacionalna manjina, 
za razliku od drugih manjina koje žive u Srbiji, ima specifične 
probleme. Mi smo manjina koja definitivno ima najlošiji životni 
standarad, najkraći prosečni životni vek, najniži obrazovni nivo, 
najveću stopu nezaposlenosti i najčešće je izložena diskriminaciji. Sa 
problemima se susrećemo na svakodnevnom nivou, kako sa pojedinačnim 
problemima građana tako i sa problemima u funkcionisanju Saveta. Građani
 se najčešće obraćaju povodom problema socio-ekonomske prirode za koje 
mi nismo nadležni. Nezaposlenost, stambena pitanja, slučajevi 
diskriminacije i slično su problemi koji najčešće muče romsku zajednicu.
 Za njihovo rešavanje su nam glavni partneri lokalne samouprave, 
nadležna ministarstva kao i domaće i strane organizacije. Najveću pomoć 
pružamo u oblasti obrazovanja kroz afirmativni upis u srednje škole i 
visokoškolske ustanove.S
 druge strane, glavni smo partner Ministarstvu prosvete u realizaciji 
afirmativne mere stipendiranja romskih srednjoškolaca i studenata. Ne 
bih izostavio ni afirmativni upis učenika i studenata u domove. Što se 
tiče problema oko funkcionisanja Saveta, nažalost, opterećeni smo 
brojnim sudskim sporovima koji su proistekli iz rada prethodnog 
rukovodstva. To nam oduzima dosta energije, ali i finansijskih sredstava
 koja su na skromnom nivou. Morali smo da isplatimo u prethodnom periodu
 višemilionska dugovanja za poreze i doprinose koji su proistekli još od
 pre više od deset godina, jer nisu uplaćivani redovno. Zbog ograničenog
 budžeta primorani smo da sa samo petoro zaposlenih obavljamo sve 
poslove koji nam proističu u skladu sa Zakonom o nacionalnim savetima 
nacionalnih manjina. Međutim, i pored ovih teškoća, kao tim uspevamo da 
ostvarimo željene rezultate i damo doprinos unapređenju položaju Roma.Da li mislite da je Srbija konačno postala država jednakih šansi za sve svoje građane bez obzira na njihove različitosti?–
 Nažalost smatram da je još uvek prisutan jaz u socio-ekonomskom 
položaju Roma i ostalog stanovništva. S druge strane, ohrabruje 
činjenica da se iz dana u dan taj jaz smanjuje, zahvaljujući merama koje
 država sprovodi u cilju što uspešnije integracije Roma. Nedavno je 
Vlada Srbije usvojila revidiranu Strategiju za socijalno uključivanje 
Roma i Romkinja za period 2022-2030  i usvojila prateći dvogodišnji 
Akcioni plan za njenu implementaciju. Dosta su velika očekivanja romske 
zajednice od pomenute strategije i pohvalno je što se rešavanju problema
 Roma prišlo na jedan strateški način. Problemi se ne mogu rešiti preko 
noći i zato je važan rad u kontinuitetu.Koliko
 znači kada država stane iza svojih obećanja i investiranjem u 
institucije i ljude poboljša uslove za život socijalno najosetljivijim 
kategorijama?– Uloga države
 je od presudnog značaja. Mi smo svesni činjenice da samo politički i 
ekonomski jaka Srbija može mnogo više da uradi na podizanju životnog 
standarda svih građana, pa i Roma. U skladu sa tom činjenicom, uvek ćemo
 se kao narod truditi da damo naš skromni doprinos njenom jačanju i 
razvoju, jer mi drugu državu nemamo. Smatramo da su Romi neiskorišćeni 
ljudski resurs naše države i da uz adekvatno uključivanje možemo dati 
značajan doprinos njenom razvoju i napretku. Treba uvek imati u vidu i 
činjenicu da je proces inkluzije Roma dvosmeran proces od koga benefit 
nema samo romska zajednica, već je taj proces značajan za društvo u 
celini. Mnogo je korisnije da Romi budu poreski obveznici nego korisnici
 socijalnih davanja.Kako žive Romi u Srbiji?–
 U celini gledano, veliki broj Roma živi na ivici egzistencije i 
preživljava od socijalne pomoći koja je jako mala. Međutim, treba reći i
 da je značajan broj Roma integrisan u društvo i da živi životom 
prosečnog građanina. Ako uzmemo u obzir period od pre desetak godina, sa
 sigurnošću možemo reći da je životni standarad Roma znatno bolji. 
Povećan je broj zaposlenih, a raduje i činjenica da iz godine u godinu 
sve veći broj mladih Roma završava srednje škole i fakultete. I u 
oblasti unapređenja stambeno-komunalnih uslova u romskim naseljima ima 
napretka. Izgrađeni su socijalni stanovi za Rome u više gradova i 
opština u Srbiji. Lično sam imao priliku da uručim ključeve novih kuća 
Romima u Prokuplju, Staroj Pazovi i Svilajncu.Šta je još potrebno da Romi urade kako bi bili vidljiviji, kako bi se napravio veći iskorak ka unapređenju položaja?–
 Moramo pre svega, da obrazujemo našu decu. Mladi su ne samo naša 
budućnost već i naša sadašnjost. Neophodno je mladim obrazovanim Romima 
pomoći u tranziciji od obrazovanja ka zaposlenju. S druge strane, moramo
 više promovisati našu bogatu kulturu. Kultura je najbolje sredstvo za 
razbijanje stereotipa i predrasuda koji prema Romima još uvek postoje. 
Nacionalni savet romske nacionalne manjine veliki značaj pridaje 
lokalnom nivou. Strategije se pišu na nacionalnom nivou, ali se život 
živi na lokalu. Naš veliki resurs su lokalni mehanizmi za podršku 
Romima, u vidu zdravstvenih medijatorki, koordinatora za romska pitanja i
 pedagoških asistenata za rad sa romskom decom. Neophodno je dalje 
raditi na širenju mreže lokalnih mehanizama podrške Romima, jer su oni 
most koji spaja institucije i lokalnu romsku zajednicu. Zbog svega 
navedenog, kao predsednik Nacionalnog saveta sam sa svojim saradnicima 
posetio preko 80 gradova i opština i više od 250 romskih naselja. Želim 
da Nacionalni savet približimo Romima na loakalu, a istovremeno da 
lokalnim samoupravama budemo partner u kreiranju i implementaciji 
politike u cilju unapređenja položaja Roma. Sa zadovoljstvom mogu reći 
da se sada, zahvaljujući rukovodstvu naše države, po prvi put politika 
kreira sa Romima, a ne za Rome.Kao
 predsednik Saveta verovatno imate kontakte i sa dijasporom srpskih 
Roma. Kakvi su njihovi stavovi i razmišljanja o današnjoj Srbiji?–
 Svakako da sam u kontaktu sa našim ljudima u dijaspori. Interesantno je
 reći da oni jedva čekaju godišnji odmor i priliku da dođu u Srbiju. Gde
 god da si, ipak je najlepše kad si u svojoj zemlji, među svojim 
ljudima. Zadovoljni su činjenicom da Srbija napreduje i da se razvija, 
pa većina njih planira da se jednog dana sa porodicom vrati. Imao sam 
priliku da prisustvujem brojnim međunarodnim konferencijama i razgovaram
 sa Romima iz regiona i zapadne Evrope. Čak i u zemljama koje su članice
 EU, Romi imaju slične, pa i veće probleme nego Romi u Srbiji. U nekim 
od tih zemalja utisak je da je ta socijalna distanca između Roma i 
ostatka populacije znatno veća. Sa sigurnošću mogu reći da biti Rom nije
 lako ni u jednoj državi, ali isto tako čini se da je biti Rom u Srbiji 
najmanje teško. Što se tiče naših Roma u državama regiona, moram reći da
 hvale i podržavaju politiku predsednika Vučića. Interesantno mi je bilo
 kad sam razgovarao sa Romima u Hrvatskoj da mi je nekoliko njih reklo: 
„Zašto mi nemamo nekog takvog lidera kao što vi u Srbiji imate 
predsednika Aleksandra Vučića?“ Svi oni ističu napredak koji je naša 
država postigla u oblasti ekonomije, putne infrastrukture, na polju 
rasta plata i generalno podizanju životnog standarda.Koliko
 ima uspešnih Roma poreklom iz naše zemlje koji su ime i status stekli 
van njenih okvira, na koje ste kao zajednica ponosni?–
 Veliki je broj takvih Roma i ne bih želeo nikoga posebno da ističem. 
Veliki broj njih ima svoje privatne firme i rado pomažu Romima koji dođu
 da se zaposle i snađu. Mnogi se bave romskim aktivizmom i promocijom 
naše kulture u inostranstvu. Veliki broj ih investira u Srbiji. Grade 
porodične kuće, kupuju stanove i druge nekretnine. Pomažu i finansijski 
svojim prijateljima i komšijama. Za vreme pandemije koronavirusa, mnogi 
Romi u zemljama zapadne Evrope su se samoorganizovali i slali novac za 
kupovinu namirnica socijalno ugroženim Romima. Na taj način su pokazali 
veliku humanost i solidarnost.Šta Srbe i Rome vezuje, a šta ih razdvaja?–
 Vezuju nas, nažalost, sve nedaće koje su nas zadesile od Drugog 
svetskog rata, preko ratova u bivšoj SFRJ do NATO agresije na našu 
zemlju. Sa Srbima smo uvek delili dobro i zlo i uvek bili spremni da 
rame uz rame stanemo na branik otadžbine. Ogromne smo žrtve zajedno 
podneli u svim ovim ratovima. Delimo sudbinu sa bratskim srpskim narodom
 i, kada je dobro Srbima, dobro je i Romima. Zbog svega toga i ne čudi 
činjenica da je srpski narod, sa sigurnošću mogu reći, najtolerantniji 
narod prema Romima. Nadam se da su loša vremena iza nas i da ćemo u 
budućnosti živeti prosperitetno jedni sa drugima. Nastojaćemo da sve ono
 što nas razdvaja, a smatram da nas ništa ne bi trebalo razdvajati, 
padne u senku u odnosu na sve one stvari koje nas spajaju. Na kraju bih 
rekao da je glavna stvar koja nas spaja ljubav prema našoj prelepoj 
otadžbini Srbiji.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/predsednik-nacionalnog-saveta-romske-manjine-biti-rom-nigde-nije-lako-ali-je-u-srbiji-najmanje-tesko</link><guid>586</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6400ba6283b9d_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Predsednik Nacionalnog saveta romske manjine: Biti Rom nigde nije lako, ali je u Srbiji najmanje teško</dc:text></item><item><title>Izložba“Racial diagnosis: Gypsy” – the Nazi genocide of the Sinti and Roma and the long struggle for recognition.</title><description><![CDATA[Izložba“Racial diagnosis: Gypsy” – the Nazi genocide of the Sinti and Roma and the long struggle for recognition.U fokusu izložbe je nacionalsocijalistički genocid nad Sintima i Romima: od isključenja i obespravljenosti manjine u Nemačkom Rajhu do njihovog sistematskog istrebljenja u nacistički okupiranoj Evropi.Stare porodične fotografije Sinta i Roma pružaju uvid u realnost života ljudi. Iza apstraktnih dokumenata koji beleže njihovo birokratski organizovano uništenje, izložba otkriva uništene živote. Izložba obrađuje i istoriju preživelih u posleratnoj Nemačkoj, koji su kasno posle rata  prepoznati kao žrtve nacizma. Upravo je pokret za građanska prava nemačkih Sinta i Roma pokrenuo društvenu debate o ovom temi. Na kraju izložbe posetioci dobijaju uvid u stanje ljudskih prava Sinta i Roma u Evropi posle 1989. godine.Izložba je takođe i simbolični izraz saradnje Centralnog saveta nemačkih Sinta i Roma, Romskog dokumentacionog i kulturnog centra nemačkih Sinta i Roma, Nemačke savezne fondacije za kulturu i Foruma Roma Srbija. Organizaciju izložbe podržava Ministarstvo spoljnih poslova SR Nemačke.Organizovanjem ove izložbe i njenim predstavljanjem javnosti u Srbiji, sećamo se nevinih žrtava Holokausta sa posebnim osvrtom na stradanje i genocid pripadnicima romske zajednice.Izložbu su otvirili:Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalogAnke Konrad, amasadorka SR Nemačke u SrbijiDr. Christoph Veldhues, direktor Gete Instituta u SrbijiIgor Jovanović, potpredsednik Skupštine Grada BeogradaEmran Elmazi, izvršni direktor Dokumentacionog i kulturnog centra nemačkih Sinta i Roma]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/izlozbaracial-diagnosis-gypsy-the-nazi-genocide-of-the-sinti-and-roma-and-the-long-struggle-for-recognition</link><guid>581</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63d68fe16d6b4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Izložba“Racial diagnosis: Gypsy” – the Nazi genocide of the Sinti and Roma and the long struggle for recognition.</dc:text></item><item><title>Obeležavanje Medjunarodnog dana Holokausta u Etnografskom muzeju u Beogradu.</title><description><![CDATA[Povodom
 Medjunarodnog dana Holokauusta, 27.januara.2023.godine, u Etnografskom 
muzeju, Studenski trg br.3, u Beogradu, sa početkom u 16,30 časova, 
održana je promocija Međunarodne antologije pesama, posvećena žrtvama 
Holokausta. Stihove su recitovati glumci:  Voja Brajović, Tihomir Stanić
 i Sonja Kolačarić. U umtničkom programu učestvovali su  Prof.dr. Zoran Mulić, 
Ivana Mulić i orkerstar 3Z. Moderator glumica Iskra Brajović.Ovom prilikom podeljene su zahvalnice i plakete našim poznatim i uviđenim umetnicima za doprinos očuvanja romske kulture i umetnosti na filmskom platnu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/obelezavanje-medjunarodnog-dana-holokausta-u-etnografskom-muzeju-u-beogradu</link><guid>580</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63d68cb608eef_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Obeležavanje Medjunarodnog dana Holokausta u Etnografskom muzeju u Beogradu.</dc:text></item><item><title>Radno angažovanje korisnka socijalne pomoći na 100 sati, koliko i kako utiče na povećanje zapošljivosti ovih korisnika? </title><description><![CDATA[Originalni tekst pogledajte OVDE
                    
Korisnici novčane socijalne pomoći mogu biti radno angažovani 
ukoliko su radno sposobni. Cilj aktivacije ovih korisnika je najpre 
postepeno, a potom i potpuno smanjivanje njihove zavisnosti od sistema 
socijalne zaštite. Ni jedan sistem na svetu, čak ni u najrazvijenijim 
zemljama, ne može trajno da obezbedi socijalnu pomoć onima kojima je ona
 potrebna. Koliko su korisnici novčane socijalne pomoći u Nišu 
zainteresovani za radno angažovanje i kako izgleda postupak njihovog 
uvođenja u radni odnos, proverili smo u Centru za socijalni rad i u 
Nacionaloj službi za zapošljavanje. 

Ljudi uglavnom sami traže radno angažovanje i ono što je bitno, to 
nije namenjeno samo korisnicima novčane pomoći već i ljudima koji imaju 
mala primanja u porodici, koji žele da poboljšaju svoju egzistenciju 
svojim radom. Primera radi otac u porodici ima penziju oko 16 hiljada 
dinara, majka bez zaposlenja i sin traži posao, sigurno je da će biti 
radno angažovan preko Centra za socijalni rad. Radno angažovanje je 
vezano za dve prosečne zarade, odnosno u toku godine svaki 
zainteresovani može da dobije 600 sati radnog angažovanja, takođe ono 
što treba promeniti je iznos satnine on se nije dugo menjao, a sada je 
zagarantovana cena radnog sata 220 dinara, tako da bi u ovom slučaju 
trebalo biti bar 150 dinara po satu. Ukoliko želimo da zadržimo 
zainteresovanost ljudi za radno angažovanje, mora se povećati cena sata 
radnog angažovanja, ističe direktor Centra za socijalni rad Sveti Sava 
Zoran Jović.

 Novembra 2021.godine uvedeni su tzv. COVID-redari iz socijalno 
ugroženih grupa koji  su angažovani uz  novčanu naknadu, i oni su 
trebali  obilaziti pijace, autobuse i odredjene „crne tačke“ što se 
korone tiče, međutim posle godinu dana oni postaju komunalni redari. Na 
ulicama Niša angažovano je  16 komunalnih redara, u prepoznatljivim 
prslucima i sa legitimacijom, a njihov zadatak je  da uočavaju sve 
komunalne probleme, saslušaju građane i upozore ih, a zatim sve prenesu 
komunalnoj miliciji koja dalje deluje. Redari su angažovani preko Centra
 za socijalni rad, a za svoj rad dobijaju 100 dinara po satu.


 “Radno angažovanje može da se obavlja do 100 sati ili do 600. Kad su
 u pitanju komunalni redari, za početak smo planirali i da oni budu 
radno angažovani do 100 sati. Svi oni koji budu zainteresovani i koji se
 budu pokazali, od strane komunalnih policajaca dobili pozitivnu ocenu i
 nadležne uprave, biće radno angažovani do 600 sati. Ovo su ljudi koji 
će na mesečnom nivou, pored zagarantovanih primanja, moći da imaju 
dodatno 18.500 dinara i sve ono što jeste subvencija iz budžeta grada 
Niša, a vezano za socijalno ugroženo stanovništvo”, izjavila je zamenica
 gradonačelnice Dušica Davidović.


Prema rečima direktora Centra za socijalni rad kašnjenja u isplati 
radno angažovanim osobama sada nema, toga je bilo pre 5-6 godina, ali i 
ako dođe do kašnjenja to je sasvim neko malo zakašnjenje, koje se tiče 
birokratije. Angažovanje ljudi je svakojak, širok je dijapazon poslova.

 U Centru za socijalni rad rade visokoškolovani, pedagozi i pravnici,
 na žalost Roma nema preko ovog angažovanja, ali imamo jednog iz romske 
zajednice koji je ovde preko projekta Ministarstva za ljudska i 
manjinska prava angažovan na 8 meseci i on  je fenomenalan, učiniću sve 
da ga zadržim ovde. Inače radno angažovani na „100 sati“ su svih profila
 od NKV do visokoškolovanih.


Radno sposobni korisnici novčane socijalne pomoći su jedna od teže zapošljivih grupa na tržištu rada.“Prema Nacionalnom akcionom planu zapošljavanja za 2022. godinu, koji
 sadrži objedinjeni pregled ciljeva i prioriteta politike zapošljavanja,
 teže zapošljive grupe ljudi su:
mladi do 30 godina starosti – bez kvalifikacija/sa niskim kvalifikacijamamladi u domskom smeštaju, hraniteljskim i starateljskim porodicamastariji od 50 godina koji imaju status viška zaposlenihRomiosobe sa invaliditetomradno sposobni korisnici novčane socijalne pomoćidugoročno nezaposlenižrtve porodičnog nasilja
Nezaposleni iz teže zapošljivih kategorija – konkretno radno sposobni
 korisnici novčane socijalne pomoći – imaju prioritet pri uključivanju u
 neke od aktivnih mera zapošljavanja”, kažu u Nacionalnoj službi za 
zapošljavanje.

Korisnici materijalne socijalne pomoći se angažuju na poslovima u 
skladu sa njihovim zanimanjem, sposobnostima, veštinama, radnim 
iskustvom…“Konkursi za aktivne mere raspisuju se obično februara, pa je u 
prolećnom periodu veća mogućnost za uključivanje u radni odnos. Kada je 
reč o posredovanju – posreduje se tokom godine prema iskazanim zahtevima
 poslodavaca. Radno angažovanje traje u zavisnosti od angažmana. Ako su 
se korisnici materijlne socijalne pomoći zaposlili uz posredovanje, 
radni odnos traje onoliko koliko predviđa ugovor o radu (radni odnos na 
određeno; na neodređeno vreme). S druge strane ako su uključeni u 
aktivne mere, angažman na javnim radovima traje četiri meseca . Ukoliko 
su zaposleni uz subvenciju za novo zapošljavanje, ugovorna obaveza za 
poslodavca traje jednu godinu”, dodaju u ovoj instituciji.Saša Bakić je bio jedan od onih koji su dugi niz godina bili radno 
angažovani preko „100 sati“, međutim on je već 15 meseci u radnom odnosu
 u JKP Mediana u Nišu.

„Ja sam 6 godina radio na „100 sati“ svake godine sam radio po 600 
sati godišnje, za svakih 100 sati sam bio plaćen po 10 hiljada dinara. 
Ono što nije dobro jeste da sam puno čekao na isplatu čak i do tri 
meseca dok dođem na red. Međutim ja sam se pokazao kao dobar i uporan 
radnik, šefovi su me zapazili i čim se ukazala prilika ja sam se 
zaposlio za stalno. Ne primam više socijalno, ja i moja porodica živimo 
od mog rada i moje plate.“


Saša je iskreno govoreći jedan od retkih koji se na ovakav 
način zaposlio što je u stvari i cilj radnog angažovanja na „100 sati“. 
Još uvek je veliki broj ljudi koji žive od socijalne pomoći, ali prema 
rečima nadležnih iz Centra za socijalni rad i Nacionalne službe za 
zapošljavanje  taj broj se iz godine u godinu smanjuje.

Buti keripa taro manusha kola lena socijalno azhutipa, kobor thaj sar bajrarol keriba buti ko akala korisnikija?
Korisnikhija novchane pomoch shaj oven radno angazujime akho 
thane sposobne vash buti .Cilj aktivacije akhale korisnikhijendar thani 
majanglal postepeno , pale odova hem potpuno smanjiniphe olenge 
zavisnostija  khotar sistemi socijalne zashtite .Ni jekh sistemi khi 
lumija ,chak ni kho najrazvijene phuvija ,nashti trajno te obezbediniphe
 socijalna pomoch okholenge save thani oj potrebna .Khozomt hane 
korisnikhija novchane socijalne pomoch khoNish zainteresime vash radno 
angazovanje hem sar dichola postupakh lenge uvodjenje kho radno odnos , 
proverindjam kho Centar vash socijalno buti khi Ncionalna sluzba vash 
buti .Manusha  khorkhore rodena radno angazovanje hem okhova soj 
vazno , nane nane samo vash korisnikhija novchano pomoch hem manushenge 
save olen tikhne primanje khi porodica , save mangena te poboljishinen 
pli egzistencija ple bucha .Primeri kherela buti o dad khi porodica isi 
penzija 16 hiljada dinarija , daj bizo buti hem o chavo rodola buti , 
sigurno thnao khaj kha avo radno angazujime prekho Centra vash socijalno
 buti .Radno angazovanje thano thano panlo  vash duj prosechna zarade , 
tephena kho nakho bersh  svakho zainteresujime shaj te dobinol 600 
sahatija radno  angazovanje , adhukhare okhova so valjani te 
promeniniphe thano iznos satninen ov chirla nane menjimo,akhana thani 
garantuijme cena radno sahati 220 dinarija , adjukhare anoakhava sluchaj
 valjanol te ovol 150 dinarija po sahati .Akho manga te zadrzina 
zainteresujimen manushengo vash radno angazovanje , mora te bajarophe 
cena sahatiskhe radno angazovanje , istakhninol direktor Centar vash 
socijalno buti Sveti Sava Zoran Jovic. Novembra 2021.bersh uvedime thane tvz .COVID -redarija khotar 
socijalno urozime grupe save thane angazujime vash novchano naknada , 
hem on valjandje te obilazinen o pazarija , autobusija hem odredime 
,,kale tachke „so phenolaphe koronake vakheriba ,ama palo bersh dive on 
ule komunalne redarija .Kho ulice Nishiskhe angazujime16 komunalne 
redarija ,ano pendjarutne prslukhija hem legitimacijencar ,lengo 
zadatakh thano te dikhen sa komunalne problemija ,saslushinen  dizutnen 
hem te upozorinen olen ,a palo odova te ingarena  komunalno milicijakhe 
savi delujini .Redarija thane angazujime prekhal Centar vash socijalno 
buti , a ple buchakhe dobinena 100dinarija kho sahati . „Radno angazovanje shaj te obaviniphe dji kho 100 sahatija numa 
dji kho 600.Khana thane kho puchiba komunalni redari , vash pochetak 
planirindjam hem on te oven radno angazovano dji kho 100sahati.Sare 
okhola soj thane zainteresujime hem save mothovenaphe ,khotar rig 
komunalne policija dobinenan pozitivno ocena hem nadlezne uprave , 
khaoven radno angazujime dji kho 600sahatija . Akhala thane manusha savo
 kho masekhoskho nivo , uzal zagaratovano primanje , shaj te ovololen 
hem dodatno 18.500dinarija hem sa okhova so thano subvencija khotar 
budzeti dizijakho Nish , panlo vash socijalno ugrozimo 
stanovnishtvo“,izjavindja zamenica gradonachelnica Dusica Davidovic .Prema lafija direktori Centar vash socijalno buti kasniba khi uplata 
radno angazujipha osobenge akhana nane , odova sine angleder 5-6 bersh ,
 ama hem akho avol dji kho kasniba odova thano sasvim nesavo tikhno 
kasniba , so tichiniphe birokratije .Angazovanje manushengo thano 
sarinego , baro thano dijapazon  buchakho.Kho centar vash socijalni buti kheren bareshkolakhe , pedagogija 
hem pravnikhija , khi zal Romengo nane prekhal akhava angazovanje , ama 
isiamen jekhe khotar romani zajednica savo thano akhate prekhal 
projekhat Ministarstvo vash ljudskha hem manjinskha prava angazujime ano
 8 masekh hem ov thano fenomelan , khakherav sa te achavav ole akahate .
 Inache radno angazovanje ano ,, 100 sahati „thane sa profilija khotar 
NKV  dji bareshkolakhe .Radno sposobne korisnikhija novchane socijalne pomoch thane jekh 
khotar jekh phari so nashti khuvena khi buti kho trzishte buchakho.„Prema Nacionalno akciono plan zaposlime vash 2022. bersh , savo 
ikheri  objednime dikhiba ciljija hem prioritet politika buchakhe , 
phare buchakhe grupe manusha thane :
therne dji 30 bersh phuripha -bizo kvalifikacije /niske kvalifikacijatherne ano khereskho smeshtaj , hranitekjskho hem staratekjskho porodicaphurane dji 50 bershsave isiolen status pobuder zapolenaRoma   osobe invaliditejaradno sposobni korisnikhija  novčane socijalne pomochidugorochno bibuchakhožrtve porodičnog nasilja
Bibuchakhe khotar phare buchakhe kategorije – konkretno radno 
sposobna korisnikhija novchano socijalne pomoch -isiolen prioriteti ano 
ukljuchivanje kho  nesave khotar aktivna mere buchakhe „,phenena khi 
Nacionalno sluzba vash zaposljavanje .Khorisnikhija materijalne socijalne pomoch angazujininaphe kho bucha 
kho sklad lenge zanimanjeja , sposobnosti , veshtina radno iskhustvo…„Khonkursija vash aktivna mere raspisinenphe obichno februara  , ano 
nilajekskho period phobaro moguchnost vash ukljuchivanje kho radno odnos
 . Khana  thano lafi khotar posredovanje – posreduje nakhlo bersheskho 
prema iskazija zahtevija polodavciskhe . Radno angazovannje trajini 
khotar zavisnost khotar angazmani . Akho o khorisnikhija materijalne 
socijalne pomoch khuvena khi buti pasho posredovanje , radni odnos 
trajinol adobokhar kozom predvidimo ugovor khotar buti ( radno odnos  
kho odredjeno ;kho neodredjeno vakhti  )Khotar dujto rig akho thane 
ukljuchime kho aktivne mere , angazman kho javne bucha trajinol shtar 
masekh .Akho thane zaposlime uzal subvencije vash nevo zaposljavanje , 
ugovorna obaveza vash poslodavci trajinol jekh bersh „, dodajinen khi 
akhija institucija .Sasa Bakic thano sine jekh khotar okhola savo but bersh sine 
radno angazujime prekhal ,, 100″,ama ov thano akhe 15 masekh kho radno 
odnos kho JKP Mediana kho Nish .,,Me kherdjum buti 6 bersh ano 100 sahatija “ svakho bersh 
kherdjum buti pho 600 sahatija bershekhe , vash svakhe 100 sahatija 
hinuma platimo pho 10 hiljade dinarija . Odova so nane shukhar so but 
adjikherdjum khi isplata chak pho trin masekh dok avav kho redo . Ama me
 mothovdjuma sar shukar hem uporno radnikho , shefija zapazindjema hem  
chim motovdjaphe mange prilikha me khuvdjum khi buti stalno . Na 
priminav vishe socijalno , me hem mi porodica djivdina khotar mi buti 
hem mi plata .“Sasa thano iskherno te vakhera jekh khotar retkha save khe 
akahava nachin khuvdja khi buti soj thano hem o cilj radno angazovanje 
kho ,, 100 shati „. Phana thano baro numero manushengo save djivdinena 
khotar socijalne pomoch ,ama prema lafija nadlezna khotar centar vash 
socijalno buti hem Nacinalana sluzba vash buti odova numero svakho 
berrsh tikhnjiola.
                ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/radno-angazovanje-korisnka-socijalne-pomoci-na-100-sati-koliko-i-kako-utice-na-povecanje-zaposljivosti-ovih-korisnika</link><guid>574</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c0021ab4247_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Radno angažovanje korisnka socijalne pomoći na 100 sati, koliko i kako utiče na povećanje zapošljivosti ovih korisnika? </dc:text></item><item><title>Romi u domovima za stara lica/ gerontološkim centrima </title><description><![CDATA[Originalnu objavu pogledajte OVDE
                    

„Nakon što su me supruga i deca ostavili, ja nisam imao druge 
mogućnosti nego da idem u Dom za stare. Bio sam na ulici dugo, živeo pod
 kirijom sve dok sam imao novca, posle toga nije mi preostalo ništa 
drugo nego Dom, nakon mesec dana od obraćanja Centru za socijalni rad u 
Nišu, mene su smestili u Dom i to baš kolko se sećam u zimskom 
periodu.“, napominje naš sagovornik koji je hteo da ostane anoniman.

Starački dom, procedura za smeštaj i sam boravak u istom
 osetljiva je ali i važna društvena tema. Najčešća pitanja koja naši 
sugrađani postavlju upravo se tiču toga koliko se čeka na mesto u nekom 
od domova za stare, koja je tačno procedura, kako se podnosi zahtev i 
naravno, koliko košta.U Nišu postoji  jedan državni gerontološki centar, koja 
je ustanova socijalne zaštite za zbrinjavanje starih lica. Počeo je sa 
radom prvih meseci 1973. godine najpre kao Dom penzionera i invalida 
rada, a od 1990. godine postoji pod sadašnjim nazivom. Smeštajni 
kapacitet je 286 korisnika na stalnom smeštaju i 6 u prihvatnoj stanici.
 Od toga najveći deo smeštajnog kapaciteta je namenjen osobama kojima je
 neophodna tuđa nega i pomoć.
Pre nego što počnete sa prikupljanjem dokumentacije potrebne za 
smeštaj u neki od državnih gerontoloških centara, potrebno je da znate 
da se ovo pravo ostvaruje preko nadležnog centra za socijalni rad, tj. centra za socijalni rad u gradu ili opštini gde imate prebivalište.U centru za socijalni rad ćete dobiti sve informacije o dokumentaciji potrebnoj za smeštaj, a probrojaćemo je i ovde:
popunjen Zahtev za smeštaj (dva primerka)uverenje o državljanstvuizvod iz matične knjige rođenih ili venčanih (dve fotokopije) ili 
fotokopije izvoda iz matične knjige umrlih za bračnog druga ili presuda o
 razvodu braka (dva primerka)očitana lična karta i zdravstvena knjižica (po dva primerka)medicinska dokumentacija (nalaz specijaliste interniste, nalaz 
specijaliste neuropsihijatra, nalaz specijaliste pulmologa sa očitanim 
snimkom, nalaz specijaliste dijagnostikovane bolesti, serološke analize,
 HbsAg, Anti HCV, Anti HIV, vaserman analiza i TPH analiza)ček od penzije za prethodni mesec (tri fotokopije) ili uverenje od PIO fonda da lice koje se smešta nije korisnik penzijedokaz o posedovanju imovine – uverenje iz Katastra o vlasništvu nad nepokretnostimaugovor o doživotnom izdržavanju (ako je sklopljen), ugovor o poklonu ili drugi dokazi koji su od uticaja na troškove smeštajaukoliko će razliku do pune cene smeštaja snositi neko od srodnika, 
potrebna je i njegova izjava u tom smislu, kao i očitana lična karta i 
potvrda o prihodima za poslednji kvartalizjava volje osobe koja se smešta da želi smeštaj i da je saglasna 
da se novčana sredstva koja ostvaruje uplaćuju direktno na račun domaako je podnosilac zahteva lice pod starateljstvom, potrebno je 
Rešenje o starateljstvu i saglasnost staratelja za smeštaj štićenika u 
dom.*

Vaučer za usluge državnog Doma daje Centar za socijalni rad. Da bi 
neko ostvario pravo na smeštaj u Domu za stara lica on mora da dostavi 
dokumentaciju. Mi idemo na teren, radimo intervju sa korisnikom i sa 
srodnicima. Ono što je bitno, mi praktično sve papire spremamo i šaljemo
 Domu za lice koje ispunjava uslove. Korisnici učestvuju svojim ličnim 
prihodima a ako nemaju dovoljno postoje tri varijante: Prva varijanta da
 on ima dovljno plaća sam svoj smeštaj, druga varijanta po Zakonu o 
porodici deca su u obavezi da učestvuju u izdržavanju roditelja, ali ima
 specifična metodologija obračuna, gde se za tu porodicu vidi koliko su 
ukupni prihodi i koliki je broj izdržavanih lica. Ne plaća on punu cenu 
nego ono što preostaje , ukoliko ima primera radi oko 40 hiljada dinara 
primanja on član porodice učestvuje sa 2-3 hiljade dinara, u zavisnosti 
od izdržavanih članova porodice. Oni koji nemaju ko da ih izdržava, 
nemaju prihode, imovinu , u celosti troškove plaća Ministarstvo za rad, 
zapošljavanje i socijalnu politiku, ističe direktor Centra za socijalni 
rad.


Svi korisnici usluga imaju pravo na:
potpuno korišćenje svojih ličnih, građanskih, pravnih i potrošačkih prava;na kvalitetnu uslugu u skladu sa svojim potrebama;na sve informacije o svom zdravstvenom stanju kao i lečenju koje se može dobiti;na ophođenje sa dostojanstvom i poštovanjem, na život bez 
diskriminacije i ugrožavanja, bez obaveze osećaja zahvalnosti prema 
onima koji im pružaju usluge nege i smeštaja;na svoju privatnost;mogućnost da nastave da poštuju svoje kulturne i verske običaje, biraju i održavaju društvene i lične veze;Na žalbu unutar ustanove, kao i nadležnim organima

„Nije sramota da kažem, dok nisam bio u Dom ja sam radio svakojake 
poslove, jedno vreme sam se odao alkoholu, prošnji na ulici, ali sada je
 sve ok, u ovom Domu sam već 3 godine i mogu reći da sam potpuno 
zadovoljan, ističe naš 65-godišnji sagovornik.“

Ishrana je pod nadzorom nutricioniste, usklađena sa zdravstvenim stanjem i potrebama korisnika.Sastoji se iz tri obroka, uz dve užine po potrebi. Jelovnik izrađuje 
Tim za ishranu korisnika koga čini: rukovodilac službe ishrane 
(nutricionista), socijalni radnik, glavna sestra, nabavljač, magacioner i
 jedan predstavnik korisnika.Pripadnici romske zajednici retko daju svoje roditelje, članove 
porodice u domski smeštaj. To se dešava jedino ako deca ne žive u 
zajednici sa roditeljima, odnosno da su deca otišla da žive u 
inostarnstvo. Korisnici ovih usluga imaju 24-oro satnu zdravstvenu negu,
 hranu, higijenu, šetnju, druženje. Od ukupnog broja korisnika oko 15 
lica su iz romske zajednice, naglašava direktor Centra za socijalni rad 
Zoran Jović.Aktivnosti pomoći i podrške usmerene ka zadovoljavanju osnovnih 
potreba i osiguranju bezbednog i prijatnog okruženja korisnika, i u 
skladu sa procenom potreba korisnika obuhvataju:
Pomoć u oblačenju i presvlačenjuPomoć pri hranjenju i obavljanju lične higijene ( tuširanje i kupanje)Pomoć pri kretanjuPomoć pri održavanju higijene usne šupljine, nogu i noktijuPomoć pri obavljanju fizioloških potrebaPomoć pri održavanju higijene kreveta i prostoraČišćenje zajedničkih prostorija, soba i pripadajućih sanitarnih prostorijaPomoći prilikom održavanja prostora u kojem borave i staranja o ličnim stvarimaPo potrebi pratnja korisnika do potrebnih službi van ustanove

Pa šta bih mogao da poručim, ukoliko nemate gde, nemate familiju, 
decu, reko bi, da Vam je domski smeštaj jedino rešenje, ovde je sve 
lepo, imam lekove, gde da spavam, prijatelji. Ma niste na ulici, što je 
najvažnije, ovde se osećate kao čovek, kaže naš sagovornik uz osmeh, 
koji je ipak zagonetan.


Rroma ko khera basho phure/gerentoloshko centro
,,Palo odova so i romni hem o chave mukhle man , me na hinema 
aver moguchnostija nego te djav ano Kher vash phure . Hinuma khi ulica 
but , djivdindjum tali khirija sa dokh hinema love , palo odova 
nasineman nishta aver samo te djav ano Kher vash phure ,palo masekh dive
 so obratindjuma vash Centar vash sosilano buti Kho Nish ,man smestindje
 kho Kher vash phure hem sar setinama jevendeskho period .“napominol  
amaro sagovornikho savo manglja te achol anonimno .
Phurenngo kher , procedura vash smeshtaj hem boravakh 
kho isto osetljiva thani ama importatna drushtvena tema .Njabuderi 
puchiba save amare dizutne puchena odova mothovi khobor adjikheriphe 
vash o than kho nesavo kher vash phure , savi thani tachni procedura ,  
sar mukhelaphe zahtev hem naravnoo , khobor koshtini .Kho Nish postojinol jekh drzavno gerontoloshko centar , 
savo thano ustanova socijalne arakhipskhe vash zbrinjavanje phurane 
manushenge .Pochmindja thano bucha prav masekhija 1973. bersh majanglal 
sar Kher penzionerijengi hem invalidijenge buchakhe , khotar 1990. bersh
 postojinol talo avdisutno anaveja . Smeshatjno kapaciteti thano 286 
korisnikhija stalno smeshtaj hem 6 kho prihvatno stanica . Odolestar 
najbaro nureo smeshtajnog kapeciteti thano najthikhno manushengo saave 
thane neophodna avereskhi nega hem pomoch .
Phana so na pochminen te kheden dokumentacija so valajani vash 
smeshtaj kho nesavo khotar drzavne gerontoloskho centar , valjan thano 
te djanen khaj akahava pravo ostvariniphe prekhal nadlezno centar vash 
socijalno buti , tj.centar vash socijalni buti khi diz numa  komuna khaj
 isitumen prebvalishte .Kho centar vash socijalni buti kha dobinen sa o informacije khotar 
dokumentija so valjan vash smeshtaj , a kha dikha hem akahte :
perdo Zhtev vash smeshtaj ( duj primerija )uverenje khotar državljanstvoizvod khotar  matichno  knjige rođenih numa  venčanih (duj 
fotokopije) numa fotokopije izvodi khotar matichne knjige meribaskhi  
vash  bračnog amal  numa  presuda khotar razvod braka (duj primeruja)čitana lična karta hem  zdravstvena knjižica (po duj primerija)medicinska dokumentacija (nalaz specijaliste interniste, nalaz 
specijaliste neuropsihijatra, nalaz specijaliste pulmologa očitanim 
snimakoja, nalaz specijaliste dijagnostikovano nasvalopha , serološke 
analize, HbsAg, Anti HCV, Anti HIV, vaserman analiza hem  TPH analiza)chek khotar  penzija vash  aver masekh  (trin fotokopije) numa  
uverenje khotar  PIO fonda khaj  lice savo  semestiniphe  smešta nane 
khorisnikho penzijakho.dokaz khotar  posedovanju imovine – uverenje khotar  Katastr vlasništvo upral nepokretnostijaugovor khotar  doživotno ikheriba  (ako thano  sklopimo), ugovor 
khotar  poklon numa  aver dokazi savo  thane  khotar  uticajna 
troškovija smeštajaakhorazlikha dji pherdi cena smeshtaj ingarela nekho khotar 
srodnikhija ,valjani hem ljeskhi izjava ano dova smisao, sar hem 
ochitana lichna krta hem potvrda khotar prihodija vash paluno kvartaliizjava magipha manusheskhi savo smestiniphe khaj magela hem khaj 
thano saglasno khaj o novchana sredstva save ostvarini uplatinenaphe 
direkhtno kho rachuni khereskhoakho thano  podnosilac zahteviskho  manush  talo  starateljstvo, 
valjani  thano  Reshenje khotar  starateljstvu hem  saglasnost 
staratelja vash  smeshtaj shtićhenika kho
Vaucher vash usluge drzavno Kher dela Centar vash socijalni buti . 
The shaj nekho ostavrini pravo kho smeshtaj kho Kher vash Phure ov mora 
te mukhela  dokumentacija .Amen dza ano thereni , khrea 
intervjukorisnikhoja hem srodnikijencar .Okhova soj thano bithno ,  amen
 prakhtichno sa o lila spremina hem bichala Khereskhe vash manush savo 
ispunini uslovija .Khorisnikhija uchestvujinen ple lichno prihodija akho
 naneolen dovoljno postojinen trin varijante :Prva varijanta khaj ole 
isiole dovoljno platini khorokhore plo smeshtahj, dujto varijanta po 
zakhon porodica chave thane khi obaveza te uchestvujinen kho izdrzavanje
 roditeljijengo , ama isi spesifichna metodologija obrachuna , khaj 
odole porodicakhe dikhelaphe kobor thane lenge prihodija hem kobor thano
 numero izdravanih manusha . Na platini ov perdo cena nego okhova so 
achola , akho isiole primeriskhe kherelaphe 40 hiljada dinarija primanje
 khotar chlan porodice .Olen nane kho nashti te ikheriolen ,naneolen 
prihod , imovina , khi celost troshkijja platini Ministarstvo vash buti,
 hem socijalna politika , istakhini direktor Centar vash socijalno buti.Sa korisnikhija usluga isiolen pravo kho:
Perde korishenje ple lichne , dizutne pravne hem potroshachkha pravakhi kvalitetno usluga kho sklad ple potrebencar ;kho sa informacije khotar pho satipha sar hem saljariba savo shaj dobinelaphe ; kho ophodjenje dostojastvoja hem poshtovanjeja , kho djivdipha bizo
 diskriminacija hem ugrozavanje , bizo obaveza osechaja zhvalnosti prema
 okhola savo pruzinen usluge nega hem smeshtaj;khi pli privatnost ;moguchnost te  nastavinen te  poshtujinen pli kultura  verske obichaija, birinen hem održinen  drushtvene hem  lichne veze; Khi zalba andre ustanovakhi , sar hem nadlezna organja 
,, Nane ladzavao te phenav , dokh nahinuma ano Kher me kherdjum 
razne bucha , jekh vakhti mukhuma vash alkohol , mangipha khi ulica , 
ama akhana thano sa ok , khe akahava Kher hinum 3 bersh hem shaj phenav 
khaj hinum but zadovoljno , istakhninol amaro 65-bershengo 
sagovornikho.“Ishrana thani talo nazdor nutriciuniste , uskhladime sastipaskhe bucha hem potreba korisnikoskhe .Sastojinolphe khotar trin obrokhija , uzal duj uzine pi potreba 
.Jelovnikho kherela Tim vash ishrana korisnikhijengo savo kherolaole 
:rukhovodilac sluzbe ishrana (nutricionista ),socijalno radnikho , 
sherutno phen , nabavljachi , magacioneri hem jekh prestavnikho 
korisnikho .Pripadnikhija romane zajednicakhe retkho dena ple roditeljijen , 
chlanija porodicakhe kho Kher smeshataj .Odova ovela samo akho chave na 
djivdinena khi zajednica ple roditeljijencar , tephena khaj o chave 
gelje te djivdinen kho inostranstvo . Khorisnikhija akhale usluga 
isiolen 24 sahatija sastiphaskhi nega , hrana , higijena , phiriba , 
druzenje . Khotar ukhupo numero korisnikhijengo khotar 15 manusha thane 
khotar romane zajednice , naglasinol direktor Centar vash socijalni buti
 Zoran Jovic .Akhivnostija pomoch hem podrshkha usmerime kho zadovoljavanje osnovne
 potrebe hem osiguranje bezbedno hem prijatno okhruzenje korisnikhijengo
 , hem kho skhlad procena potreba korisnikhijengo dolela :
Pomoch kho hurajba hem te huljaviphe Pomoch te halphe hem te kherolaphe lichno higijena (tushiranje hem nadjojpha )Pomoch te pirolaphePomoch te ikheriphe higijena usne shupljine , pre hem lispe Pomoch te obaviniphe fizioloshkipotreba Pomoch te ikheriphe higijena krevetiskhe hem prostora Chistina kuphate prostorija , soba hem sanitarne prostorijePomoch te ikheriphe prostorije khe save beshena hem khotar ple buchaPi potreba pratnja korisnikhijenge  dji potrebne sluzbe avrijal  ustanove
Pa so shaj te poruchinav , akho nanetumen khaj , nane tumen 
familija , chave , kha vakherav , khaj tumenge Kherreskho smeshtaj 
jedino reshenje , akahate thanoo sa shukhar , isi ilachija , khaj te 
sovav , amala .Ma na hinen khi ulica , savo thano zagonetno .
                ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romi-u-domovima-za-stara-lica-gerontoloskim-centrima</link><guid>573</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c00147af898_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romi u domovima za stara lica/ gerontološkim centrima </dc:text></item><item><title>Da li pored novčane socijalne pomoći, mogu da ostvarim još neko pravo iz domena socijalne zaštite?</title><description><![CDATA[Pogledajte originalnu objavu OVDE
                    
Socijalna zaštita, u smislu ovog zakona, jeste organizovana društvena
 delatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći i osnaživanje
 za samostalan i produktivan život u društvu pojedinaca i porodica, kao i
 sprečavanje nastajanja i otklanjanje posledica socijalne isključenosti.

Jedan od ciljeva socijalne zaštite je:
dostići, odnosno održavati minimalnu materijalnu sigurnost i nezavisnost pojedinca i porodice u zadovoljavanju životnih potreba;
Podatak o broju korisnika socijalne pomoći u Nišu varira od preioda 
do perioda zbog toga jer korisnici socijalne pomoći u jednom trenutku 
imaju prekid od tri meseca, ali neki broj o kojem možemo da razgovramo 
je oko 5 hiljada i sedamsto korisnika , a nekada ide i do 6 hiljada, 
napominje direktor Centra za socijaln rad Sveti Sava.

Opšti uslovi za ostvarivanje prava na novčanu socijalnu pomoć:Pravo na novčanu socijalnu pomoć može ostvariti pojedinac, odnosno porodica:
ako nema drugih nepokretnosti, osim stambenog prostora koji odgovara
 potrebama pojedinca, odnosno porodice i zemljišta u površini do 0,5 
hektara;ako pojedinac, odnosno član porodice nije prodao ili poklonio 
nepokretnu imovinu ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne 
imovine ili ako je protekao period u kojem bi, od tržišne vrednosti 
nepokretne imovine koju je prodao, poklonio ili se odrekao prava na 
nasleđivanje, mogao obezbeđivati pomoć u smislu ovog zakona;ako pojedinac, odnosno član porodice ne poseduje pokretnu imovinu 
čijim korišćenjem ili otuđenjem, bez ugrožavanja osnovnih životnih 
potreba, može da obezbedi sredstva u visini šestostrukog iznosa novčane 
socijalne pomoći koja bi mu bila utvrđena po ovom zakonu u momentu 
podnošenja zahteva za novčanu socijalnu pomoć;ako pojedinac, odnosno član porodice nije zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju.Pravo na novčanu socijalnu pomoć mogu ostvariti i pojedinac koji je 
nesposoban za rad, odnosno porodica čiji su svi članovi nesposobni za 
rad, ako pored stambenog prostora koji odgovara potrebama porodice imaju
 zemljište u površini do jednog hektara.
Izuzetno, pravo na novčanu socijalnu pomoć može ostvariti pojedinac,
 odnosno porodica koji ne ispunjava uslove iz stava 1. Zakona o 
socijalnoj zaštiti tačka 1) i stava 2. ovog člana ako centru zasocijalni
 rad da saglasnost za upis hipoteke na svoje nepokretnosti radi 
obezbeđenja namirenja potraživanja u visini valorizovanog iznosa 
isplaćene novčane socijalne pomoći.
Iznos novčane socijalne pomoćiU „Sl. glasniku RS“, br. 115/2022 objavljeno je Rešenje o nominalnim iznosima novčane socijalne pomoći koje se primenjuje počev od utvrđivanja prava na novčanu socijalnu pomoć za oktobar 2022. godine.Nominalni iznosi novčane socijalne pomoći sada su:1) za pojedinca, odnosno nosioca prava u porodici u visini 1 od osnovice ili 10.385,00 dinara;2) za svaku narednu odraslu osobu u porodici u visini 0,5 od osnovice ili 5.193,00 dinara;3) za dete do 18 godina u visini 0,3 od osnovice ili 3.116,00 dinara.

„Pravo na jednokratnu novčanu pomoć imaju radno sposobni – preko 
radnog angažovanja, a nesposobni za rad i deca imaju pravo i na kupovinu
 udžbenika, školskog pribora, lekova …, sve zavisi od toga zašta se 
osoba obraća, odnosno za koji vid pomoći. Mogu reći da se i za ovaj 
oblik pomoći ne čeka dugo na isplatu. Postoji i pravo na oslobađanje od 
dela plaćanja komunalija, ali se za to morate prijaviti, takođe morate 
imati dve usluge odnosno da plaćate utrošenu vodu i iznošenje smeća, 
dakle može da se izabere, umanjiti račun za grejanje, vodu ili iznošenje
 smeća, račun se umanjuje za 30 procenata. Takođe postoji Uredba o 
energetski zaštićenom kupcu za plaćanje potrošnje električne energije, 
narodna kuhinja kao još jedan vid usluge koja broji oko 1000 korisnika. 
Takođe korisnici novčane pomoći mogu da koriste i uslugu ukopa 
preminulog člana porodice koja je besplatna, ističe Zoran Jović direktor
 Centra za socijalni rad Sveti Sava „


Ko se smatra nesposobnim za rad?Kao nesposobni za rad smatraju se:
žena starija od 60 godina i muškarac stariji od 65 godina;dete do 15 godina, a starija deca ako su na redovnom školovanju;mladi na redovnom školovanju, najkasnije do navršene 26. godine života;osoba koju je Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje proglasio potpuno nesposobnom za rad;trudnice i roditelj deteta koji koristi porodiljsko odsustvo i odsustvo radi nege deteta;nezaposlena osoba koje se stara o članu porodice koji dobija dodatak za tuđu negu i pomoć;osoba sa invaliditetom kojoj je komisija Nacionalne službe za zapošljavanje utvrdila treći stepen radne sposobnosti;osoba za koju je pokrenut postupak utvrđivanja radne sposobnosti ili lišavanja poslovne sposobnosti — dok taj postupak traje.
Ako je neko na školovanju, obuci ili nekoj drugoj vrsti angažovanja u
 skladu sa sporazumom koji je sklopio sa centrom za socijalni rad, 
smatra se nesposobnim za rad dok to traje.Uslovi za radno sposobne osobePravo na novčanu socijalnu pomoć može ostvariti i radno sposobna osoba:
ako se nalazi na školovanju ili osposobljavanju za rad;ako se vodi na evidenciji nezaposlenih, a nije odbila ponuđeno zaposlenje ili stručno osposobljavanje;ako joj je prestao radni odnos, ali ne njenom voljom, saglasnošću 
ili krivicom (zbog disciplinske ili krivične odgovornosti), osim ako je 
od prestanka rada proteklo godinu dana ili je po prestanku radnog odnosa
 nastupila nesposobnost za rad;ako se sama stara o svom detetu sa smetnjama u razvoju, tako da ne može da bude radno angažovana.
Na sednici Skupštine Grada Niša 15.11.2022.godine, usvojena 
je nova Strategija rada Socijalnog centra, koja se odnosi na period od 
2022. do 2026. godine. Nove usluge su uključene pre svega u domen pomoći
 ugroženoj deci.

„U strategiji smo prepoznali i otvaranje usluga pri našoj regionalnoj
 Sigurnoj kući za žene i decu žrtve porodičnog nasilja, uvođenjem usluge
 savetovališta za rad sa decom koja trpe najteže oblike nasilja sa 
akcentom na seksualno zlostavljanje dece u ovom delu Srbije. Takođe je 
dokumentom prepoznato deinstitunalizacija ustanova domskog tipa. Već smo
 uveliko krenuli da radimo na tome. Dom za decu bez roditeljskog 
staranja „Duško Radović“ u Nišu uveo uslugu prihvatilišta za decu koja 
su iz disfunkcionalnih porodica, praktično lišena starateljstva i 
prihvaćena u tom domu“, navela je Dušica Davidović, zamenica 
gradonačelnice. „Grad Niš je takođe preduzeo mere da najugroženiji 
sugrađani dobiju jednokratnu uvećanu novčanu pomoć za kupovinu ogreva 
ili za pokrivanje nekih troškova električne energije. Iz budžeta Grada 
smo izdvojili povećana sredstva za te potrebe“, poručila je Dušica 
Davidović.




Uzaro azhutipe ko saja , da li isima hakaj ko aver azhutipa taro socijalno arakhipa
Socijalna zashtita , kho smisao akhale zakhoniskho ,thano 
organizovano drushtvo delatnost khotar javno interesija save thane cilj 
dendo pomoch hem zoraliphe vash samostalno hem produktivno djivdipha kho
 drushtvo pojedincinege hem porodica , sar hem sprecime kherde hem 
cidiphe posledice socijalne iskljuchenost.                                               Jekh khotar o ciljija socijalne zashtite thano:
te resolphe ,te ikheriphe minimalno materijalno sigurnost hem   
nezavisnot hem jekheskho hem porodice kho zadovoljavanje djivdiphaskhe 
potrebe ;
Podatakh khotar o numero korisnikhijengo socijalne pomochiskho 
kho Nish varirinol khotar period dji period odoleskhe o korisnikhija 
socijalne pomochi kho jekh trenutkho isiolen prekhid khotar trin masekh 
,ama nesavo numero savo shaj te khera lafi thano khotar 5 hiljada hem 
eftashol khorisnikhija , nesvo phuti djal hem dji 6 hiljada , napominol 
diretori Centar  vash socijalno buti Sveti Sava .Opshte uslovija vash ostaribe pravo kho novchano socijalno pomoch :Pravo kho navchano socijalno pomoch shaj te kheren pojedincija , te vakhera porodica :
Akho nane aver nepokretnostija , osim stambeno prostor savo 
odgovorinol savo odgovorinol porebenge  pojedincijenge , tephena hem 
phuv khi povrshina dji 0,5 hektarija ; akho pojednici , tephena chlani porodicakho  na bikhindja numa 
pokhlonindja neokhretno imovina numa  odrekhnindjaphe prava kho nasledje
 nepokhretno imovinakhe numa  akho nakhavdja  period khe savo , khotar 
trzishno vrednost  nepokhretne imovinakhe  savi bikhindja ,pokhlonindja 
numa odrekhnindjaphe prava kho nasledjivanje , shajindja te obezbedinol 
pomoch kho smisao akhale zakhoniskho ;akho pojedinci n tephena chlani porodicakho na posedujinol pokhretno
 imovina savo khorishenje numa otudjime , bizo ugrozavanje  osnovne 
djivdiphakhe poterebe ,shaj te obezbedinol  sredstva kho uchiphe 
shovstrukho iznos lovengo socijalne pomochi savo  bi ovela oleskhe 
utvrdimi pe akhale zakhoniskho kho momenti temukhel zahtev vash novchano
 socijalno pomoch ;akho pojedinci ,tephena chlani porodicakho na phanlja ugovor khotar dozivotno ikheriba .Pravo kho socijalno pomoch shaj kheren hem pojednicija savo thano 
nesposobno vash buti , tephena porodica save thane sa o chlanija 
nesposobne vash buti , akho anglo stabeno than savo odgovorinol potrebe 
porodicakhe isolen phuv khi povrshina dji kho jekh hektar .Izuzetno, pravo khi  novčanu socijalnu pomohć shaj  ostvarinen 
pojedinac,tephena  porodica savo na ispuninol uslove khotar stava 1. 
Zakona khotar  socijalno zaštitita  tačka 1) hem  stava 2. akhale  
članiskho ako centar  vash socijalni rad dela  saglasnost vash  upis 
hipoteke kho  plo  nepokretnost odoleskhe  obezbedimi namirimi  rodela  
kho uchipe  visini valorizovanog iznos isplatimo  novčane socijalne 
pomoći.
Iznos novčane socijalne pomoćiU „Sl. glasniku RS“, br. 115/2022 objavimo thano  Rešenje khotar  normalno iznosi novčane socijalne pomoći save primeninen  počminela khotar  utvrđivanja prava kho  novčanu socijalnu pomoć vash oktobar 2022. bersh .Nominalni iznosi novčane socijalne pomoći akhana thane :1) vash  pojedinco, tephena  nosioca prava khi porodica khi  uchiphe 1khotar osnovica numa 10.385,00 dinara;2) vash svaki narednu bari osoba khi porodica kho uchiphe 0,5 khotar osnovica numa 5.193,00 dinara;3) vash chave dji 18 bersh kho uchipe 0,3 osnovica khotar osnovica kho uchiphe  numa 3.116,00.,, Prava khi jekhkratkhotrajno  novchano pomoch isi radno 
spssobne – prekhal radno angazovanje , nesposobni vash buti hem chave 
isiolen phravo hem kho khiniba udzbenikhija ,shkholakho pribor , 
ilachija …, sa zavisinol soskhe i osoba obratinophe vash savo pomoch . 
Shaj phenav khaj vash akhava dikhiba pomochiskho na adzikheriphe butvash
 isplata . Postojinol hem pravo kho oslobodiphe khotar platiba 
komunalija ,ama odova vash odova mora te prijavinentumen adjukhare mora 
te ovoltumen duj usluge tephena so platinentoshimo phani hem frdipha 
djubra ,adjukhare shaj birine ,te smanjine o rachuni vash grejanje 
,phani numa frdipha djubra ,rachuni smanjinolphe vash 30 procenata 
.Adjukhare postojinol Uredba khotar energetskhi zashtichenom kupci vash 
platiba troshiba elktichno energija ,narodna kuhinja sar phana jekh 
usluga savi genol 1000 korisnikjija .Adjukhare korisnikhija socijalne 
pomochshaj te khoristinen hem usluga tehanol mule chlani porodicakho 
savi thani besplatno ,istakhninol Zoran Jovic direktor Centar vash 
socijalni buti Sveti Sava ,,Ko  smatriniphe  nesposobnim vash buti ?Sar nesposobni vash buti smatrinenphe :
romi phurani khotar 60 bersh hem rom phurane khotar 65 bersh ;chavo dji 15 ,pophurane chave akho thane kho redovno skholovanje ;therne kho redovno shkolovanje , najkasno dji kho pherde 26. bersh djivdiphasko ;osoba savi thano Fond vash penziskho hem invaliskho osiguranje proglasindje osoba potpuno nesposobno vash buti ;khamnja hem roditeljija chaveskho save khoristinen porodiljskho odsustvo hem odsustvo  vash nega chaveskhi ;nezaposlena osoba savo arakhi khotar o chlani porodicakho savo dobinol dodatak vash tudza nega hem pomoch ;osoba  invaliditeja savi thani i komisija Ncionalne slizbe vash zaposhljavane utvrdindja trito stepen radno sposobost;osoba vah savi pokrenimi postupkho utvdjivanja radne sposobosti numa mukhena sposobost -dok odova postupakh traini.
Akho thano nekho kho shkolovanje , obukha numa nesavi aver dujto 
vrsta angazovanje kho sklad sporazumija savo thnao panlja centrija vash 
socijalni buti , smatrinol phe nesposobno vash buti dokhli odova 
trajinol .Uslovija vash radno sposobne osobe :Pravo khi novchano socijalno pomoch shaj te ostvarinen hem radno sposobna osoba :
akho nalazinolphe kho shkolovanje  numa ososibinolphe vash buti ;akho  vodinelaphe khi evidencija bibuchakho ,a na odbindja ponuda buchakhe numa struchno osposobljovanje ;akho acchilo lakhi buti , ama na lakhe chefija ,saglasnotija numa 
krivica ( vash disciplinskho numa krivichno odgovornost ),osim akho 
khotar o prestanak buchakho nakhla bersh dive numa thano kho radno odos 
nasvalilo vash buti;akho khorore  dikhela phe chave smetnjencar ano razvoj , adjukhare khaj nashti ovol radno angazujime.Ki kedimi taro Foro Nish 15.11.2022.bersheste, liljape nevi 
Strategija taro butikeripa taro Socijalno centro, ko vakti 2022-2026. 
Nve usluge ka oven ko azhutipa taro ugrozime ćhave.,,Khi strategija pendjardjam hem pravde usluge anglo amari 
regionalno  Sigurno kher vash romnja hem chave zrtve porodichno nasilje ,
 uvedime usluge savetovalishte vash buti chavencar save trpinen 
naajphare oblikhija naseilje akcentija kho seksualno zlostavime chave 
kho akhava deo srbijakho . Adjukhare thano dokumentija pendjardo 
deistulizacija ustanova domiskho . Akhe kho baro pochmindjam te khera 
buti khe odova . Kher  vash chave bizo rodileljskho dikhiphe ,,Dusko 
Radovic „kho Nish uvedindja usluga prihvatilishte vash chave save thane 
khotar disfukcionalne porodice , praktichno mukli starateljsvta hem 
privatimi khe odova kher „, navedindja Dusica Dvidovic , zamenica 
gdaonachelnice . ,,Diz Nish adjukhare lila mere khaj najugozime 
sugradjanaja dobinen jenokratno bajardi novchano pomoch vash khinibe 
ogrev numa vash khiniba nesave troshkija elektrichna energija . Khotar 
budzeti Dizijakho odvojindjam bajarde sredstvija vash odola potrebe „, 
poruchindja Dusica Davidovic .
                ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/da-li-pored-novcane-socijalne-pomoci-mogu-da-ostvarim-jos-neko-pravo-iz-domena-socijalne-zastite</link><guid>572</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63c0008037804_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Da li pored novčane socijalne pomoći, mogu da ostvarim još neko pravo iz domena socijalne zaštite?</dc:text></item><item><title>U kojim hraniteljskim porodicama idu deca iz romske zajednice bez roditeljskog staranja? </title><description><![CDATA[Originalnu objavu pogledajte OVDE
                    
Koliki je broj hranitelja u Srbiji, Nišu?Prema dostupnim podacima,u  4.481 hraniteljske porodice u Srbiji živi
 5.504 deteta do 18 godina i 953 mladih od 18 do 26 godina. Kada je u 
pitanju grad Niš u hraniteljskim porodicama je ukupno smešteno 169 
deteta, ističe director Centra za socijalni rad Sveti Sava u Nišu Zoran 
Jović.Hranitelj može da bude samo onaj ko ispunjava uslove propisane 
Zakonom, kada neko želi da aplicira za hranitelja on mora da dostavi 
odgovarajuću dokumentaciju.Kako postati hraniteljPotrebno je da se utvrdi da osoba:
nije lišena roditeljskog pravanije lišena poslovne sposobnostinije osuđivana za određena krivična delane boluje od bolesti koje mogu uticati na nesmetan rast i razvoj detetaima određene materijalne i stambene uslove za smeštaj decemože da dobije pozitivno mišljenje psihologa, pedagoga, socijalnog radnika, pravnika i lekaramože da sa uspehom da završi pripremu i obuku za hraniteljstvo u 
posebnoj ustanovi a to je Centar za porodični smeštaj I usvajanje, koji 
ustvari licencira hraniteljske porodice.
U Centru za socijalni rad napušteno dete dobija staratelja I 
voditelja slučaja. Vrlo često se u javnosti govori neargumentovano da se
 deca oduzimaju zbog siromaštva , mi nemamo nijedan takav slučaj. Radi 
se o tome da su roditelji privremeno ili trajno sprečeni u roditeljstvu,
 dešavalo se da je prvo jedan roditelj pa drugi preminuo, imate porodice
 sa jednim roditeljem koji ima neko krivično delo pa mora u zatvor na 
izdržavanje kazne a drugi roditelj se ne zna gde je, ili grubo 
zanemarivanje roditeljskih obaveza da su roditelji alkoholičari, 
narkomani, duševna bolest  I samo se u takvim slučajevima oduzimaju deca
 na osnovu presude Osnovnog suda. Međutim ukoliko se roditelji izleče od
 ovih bolesti postoji mogućnost da im se deca vrate.Jedan od niških hranitelja je I gospodin Arif Memišević koji se ovim 
po njegovim rečima humanim radom bavi punih 17 godina.Kako I sam kaže 
cilj mu je da kako je svoju decu usmerio na pravi put, pokuša da I decu 
koja su u njegovoj porodici na isti način usmeri u životu.

“Ide se u Centar za porodični smeštaj prijaviš se, al ne može svako 
da uzme tu decu, jedino ko ima uslove. Potrebno je da imaš stambeni 
prostor, mogućnost izdržavanja svoje porodice, I obavezna je obuka za 
hranitelja. Kod mene su već 16 godina smeštena dvoje dece brat I sestra,
 oni su iz romske zajednice, majka im je preminula a otac se ne zna gde 
je. Inače oba deteta su dobri učenici, oboje srednjoškolci, a muško dete
 pored toga bavi se I sportom I jedan je od budućih dobrih fudbalera. 
Inače I ja sam kao dete bio u hraniteljskoj porodici I zato naglašavam 
da je ovo jedna velika humana stvar, I smatram da sam donekle bio 
uspešan I sa ovom decom.”



Deca bez roditeljskog staranja iz romske zajednice idu uglavnom u 
hraniteljske porodice iz iste zajednice, ima neki broj koji ide I u 
hraniteljske porodice većinskog stanovništva ali to je retkost. 
Najbitnije je da to dete sa svojim karakteristikama bude 
najkomplementarniji , jer je to naš  zadatak I Centra za porodični 
smeštaj da osnovne karkteristike hranitelja izaberu najkomplementarnije 
kao I kod usvojenja deteta, jer je sve to u interesu deteta, napominje 
direktor Centra za socijalni rad.


Podobnost hranitelja se preispituje posle dve godine. U zavisnosti 
od rezultata, potvrda o bavljenju hraniteljstvom se produžava ili ukida.
 Hranitelju su u obavezi da svake godine imaju najmanje deset sati 
obuke, a u obavljanju te uloge pomažu im savetnici za hraniteljstvo i 
realizatori edukativnih programa. Deca koja su iz romske zajednice bez 
roditeljskog staranja uglavnom idu u hraniteljske porodice koje su iz 
iste zajednice, jer kako kažu iz Centra za socijalni rad to je najbolje 
za njih. Ne preostaje nam ništa drugo nego da verujemo ljudima iz 
struke, a i kroz naš primer u tekstu uverili smo se da je to istina. 
Ipak deci je najbolje uz svoje prave roditelje, ali kada i dođe do ovog 
problema da deca ostaju maltene na ulici država ima dobro rešenje koje 
je veoma uspešno da na kraju ova deca postaju odgovorni ljudi u društvu.

Ano save familije djana o ćhave bizo dad thaj daj ko arakhipa
Khobor  thano hraniteljija khi Srbija , Nish ?Prekhal dostupna podatkhe , kho 4.481 hraniteljskhe porodice khi 
Srbija dzivdinena 5.505 chave dji18 bersh hem 953 therne khotar 18 dzi 
26 bersh . Khana thano kho puchiba diz Nish kho hraniteljskha porodice 
thano sa smestime 169 chave , isthakhninol direktori Centar vash 
socijalni buti Sveti Sava khoi Nish Zoran Jovic .Hranitelji shaj te ovol samo okhova so pherol uslovija popisane 
Zakonija , khana nekh mangol te aplicirinol vash hranitelji ov mora te 
mukhel odgovarajuche dokumenthija .Sar te ove hranitelji :Valjani thano te utvrdinolphe khaj osoba :
 nane mukhli roditeljskhe pravijanane mukhli sposobna buchakhenane osudime  vash disave odredzena krivichna buchananenasvalo khotar nesavo nasvaliphe save shaj te utichinen  kho nesethano bajariphe hem razvoj e chaveskhoisi oredzena materijalne hem stabena uslovija vash smeshtaj chavengoshaj te dobine pozitivno gndipha psilogoskho, pedagogo,socijologoskho radnikko,pravnikho hem dokhtorishaj sukhsesija te agorisinol priprema hem obukha vash 
hranityeljstvokho posebno ustanova a odova  thano Centar vash 
porodichnosmeshtaj hem usvajanje , savo licencirimi hraniteljskho 
porodica.
Kho Centri vash socijalno buti mukhlo chavo dobinela staratelji hem 
voditelji sluchajiskho .But phutija kho javnost vakherolaphe 
bizoargumenti khaj o chave lenaphe soj chorole,amen naneamen nijekh 
asavkho sluchaj kho javnost Kherolaphe odolestar khaj o roditeljija 
privremeno numa trajno sprechime kho roditeljstvo , desindjaphe khaj 
prvo jekh roditelji pa dujto mulje , issitumen porodice jekhe 
roditeljija kas isi krivichno delo pa mora te dzal kho zatvor te ikheri i
 khazna a dujto roditelji nadjangljol khaj thano,dushevno bolest hem 
samo kho odola sluchaija lenaphe o chave khi osnova presudeOsnovno 
sud.Ama khaj o roditeljija saschon khotar akhala nasvaliphe postojinol 
moguchnost lenge chave te irinenphe olenge .Jekh khotar Nishkhe hraniteljija thane hem rajo Arif Memisevic savo 
odoleja leskhe lafijencar humano bucha bavinolphe pherde 17 bersh . Sar 
hem khorokhore phenol cilj ljeskhe sar phe chaven te ikhali kho pravo 
drom , pokushini hem chaven save thane anioleskhi porodica kho isto 
nachin usmerini kho djivdipha .„Djalphe kho Centar vash porodichno smeshtaj prijavinephe , ama 
nashti svakho te lol odole chaven , jedino khas isi uslovija . Valjani 
the ovel tut stambeno prostor , moguchnost te ikhere te porodica , hem 
obavezna thani obukha vash hraniteljija .Khori mande smetime thane duj 
chave akhe 16 bersh phral hem phen , on thane khotar romsko zajednica , i
 daj muli a o dad nadzanlolphe khaj thano .Inache solduj chave thane 
shukhar sikhavne , solduj thane srednjoskholci, a o mush chavo pasho sa 
akhava baviniphe hem sportija hem jekh khotar angluno shukhar fudbaleri .
 Inache hem sijuma sar thikhno khi hraniteljskho porodica hem odoleskhe 
naglasninava khaj akhava thano jekh baro humano buti , Hem gndinava khaj
 sijuma uspeshno Hem akhale chavencar .“Chave bizo roditeljijengo khotar romani zajednica djal uglavnom 
kho hraniteljskhe porodice khotar isto zajednica , isi nesavo numero 
savo dzal Hem kho hraniteljskhe porodice gadjikhane dizutne ama odova 
thano retkhost . Njbithno thano khaj odova chavo ple karakteristika ovel
 najkoplementarnio, soskhe odova thano kho interes chaveskho , 
napomindja direktori Centar vash socijalno buti.
Podobnost hranitelji puchenaphe palo duj bersh .Kho 
zavisnost khotar rezultatija , potvrda khotar bavljenje hraniteljstvo 
produziniphe numa chinaviphe . Hraniteljiskhe thano khi obaveza svakh 
bersh isiolen najhari desh shatija obukha , kho kheriba odija rola 
pomozinen len savetnikhija vash hraniteljstvo hem realizatori edukativno
 program .Chave save thane khotar romani zajednica bizo roditeljskho 
dikhiphe uglavnom dzan kho hraniteljskhe porodice save thane khotar ista
 zajednica , soskhe phenen khotar Centar vash socijalno buti odova thano
 nashukhar olenge .Na postojinen amenge nishta aver nego te verujina 
manushenge khotar struka , a khotar amaro primer kho teksti 
uverindjamamen khaj odova thano chachipha . Ama chavenge thano 
nashukhare uza ple prave roditeljija , am khana avol dzi khe odova 
problemi khaj o chave acona khorkhore khi ulica drzava isiola shukhar 
reshenje savo thano but uspeshno khaj kho agor akhala chave ovena 
odgovorna manusha kho drushtvo.
                ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/u-kojim-hraniteljskim-porodicama-idu-deca-iz-romske-zajednice-bez-roditeljskog-staranja</link><guid>571</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63bfffaab076e_file.png</dc:content ><dc:text>U kojim hraniteljskim porodicama idu deca iz romske zajednice bez roditeljskog staranja? </dc:text></item><item><title>Koliko  Romkinje koriste usluge prihvatilišta / sigurne kuće za žrtve porodičnog nasilja?</title><description><![CDATA[Originalanu objvu mozete pogledati OVDE
                    
Žrtva porodičnog nasilja

„Upoznala sam ga pre 5 ,5 godina na jednom svadbenom veselju. Posle 
toga smo se čuli gotovo svakog dana, mogu da kažem da su nam prva tri 
meseca bila kao san. Prema meni je bio ljubazan, a tek prema deci, svaki
 dan mi je donosio poklone, deci, ma bilo je prelepo, tako počinje svoju
 priču 45 godišnjakinja koja je preživela kako ona kaže pakao.“

Nasilje u porodici je ponašanje kojim jedan član 
porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo 
drugog člana porodice. Nasilje u porodici je pojam koji se obično odnosi
 na nasilje između 
supružnika ili supružničko zlostavljanje, ali takođe može da se odnosi i
 na nevenčane intimne partnere ili jednostavno ljude koji žive zajedno. 
Nasilje u porodici je fenomen koji je prisutan u svim zemljama sveta i u
 svim kulturama; ljudi svih rasa, etnija, verskih i političkih i seksualnih opredeljenja, društvenih i kulturnih nivoa i polova mogu biti počinitelji nasilja u porodici.Žrtva porodičnog nasilja

„Terao me je na silu da se bavim prostitucijom. I želeo je da 
nastavim sa time, znači ja nisam želela, dva meseca je bilo prelepo ali 
sve posle toga je bilo znači strašno. Pretio je meni, mojoj ćerki, 
roditelje mi je napadao, znači haos je nastao u mom životu, pretnje su 
bile 24h, znači pretio je da će mene da ubije, decu da mi ubije. Znači 
bilo je strašno. Tri godine je ta agonija trajala, znači mene je tukao, 
pretio mi je ubistvom, znači svim najgorim je mene, znači da će da me 
ubije, da me zakolje, ćerke da će da mi siluje, da ih proda, znači 
najgore, znači dete mi se treslo, ja sam se tresla, ja nisam smela da 
legmen u krevet dok on meni glas ne čuje kao da ja usporeno dišem. Ćerka
 isto. Znači kad ugasim telefon, zove na ćerkin telefon, ona iz straha 
se javi, plače, trese se, znači bilo je strašno.“



Veoma su velike predrasude razvijene u našem društvu prema ženama, od
 početnog stava da ona nije bila dobra, da ga je ona izazvala da je on 
udari, psihički zlostavlja, pa onda idemo i na teže kada bukvalno 
muškarac odlučuje o njenoj sudbini, a naše društvo to podržava. Još, bez
 obzira na to što živimo u 21. veku, uticaj patrijarhata isuviše je jak 
na osnovno ponašanje svih članova porodice. Još uvek je muškarac nocilac
 moći i smatra da je on vlasnik svih bića iz njegovog domaćinstva. 
Postoji izrazito izražen stepen predrasuda i stereotipa prema čitavoj 
romskoj zajednici i Romkinje doživljavaju dodatnu viktimizaciju. 
Zaposleni u ustanovama i institucijama u pravosuđu, u tužilaštvu, 
najčešće pripisuju našoj tradiciji to nasilje i kažu da su one navikle 
tako da žive, kaže Ana Saćipović direktorka NVO Osvit.


Žrtva porodičnog nasilja

„Niste u kontaktu sa njim niste imali podršku ni roditelja? Niti bilo
 koga iz države da vas zaštiti pitali smo žrtvu porodičnog nasilja –“ 
Ne. Ne, uopšte nisam imala nikakvu podršku. Bukvalno u policiji samo što
 nisam spavala. Oni su samo rekli nemojte da se javljate. Ja sam rekla 
da li možete da me zaštitite? Oni su rekli mi ne možemo, jedino da kao 
neka agencija da me zaštiti, oni nemaju uslove i to je to. A Centar za 
socijalni rad? Ništa. Oni su samo došli jednom kada mi je obio kuću i 
sve polomio, oni su me doveli u Sigurnu kuću zajedno sa ćerkama. I 
koliko dugo ste bili u sigurnoj kući? Mesec dana sam bila s time trebala
 sam još da ostanem, ali počela je školska godina, tako da sam ja izašla
 tada. Ali posle toga neki period nastavio je sa zvanjem sa i dalje sa 
pretnjama. I policiju i Centar za socijalni rad sam obavestila, bukvalno
 ništa mi nisu pomogli. Samo njihove reči – Nemojte da se javljate i to 
je to.”



Nasilje u porodici je krivično delo koje se najmanje prijavljuje i 
kada je poćeo da se primenjuje Zakon o borbi protiv nasilja u porodici 
država je pokazala odlučnost i opredeljenost, potpunu posvećenost da 
pruži taj zakonsko okvir da se svi suprostavmo takvoj pojavi, međutim to
 što i daje ima dosta takvih slučajeva ne znači da Zakon nije dobar, ne 
znači da mi ne radimo dobro, već znači da je to proces jer nasilje u 
porodici postoji u svim zemljama sveta to je jedna globalna pojava, 
shodno tome potrebno je vreme da se svi zajednički kroz međusobnu 
saradnju da suzbijemo porodično nasilje. Jedna od najvažnijih stvari je 
prevazilaženje predrasuda, jer znate badava zakonski okvir, badava 
kažnjavanje, badava naš rad ako u našem društvu i dalje postoji stav 
koji sam čula na medijima, „pa dokle više o ženama one su zaštićene kao 
beli medvedi, u ovoj državi nirođenoj ženi ne smeš da udariš šamar!“- 
ističe Lidija Stanković zamenica direktora Centra za socijalni rad Sveti
 Sava.



Prema podacima SOS telefona iz Niša oko 900 poziva je bilo i oko 350 
žena koje su koristile usluge SOS telefona. Ono što je značajno je kada 
stupimo u kontakt sa korisnicom koja nam se javi ona ima paletu udluga 
koje pruža SOS telefon na raspolaganju u skladu sa njenim potrebama, ne 
koriste sve žene sve usluge, mnoge žene zovu SOS telefon da se informišu
 o svojim pravima o nadležnostima institucija, zakonskoj regulativi koja
 je stupila na snagu, ali mnogo žene su snažnije od tih koje prvi put 
pozivaju čisto da se informišu onda koristi i druge usluge psihološku, 
pravnu pomoć i sve vreme SOS telefon, u tome je razlika između usluga 
koje pružaju institucije i ustanove i SOS telefona, ističe Ana 
Saćipović.



Imamo sigurnu kuću to je poseban pravni subjekt, a usluge se koriste 
na uput Centra za socijalni rad. Mi imamo i hitne mere intervencije kao 
i  dežurstvo u slučaju nasilja u porodici 24h, ja svakog dana imam jedan
 ili dva zahteva prema toj instituciji. Ako je žena žrtva nasilja, i ona
 izričito smatra da joj je bezbednost ugrožena mi je smeštamo u sigurnu 
kuću, mada je izmenom Zakona o zaštiti žrtava od porodičnog nasilja, bez
 obzira što je nasilnik vlasnik stana , nasilnika udaljuje tužilaštvo. 
Procenom Centra za socijalno rad žena žrtva nasilja u sigurnoj kući može
 da bude smeštena od 30 dana do šest meseci, mada nekad se slučajevi i 
oduže ,ali ređe, te se žrtve vraćaju nasilnocima. Kada je u pitanju 
romska zajednica ima žrtava porodičnog nasilja, ali mi ih ne 
evidentiramo prema nacionalnoj pripadnosti.  Kada žrtva porodičnog 
nasilja izlazi iz sigurne kuće, dobija sredstva za kiriju odprilike za 3
 meseca, kao i trenutnu pomoć za život. – kaže direktor Centra za 
socijalni rad Sveti Sava Zoran Jović.


Tačan broj Romkinja koje su žrtve nasilja nemamo, ali zato 
jesu korisnice usluga sigurne kuće, Centra za socijalne rad, NVO 
sektora, i ono što je važno jeste da se i u romskoj zajednici prepoznaje
 nasilje u porodici i o tome se javno priča, što je u proteklih 10-tak 
godina bila tabu tema.

 Kobor o rromnja koristinen usluge taro prihvatilishte basho rromnja kola viktime taro familijake nasilje?
,,Upoznajindjum ole anglal 5,5bersh kho jekh bijav . Palo odova 
ashundzanphe svakho dive , shaj te phenav khaj amenge trin masekh sine 
sar suno . Prema mande hine ljubazno , a te na vakherav anglo chave , 
svakho dive anolamange poklonija , chavenge , ma hinu but shukhar , 
adjukhare pochmini pli paramis 45 bershengi savi prezivindja sar oj so 
penol pakao .“Nasilje khi porodica thano ponashanje savo jekh khotar chlan 
porodicakho urozinol telesno integriteti,dushevno satiphe numa 
spokojstvo dujto chlaniskho porodicakho . Nasilje khi porodica thano 
pojam savo thano obichnoingariphe kho nasilje mashkahar supruznikhija 
numa supruznikhijengo zlostavljanje ,ama adzhukhare shaj te ingariphe 
hem kho nevenchane intimne partnerija numa jednostavno manusha save 
dzivdinena kupate . Nasilje khi porodica thano fenomen savo thno 
prisutno kho sa o phuvija lumijkhe hem kho sa o kulture ;manusha sa rasa
 ,etnija , verskha ,hem politichkha hem seksualna opredeljenje , 
drushtvena hem kulturakhe nivoija hem polovija shaj oven pochiniteljija 
nasilje khi porodica .Žrtva porodičnog nasilja,,Chichama zorija te bavinama prostitucija .Hem manglja thano te 
nastavinav odoleja ,me na magljum ,duj masekh hine but shukhar ama sa 
palo odova hine strashno . Pretindjama , me chija , me roditeljijen 
napadindja , haos khe mo djivdipha ulo , pretnja hine 24h, znachi 
pretindjama khaj kha mudarolma , chaven te mudarimange .Znachi hine 
strashno . Trin bersh odija agonija pretinolama najgore khaj kha 
chinolma  , znachi khaj kha mudariman khaj kha silujini me chijen , khaj
 kha bikhinol olen , znachi najghore znachi me chave tresinena hine , me
 tresinavama , me nasmijinava te pasljovav kho khreveti dokli ov mo 
glaso na shunol sar kha phene usporeno dishinava .Mi chaj isto .znachi 
khana achavav telefoni, vikhini khe me chijakho telefoni , oj khotar  
dar javiniphe , rovela,tresinol, znachi hine but strashno.“But thane bare prerasude razvijime kho amaro drushtvo prema o 
romnja , khotar pochetno stav khaj oj na hine shukhar , khaj oj 
izazivindja ole te chalavolla , psihichkhi zlostavljimi , pa dja ano pho
 pharo khana mush odluchinol khotar lakhi sudbina , a amaaro 
drushtvoodova podrzinol .Phana , bizoobzir khe odova so djivdina kho 21.
 veko , uticaj patrijahata but thano zoralo kho osnova ponasanje sa 
chlanija porodicakhe . Phana , uvekh thano mush ingardo moch hem 
smatriniphe khaj thano ov vlasnikho sa khotar o manusha khotar lengo 
domachinstvo. Postojinol izrazito stepheni prerasuda hem sereotipa prema
 celo romani zajednica hem Ronja dozivvinen dodathno viktimizaciju . 
Zaposlime kho ustanove hem institucije kho pravosudje , kho tuzilashtvo ,
 najbuderi pisinena amare tradicijakhe odova nasilje hem phenen khaj on 
navikhnindje adjukhare te djivdinenn, phenola Ana Sacipovic direktorka 
NVO Osvit .Žrtva porodičnog nasilja,,Nasijen kho khontakht oleja nasine tumen podrshkha ni khotar 
roditeljija ?Nikhastar bilokastar khotar drzava te zashtitinol tut 
puchlam zrtva porodichno nasilja -„Na na , hich  nasineman disavo 
podrshka . Bukhvalno khi policija samo so nasuchum .On samo phenedje ma 
javintut. Me phendjum dali shaj te zashtitinenma , on naneolen uslovija 
hem odova thano odova . A centar vash Socijalno buti ?Nishta . On samo 
ale samo jekh phuti khana paglja mo kher hem sa paglja , on andje ma khi
 sigirno kher kuphate me chijencar . Hem kozom nakhlo hinena kho sigurno
 kher ?Masekh dive hinuma odoleja valjandja phana te achovav , ama 
pochmindja thani shkolskao bersh , odoleskhe me ikhlilum . Ama palo 
odova nesavo period nastavindja te vajiniphe palem pretnjencar .Hem 
policija hemCentar vash socijalno buti obqavestindjum , bukhvalno nishta
 na pomozindje mange . Samo olenge lafija -Ma javinphe hem odova thano 
odova .Nasilje khi porodica thano krivichno delo savo najahari 
prijaviniphe hem khana pochmindja te primemninolphe Zakhon khotar borba 
protiv nasilje khi porodica drzava motovdja oluchnost hem opredelenost ,
 potpuno posvechnost te pruzini odova zakhon okvir khaj sa sare 
suprostavinamen asakhe pojava , ama odova so dola isi dosta asavkhe 
sluchajevija na znachinol khaj zakhon nane shukhar , na znachinol khaj 
amen na khera shyukhar buti , znachi khaj thano odova proces soskhe 
nasilje khi porodica postojinol kho sa phuvija lumijakhe odova thano 
jekh globalno pojava , odoleskhe valjani vakhti khaj sare kupate mashkar
 medjusobne saradnja prerasuda , soskhe djanen badava zakhonskho okvir, 
badava kazninolphe , badava amari buti akho khe amro drushtvo hem phana 
postojinol stav savo shundjum kho medije , ,,pha dokhli khotar o djuvlja
 zashtichime sar pharne medvedija , khe akhija drzava nirodjenodjuvlja 
na smijine te chalave shamarkha !“-istakhnini Lidija Stankovic  zamenica
 direktoriskhi Centar vash socijalno buti Sveti Sava .Prema podatkhe SOS  telefoni khotar Nish 900 pozivija hine hem 
350romnja save koristindje usluge SOS telefoni.Okhova soj thano 
znachajno thano khana stupina kho khontakht korisnikhijencar save 
vikhini amen oj isiola paleta udluga savo dela SOS  telefoni kho 
raspolaganje kho sklad lakhe potereba , na koristinen sa o djuvlja sa o 
usluge , but djuvlja vikhinena SOS telefoni te informishinenphe khotar 
pe pravija khotar nadleznost institucija , zakhonskha regulativna save 
thane iklhile khi snaga , ama but djuvlja thane zorale khotar odola save
 vikhinen chisto te informishinephe onda koristinen hem aver usluge 
psiholoskhe , pravno pomoch hem sa o vakhti SOS telefoni , kho odova 
thani razlikha mashkhar usluge save dena institucije hem ustanove hem 
SOS telefoni , istakhninol Ana Sacipovic.Isiamen sigurno kher odova thano posebno pravno subjekhat , a 
usluge koristinenaphe kho drushtvo sluchaj nasilje khi porodica 24h,me 
svakho dive isiman jekh numa duj zahtevija prema institucija .Akho thani
 romni zrtva nasilja hem oj gndini khaj lakho bezbedost thano ugrpozime 
amen smestina ola kho sigurno kher , ama thano izmena Zakhoni khoitar 
zashtitta zrtva khotar porodichno nasilje , bizoobzir soj thano 
nasilnikho vlasnikho staniskho , nasilnikho durjaren tuzilashtvo . 
Procena Centar vash socijano buti romni zrtva nasilja kho sigurno kher 
shaj te ovol smestimi dji kho 30 dive dji shov masekh , ama nesavo phuti
 sluchajija hem pobuder , ama pohari , odola zrtve irinenaphe 
nasilnikhijenge . Khana thano puchiba romani zajednica isi zrtva 
porodichno nasilje ,ama amen evidetirina olen prema nacionalno 
pripadnost . Khana zrtva porodichno nasilje ikhlola khotar sigurno kher ,
 dobinela sredstvija vasj khirija vasj trin masekh ,sar hem trenutno 
pomoch vash djivdipha .-phenola direktor Centar vash socijalno buti 
Sveti Sava Zoran Jovic .Tachno numero Romnja save thane zrtve nasilja naneamen , ama 
odoleskhe thane korisnikhija usluga sigurno kherestar , Centar vash 
socijalni buti, NVO Sekthor ,hem okhova soj importhanthno thano khaj hem
 khi romani zajednica prepoznajinol nasilje khi porodica hem odolestar 
javno vakheriphe , so thano nakhle 10 bersh shine tabu tema .
                ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/koliko-romkinje-koriste-usluge-prihvatilista-sigurne-kuce-za-zrtve-porodicnog-nasilja</link><guid>570</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63bfff1d77784_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Koliko  Romkinje koriste usluge prihvatilišta / sigurne kuće za žrtve porodičnog nasilja?</dc:text></item><item><title>O Agovima i drugim običajima</title><description><![CDATA[Poštovani čitaoci, pred vama je serijal tekstova ,,Svet je igra“ koji obrađuje običaje u kojima su glavni akteri mališani i koji će bi preveden na jezike nacionalnih manjina.Obradićemo običaje Srba, Rumuna, Slovaka, Hrvata i Roma na ovim prostorima.U ovom tekstu nastavljamo razgovor o običajima Hrvata u Banatu, akcenat stavljamo na agove i razgovaramo sa etnologom, Daliborom Mergelom, i rukovodiocem dečje kreavne radionice pri Udruzi banatskih Hrvata, Jelenom Šic. Jelena je na čelu ove radionice od 2021. godine. Kaže da u moru negavnos, tehnologija i mobilnih telefona ova radionica dođe i njoj i deci kao beg i rasterećenje.- Kada je došlo vreme da obeležimo agove ili poklade, odlučila sam da to bude na naš način. Po tradiciji, agovi ili poklade dešavaju se sredinom februara. Strašnim maskama, galamom, lupanjem štapova i klepetuša tera se zima i priziva proleće. Moja ideja je bila da deca ne prave strašne maske. Oni su temperama bojili i ukrašavali bele majice koje sutog dana nosili. Bili su umetnici koji su šarenilom i bojama pomogli proleću da otera zimu. Na svoj način. Možda ove godine u februaru nismo oterali zimu s obzirom na to daje narednih dana padala kiša, krenula susnežica, bilo je hladno... Ali svakako smo prizvali dosta pozivne energije. Etnolog Dalibor Mergel nam više kaže o ovom običaju:- Kada govorimo o agovima, u Starčevu ih je priređivao katolički živalj u vreme poklada, to jest tri dana pre početka korizme ili uskršnjeg posta, koji je nekada bio veoma strog. Za njegovog trajanja nisu bila dozvoljena veselja, svadbe, pa ni konzumacija alkohola, zbog toga što priprema za Veliki petak, najtužniji dan za hrišćane, podrazumeva pokornički stav. Prvi dan agova bio je namenjen deci - malim agovima, drugog dana na pokladni ponedeljak de7lovali su malo stariji, takozvani veliki agovi, a u utorak odrasli muškarci i žene čije su se povorke nazivale didovi i bile su najmasovnije i najozbiljnije. Išlisu od kuće do kuće, šalili se s prolaznicima, ulazili u dvorišta, plašili ukućane, a naročito su zadirkivali mlađe žene i snaše. Najčešće su prikazivali svatove koji su neretko uključivali i inverziju polova, tako da je na primer mlada bila muškarac, a mladoženja žena. Već sutradan se obeležavala Čista sreda, dan obaveznog posta i nemrsa. Deca su imala najbezazlenije maske, ali su se i oni trudili da zastraše svoje vršnjake i ostale meštane koji su se u vreme povorke zatekli na ulici. Domaćice su u pokladno vreme spremale i posebnu vrstu kolača, šprickrofne – pojašnjava etnolog Mergel i podseća i da su Za katolički Uskrs deca, polaznici kreavne radionice u Starčevu, nakon čitanja uskršnjih pesmica  i ukrašavanja prostorija udruge, dobijaju uskršnje pakeće.- Učimo decu da se raduju sitnicama i da poštuju starije, običaje i svoju veru. Moji planovi za dalje su nabavljanje sredstava za veću količinu materijala kako bi uključila i decu van udruge, decu koja su voljna da se druže i kreavno stvaraju, takođe, planiramo da pokrenemo i pozorištance, puno osmeha i pozivne energije – kaže Šicova.    Na kraju, pitali smo etnologa koliko običaji uspevaju da odole zubu vremena i novim tehnologijima, načinima života, i hoće li moći da opstanu?- Iz etnološkog i antropološkog ugla gledano, običaji imaju potencijal da se održe upravo kroz oblast zabave ili dečje igre. Tako da smatram da nema razloga za strah od izumiranja ili nestanka običaja, čak bih rekao da postoje brojni slučajevi njihove revitalizacije. Pokladne običaje u Starčevu prošle godine su upravo oživeli najmlađi za koje je to bila divna prilika za druženje i igru, ali i ispoljavanje kreavnos kroz izradu živopisnih maski – izjavio je Dalibor Mergel. *Ovaj projekat je su7nansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izne u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.***Poštovani čitatelji, pred vama je serijal tekstova „Svijet je igra“ koji obrađuje običaje u kojima su glavni sudionici mališani i koji će bi preveden na jezike nacionalnih zajednica. Obradit ćemo običaje Srba, Rumunja, Slovaka, Hrvata i Roma na ovim prostorima.U ovom tekstu nastavljamo razgovor o običajima Hrvata u Banatu, a naglasak stavljamo na agove o kojima razgovaramo s etnologom, Daliborom Mergelom, i voditeljicom dječje kreavne radionice pri Udruzi banatskih Hrvata, Jelenom Šic. Jelena je na čelu ove radionice od 2021. godine. Kaže da u moru negavnos, tehnologija i mobitela ova radionica dođe i njoj i djeci kao bijeg i rasterećenje.– Kada je došlo vrijeme da obilježimo agove ili poklade, odlučila sam da to bude na naš način. Po tradiciji,agovi ili poklade događaju se sredinom veljače. Strašnim maskama, galamom, lupanjem štapova i klepetuša tjera se zima i priziva proljeće. Moja ideja bila je da djeca ne prave strašne maske. Oni su temperama bojali i ukrašavali bijele majice koje su tog dana nosili. Bili su umjetnici koji su šarenilom i bojama pomogli proljeću da otjera zimu. Na svoj način. Možda ove godine u veljači nismo otjerali zimu s obzirom na to da je idućih dana padala kiša, krenula susnježica, bilo je hladno... No, svakako smo prizvali dosta pozivne energije. Etnolog, Dalibor Mergel, više nam kaže o ovom običaju:– Kada govorimo o agovima, u Starčevu ih je priređivao katolički živalj u vrijeme poklada, to jest tri dana prije početka Korizme ili uskršnjeg posta, koji je nekada bio veoma strog. Za njegova trajanja nisu bila dozvoljena veselja, svadbe, pa ni konzumacija alkohola, zbog toga što priprava za Veliki petak, najtužniji dan za kršćane, podrazumijeva pokornički stav. Prvi dan agova bio je namijenjen djeci - malim agovima, drugog dana na pokladni ponedjeljak de7lirali su malo stariji, takozvani veliki agovi, a u utorak odrasli muškarci i žene čije su se povorke nazivale didovi i bile su najmasovnije i najozbiljnije. Išli su od kuće do kuće, šalili se s prolaznicima, ulazili u dvorišta, plašili ukućane, a osobito su zadirkivali mlađe žene i snaše. Najčešće su prikazivali svatove koji su nerijetko uključivali i inverziju polova, tako da je primjerice mlada bila muškarac, a mladoženja žena. Već sutradan se obilježavala Čista srijeda, dan zapovijedanog posta i nemrsa. Djeca su imala najbezazlenije maske, ali su se i oni trudili zaplaši svoje vršnjake i ostale mještane koji su se u vrijeme povorke našli na ulici. Kućanice su u pokladno vrijeme pripravljale i posebnu vrstu kolača, šprickrofne – pojašnjava etnolog Mergel i podsjeća da su slične povorke u vrijeme poklada i danas izuzetno žive na krajnjem jugu Banata, konkretno kod Rumunja u selu Grebenac gdje se nazivaju fašanke i karnevalskog su karaktera. U njima također sudjeluju djeca. Za katolički Uskrs, djeca, polaznici kreavne radionice u Starčevu, nakon čitanja uskrsnih pjesmica i ukrašavanja prostorija udruge, dobivaju uskrsne pakeće.– Učimo djecu da se raduju sitnicama i poštuju starije, običaje i svoju vjeru. Moji planovi za dalje su nabava sredstava za veću količinu materijala kako bih uključila i djecu izvan udruge, djecu koja su voljna druži se i kreavno stvara, također, planiramo pokrenu i malo kazalište, puno osmijeha i pozivne energije – kaže Šic.    Na kraju, pitali smo etnologa koliko običaji uspijevaju odolje zubu vremena i novim tehnologijima, načinima života, i hoće li moći opsta?– Iz etnološkog i antropološkog kuta gledano, običaji imaju potencijal održa se upravo kroz područje zabave ili dječje igre. Tako da smatram da nema razloga za strah od izumiranja ili nestanka običaja, čak bih rekao da postoje brojni slučajevi njihove revitalizacije. Pokladne običaje u Starčevu prošle su godine upravo oživjeli najmlađi za koje je to bila divna prigoda za druženje i igru, ali i ispoljavanje kreavnos kroz izradu živopisnih maski – izjavio je Dalibor Mergel.
]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/o-agovima-i-drugim-obicajima</link><guid>564</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63a478023b209_file.jpeg</dc:content ><dc:text>O Agovima i drugim običajima</dc:text></item><item><title>Socijalne usluge</title><description><![CDATA[Sta podrazumevaju socijalne usluge i usluge socijalne zastite, ko je najzastupljeniji u pruzanju socijalnih usluga, o gerunto domacicana kao i o ostalim pitanjima vezanim za socijanu zastitu poslusajte u sledecem  Prilogu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/socijalne-usluge</link><guid>558</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/638e43e75c54f_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Socijalne usluge</dc:text></item><item><title>Lokalne fondacije - ključ za unapređenje života u zajednici  </title><description><![CDATA[Beograd, 29. novembar 2022. – Snaga svakog društva leži u snažnim zajednicama, a udruženim naporima građani mogu doprineti njihovom razvoju. Lokalne fondacije su se pokazale ključnim pokretačima promena u svojim sredinama, jer njihov geografski fokus i ulaganje sredstava inspirišu sugrađane da se udružuju i zajedničkim akcijama poboljšavaju okruženje u kom žive. Svojim delovanjem pokazale su da građanski aktivizam može doprineti rešavanju brojnih pitanja i stvaranju boljeg društva za sve nas, istaknuto je na Nacionalnoj konferenciji o filantropiji, koju je organizovala Trag fondacija, uz podršku Fondacije Čarls Stjuart Mot.    „Činjenica da širom Evrope deluje 850 lokalnih fondacija u 22 zemlje, potvrđuje da filantropija kroz lokalno delovanje može da generiše pristupe i rešenja u veoma širokom spektru tema. Lokalne fondacije su odigrale važnu ulogu i u kriznim periodima, poput pandemije kovida 19, kada su se pozicionirale kao pouzdane i efikasne organizacije koje su prepoznale trenutak i imale kapacitet da iskoriste filantropske resurse za lokalne i urgentne potrebe. One su svakako važan faktor u izgradnji efikasne evropske filantropske infrastrukture“, rekao je na otvaranju konferencije Nikola Bertolini, šef Odseka za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji.      U svom obraćanju učesnicima, Šenli Pinčoti, direktorka Kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj pri USAID Srbija, poručila je: „USAID uvek podržava projekte koji doprinose razvoju lokalnih zajednica. Veoma smo ponosni na rezultate saradnje sa organizacijama civilnog društva u Srbiji i podršku njihovim inicijativama u svrhu postizanja pozitivnih promena u svojim sredinama. Nastavićemo da i u narednom periodu zajedno stvaramo uslove za održivi lokalni razvoj“.     Biljana Dakić Đorđević, izvršna direktorka Trag fondacije, ukazala je na značaj delovanja udruženih građana koji rade u korist svojih zajednica: „Uz podršku Trag fondacije, ove godine su osnovane tri lokalne fondacije - u Nišu, Pančevu i Staroj Pazovi, koje su zajedno prikupile više od 45 hiljada evra donacija. Trag fondacija je pomenuti iznos duplirala, a obezbeđena sredstva se koriste za podršku lokalnim inicijativama - do sada je podržano 67 ideja udruženja građana i neformalnih grupa za različite oblasti delovanja: kulturu, obrazovanje, sport, uređenje javnih prostora, pomoć marginalizovanim grupama, zaštitu životne sredine… Ovakve inicijative vraćaju poverenje građana da je moguće uticati na promene u svom okruženju i obezbediti njegov napredak, ali i da u tome i sami igraju važnu ulogu”.        O iskustvima i radu lokalnih fondacija u Rumuniji učesnici su mogli da čuju u obraćanju Štefana Čibiana, predsedavajućeg Federacije rumunskih lokalnih fondacija i Lokalne fondacije Fagaraš: „Za više od polovine rumunskog stanovništva, lokalne fondacije predstavljaju konkretnu šansu da ojačaju i transformišu živote u svojim lokalnim zajednicama. Već nekoliko godina nakon pokretanja prve lokalne fondacije u Rumuniji 2007/2008. godine, vidimo mrežu od 18 lokalnih fondacija, koje su postale aktivni filantropski centri sa dovoljnim resursima da pokreću razvoj zajednica. Šansa da svaki pojedinac ostavi pozitivan trag u funkcionisanju društva je jedan od najmoćnijih pokretača za jačanje demokratije. Lokalne fondacije donose ovo snažno životno iskustvo sve većem broj ljudi u Rumuniji i širom sveta“.     Ovogodišnja konferencija okupila je preko 100 predstavnika i predstavnica civilnog, javnog i biznis sektora, koji su imali priliku da razgovaraju o tome kako izgleda proces osnivanja lokalnih fondacija od inicijalne ideje do zvanične organizacije, koji su načini na koje građani mogu doprineti razvoju svojih zajednica, kako lokalne fondacije mogu da podstaknu ljude u svom okruženju na akciju, zašto čak i mala sredstva igraju važnu ulogu u velikim promenama, kako danas izgleda ulaganje i prikupljanje sredstava za ženske organizacije i osnaživanje žena, kao i da razmene svoja iskustva na temu aktuelnih i novih filantropskih praksi i trendova.      Konferencija je zaključena izlaganjem Verana Matića, izvršnog direktora Srpskog filantropskog foruma, koji je govorio o budućnosti davanja za opšte dobro: „Građani su pokazali da poseduju visok stepen odgovornosti i osećaja za javni interes. Rangiranje Srbije na ovogodišnjem Svetskom indeksu davanja i skok sa 48. na 27. mesto, od ukupno 119 zemalja, pokazuje da naši sugrađani i sugrađanke poseduju snažan osećaj solidarnosti i humanosti, što predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj filantropije u Srbiji“.        Konferencija je organizovana u okviru programa „Fondacija našeg kraja – Zajednica se pita!“, koji je Trag fondacija pokrenula krajem 2019. godine uz podršku Fondacije Čarls Stjuart Mot. Program je usmeren na podršku osnivanju i radu lokalnih fondacija, u okviru koga su do sada osnovane tri lokalne fondacije u Srbiji. Pored Srbije, sličan program pokrenut je krajem 2020. godine u Bosni i Hercegovini uz podršku Portikus fondacije. Tim Trag fondacije je posvećen pružanju podrške pet inicijativnih grupa iz Bosne i Hercegovine i dodatne tri novoizabrane grupe iz Srbije, koje su u procesu osnivanja fondacija u svojim zajednicama u bliskoj budućnosti.      Za više informacija o konferenciji, obratite se Emini Ferizović, direktorki Eminent Communications, na emina@eminentkomunikacije.rs ili na +381 63 7704 876        O Trag fondaciji:     Trag je regionalna fondacija koja deluje u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Već 23 godinu podržava i podstiče građane na aktivno učešće u razvoju lokalnih zajednica u kojima žive ili posluju. Trag fondacija osnažuje  ljude koji veruju da zajedničke inicijative mogu imati veliki uticaj i koji žele da budu pokretači pozitivnih promena u svojim zajednicama. Tokom prethodne dve decenije Trag fondacija je kroz brojne programe podržala više od 1.700 uspešnih projekata sa preko 15 miliona američkih dolara uloženih širom Srbije i regiona.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/lokalne-fondacije-kljuc-za-unapredenje-zivota-u-zajednici</link><guid>556</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6388ba9942a50_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Lokalne fondacije - ključ za unapređenje života u zajednici  </dc:text></item><item><title>Socijalizacija dece invalida kod romskih porodica</title><description><![CDATA[Bilo koja vrsta invaliditeta nekog od člana porodice izaziva veliki disbalans u funkcionisanju porodice. Situacija je u mnogome gora kada je u pitanju invaliditet deteta. U nastavku sledi razgovor sa Veroslavom Jovanovićem, ocem deteta, invalida.-Vi,ste otac deteta ometenog u razvoju,invalida.  -Da ja sam otac jednog dečaka koji još uvek nema dijagnozu iako se praktično leči od drugog meseca života,invalid je prve kategorije.  -Da li ste uspeli da ostvarite nesto od prava iz oblasti socijalne zaštite vezano za njegov invaliditet?  -Jesam,u okviru doma zdravlja na GO Voždovac gde se moj sin lecio, postojala je posebna grupa "Rana intervencija" tako da je nazovem, koju je vodila Dr.Ivanišević.  Postojao je tim stručnjaka iz oblasti zdravstva, socijalne zaštite...  Na jednom od tih pregleda dobili smo informacije od predstavnika Centara za socijalni rad GO Voždovac u vezi prava koje smo u mogućnosti da ostvarimo za njega kao deteta za teškim bolestima i neizvesnim ishodom lečenja.  Nakon nekoliko dana otišao sam u Centar za socijalni rad i nakon razgovora sa socijnim radnikom dobio sam detalje instrukcije u vezi načina i protokola koji postoje za ostvarivanje prava za decu invalide i njihove porodice.   Popunio sam formulare za komisiju na kojoj se utvrdio stepen invaliditeta mog sina i na osnovu tog rešenja od komisije ostvario sam pravo na tuđu negu i pomoć, određena su novčana sredstva neophodna za dalju negu i lečenje.  -Nakon toga ste se preselili na drugu opštinu,da li ste uspeli da ostvarite ista prava iz oblasti socijalne zaštite?  -Pre desetak godina preselili smo na GO Novi Beograd, sa statusom korisnika zakupa socijalnog stana.To pravo smo ostvarili na konkursu koji je raspisao Grad Beograd odnosno Gradski Sekretarijat za socijalnu zaštitu.  Sa preseljenjem na novu opštinu javljam se u Centar za socijalni rad GO Novi Beograd i tu upoznajem socijalnog radnika i pravnika sa stepenom invalideta mog deteta i njegovim zdravstvenim stanjem posle izvršenog protokola odnosno podnošenja potrebne dokumentacije,zakazuju se kontrolne komisije na kojima se potvrđuje invalidnost i nastavak korišćenja prava iz oblasti socijalne zaštite.  -Živeli ste u naselju gde ima puno romskih porodica,samim tim verujem da poznajete i puno porodica koji takođe imaju decu invalide.  -Naravno da poznajem i vrlo često smo razmenivali iskustva, tokom naših šetnji sa decom inavalidima u parku i vožnji u invalidskim kolicima naše dece, iz oblasti socijne zaštite.  -Možete li mi reći, po vašem mišljenju, koliko je porodica romske nacionalnosti zadovoljno odnosom lokalnog centra za socijalni rad?  -Oni su generalno nezadovoljni odnosom centra, većina je ostvarila prava iz oblasti socijalne zaštite invalida, dece, u zavisnosti od stepena obrazovanja roditelja deca invalidi su teže ili lakše ostvarivala ta prava.  -U čemu se to nezadovoljstvo ogleda?  -Muči ih generalno isti problemi kao i sve porodice sa decom invalidima u Srbiji, imajući u vidu njihovo specifično okruženje taj problem postaje još veći.  -Navedite neke od problema.  -Oni posebno naglašavaju da se Centar za socijalni rad bavi nevažnim problemima vezanim za romske porodice koje imaju decu invalide, sve na što im socijalni radnik ukazuje čini im se nevažnim prema stvarnom problemu a to je bolesno dete, kako mu pomoći u uslovima nemaštine, lečiti ga, prevesti do lekara, obezbediti posebne uslove u nemogućim.  -Da li pomoć koju dobijaju od centra dovoljna?  -Naravno da nije, jer su tu zastupljeni i posebni troškovi nege i lečenja a u većini slučaja majka ili otac nisu u mogućnosti da rade, jer moraju da se brinu o detetu, i na taj način obezbede dodatna sredstva.  -Kako službenoci centara to opravdavaju?  -Siromaštvom državave i ograničenim sredstvima.  -Da li se vi slažete sa takvom konstatacijom?  -Ne naravno, smatram da se značajna sredstva značajno troše na neke nebitne stvari u teškoj situaciji u kojoj se nalazi naša Srbija, trebalo bi ih usmeriti na neke bitnije stvari naprimer Penzija na osnovu staranja roditelja o invalidu članu porodice. To na primer postoji na zapadu i trebamo slediti pozitivne primere.  -Da li postoji išta pozitivno što pomaže porodicama sa decom invalidima?   -Postoji socijalno stanovanje, koje je podiglo uslove života dece  invalida.  -Možete li mi reći nešto o socijalizaciji dece invalida?  -Smatram da je ta oblast socijalnog delovanja na veoma niskom nivou. Naime, pokusaj inkluzivnog obrazovanja po mom mišljenju je neuspešan jer društvo i institucije su potpuno nespremne i nije napravljen nikakav pomak od samog trenutka uvođenja. Moj sin je imao samo deo tog obrazovanja jer nisu iskorišćenji njegovi potencijali u trenutku kad je njegovo zdravstveno stanje to dozvoljavalo. Imao je kućnu nastavu, uz asistenciju interesorne komisije sa Novog Beograda našli smo mu dobru škola, Dr. Dragan Hercog. Moje obrazovanje i moja informisanost je uspela da mu obezbedi delimično obrazovanje.  -Šta je sa decom invalidima romske nacionalnosti čiji roditelji nemaju mogućnost da budu informisani o mogućnostima obrazovanja za svoju teško obolelu decu?  -Mislim da je tu jako malo odradjeno, postojali su određeni protokoli, međutim tu je jako malo odrađeno, neka vrsta kao večernje, specijalne škole, nastava koja se održavala u prostrorijama zgrade i radionice na osnovu nekih projekata jako malog vremenskog trajanja. Koliko je meni poznato neki veliki efekat i inkluzija nisu sprovedene prema protokolu koji postoji na veliku žalost te dece.    -Hvala i vama]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/socijalizacija-dece-invalida-kod-romskih-porodica</link><guid>555</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63889ffc894a0_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Socijalizacija dece invalida kod romskih porodica</dc:text></item><item><title>Dostupnost socijalnih usluga romskoj zajednici</title><description><![CDATA[Koliko je romska zajednica informisana i koliko koristi socijalne usluge.Da li su im sve socijalne usluge dostupne i sta ih sprecava da ostvare svoja prava, poslusajte u narednom SNIMKU.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/dostupnost-socijalnih-usluga-romskoj-zajednici</link><guid>554</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/63889853b4dde_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Dostupnost socijalnih usluga romskoj zajednici</dc:text></item><item><title>Socijalno stanovanje</title><description><![CDATA[U nastavku sledi intrervju sa Dragoslavom Jovanovićem, korisnikom socijalnog stana na Novom Beogradu iz ulice Mileve Marić Anštajn o poteškoćama sa kojim se sretao u procesu dobijanja socijalnog stana kao i o benefitima socijalnih stanova.-Koliko godina imate i čime se bavite  -Imam 50 godina i bavim se elektronikom i radom u medijima više od 20 godina  -Vi koristite socijalni stan dobijen od grada Beograd  -Upravo tako,mogućnost korišćenja socijalnog stana ostvario sam na konkursu raspisanog od strane grada Beograd pre više od 10 godina.  -Da li su postojali neki posebni uslovi za prijavu na konkurs  -Kada je grad Beograd raspisao konkurs odnosno gradski sekretarijat za socijlani rad  Postojali su jako precizni uslovi koji su išli uz konkursnu dokumentaciju koju ste morali  Predati u određenom roku.  -Koje ste mesto zauzeli na rang listi  -Na osnovu broja bodova i konkursne dokumentacije bio sam međe prvih 20  -Šta je za vas značio taj trenutak kada ste videli rezultate konkursa objavljenje u dnevnim novinama.  -taj trenutak nikad neću zaboraviti posle dva neuspešna pokušaja na konkursima konačno mi se desilo nešto što če olakšati život kako meni tako i mojo porodici.  -Na koji način je grad Beograd pomogao vašoj porodici dodelom socijlnog stana na korišćenje  -Imam dete invalida koji još uvek nema dijagnozu i borba moje porodice emotivna i materijalna traje odmeseca drugog života.Olakšana nam je borba za njegovo zdarvlje i obezbeđeni su bolji uslovi za život i njegovo obrazovanje.  -Vaš prvi utisak prilikom useljenja u socijalni stan.  -Taj dan ću pamtiti ceo svoj život.Nova zgrada prelepa zgrada u naselju Mileva Marić Anštajn.Gomila ljudi ,invalidi,Romi,predstavnici uprave grada Beograda sve mi je ličilo na jedan pozitivan haos,na licima svih tih porodica videlo se ushićenje..  -Vaš odnos sa komšijama  Sve su to predivni ljudi,nigde se nisam osećao tako prijatno svi su bili spremni da priteknu u pomoć.Odnos dece prema mom detetu je bio potpuno zaštitnički posebno romske dece širokog srca ,iako su ta deca sve vreme pravila nestašluke i probleme ja sam razvio poseban odnos sa njima,uspeo sam da pozitivno utičem na pojedine segmente njihovog života.  -Iz važeg ugla kako su se Romi snašli u novonastalim okolnostima i šta je za njih značilo socijalno stanovanje.  -Imajući u vidu da sam ja prvi predsednik kućnog saveta imao sam priliku da upoznam sve porodice u mom ulazu i većinu u susednim ulazima.  Mogu da kažem da svi oni dobri ljudi sa svim svojim problemima,manama i dobrim stranama.  Tačno se videla razlika da su neke porodice došle i nehigijenskih neformanih naselja.  Oni jednostavno nisu bili pripremljeni na novonastalu situaciju na nove dobre uslove života.  Deca puna duha nisu mogla da budu zatvorena u stanovima i poštuju kućni red to je bilo neprirodno za njih nastaju silni problemi prosto što to nije u skladu sa mentalitetom jer oni žele da se druže međusobno ,deca da se igraju,,i to sve tako odudara od standarda tako da Romi izgledaju jako loše, oni samo pokušavaju nekako da se uklope na svoj način.  -Sa materijalne strane koja je prednost socijalnog stanovanja   -Sa te strane poreduslova stanovanja je najveća prednost . Za mene lično posle podstanarskog staža ovo mi je mnogo značilo jer sa mojim izvorom prihoda(supruga neradi jermora da bude sa detetom invalidom)teško bi mi pao podstanarski život.  -Kako su se vaše komšije Romi snalazili i da li su uspevali da plaćaju račune  sekundarne sirovine i preprodajom na buvljoj pijaci polovne robe,njihov materijalni staus je bio još teži..jer na samom početku je to bilo zabranjeno od strane predstavnikakancelarije gradskog sekretarijata za socijalni rad.Pri tom zbog niskog nivoa obrazovanja nije bilo moguće da nađu posao na tržištu rada i tada nastaju problemi jer za razliku od drugih porodica čiji su članovi porodice imali zaposlenje i izvor prihoda Romi sakupljači au bili u problemu koji traju do današnjeg dana...  -Šta možete da kažete kao zaključak šta donosi socijalno stanovanje za porodice u teškoj materijalnoj situaciji i sa bolesnim članovima porodice  -Donosi mir i podršku jer je mnogo teško biti sam u borbi za zdravlje člana porodice.  -Po vašem mišljenju da li je to za Rome dobra prilika da izađu iz začaranog kruga siromaštva.  -Sa materijalne i kulturološkestrane jeste,međutim to ne dovodi do socijalne i kulturne emancipacije romskih porodica iz nehigijenskih naselja u društvo..Dešava se baš suprotno jer oni živeći u skladusvojim navikama i mentalitetom daju pogrešnu sliku o sebi i na taj način postaju zbog tog nerazumevanja okoline još više izolovani i njihovi kvaliteti u toj situaciji ne dolaze do izražaja i pogrešno se tumače-  -Kako bi to trebalo rešiti  -Nemam odgovor na to,,mislim da treba napraviti ponovne konsultacije sa stručnim licim iz oblasti socijalne zaštite,zdravstava .kultutre,romima inelektualcima i naći novo uspešnije rešenje za integraciju romskih porodica i njihovo prilagođenje socijalnom stanovanju.Socijalno bešipe  Ando lundžaripe džal o svato e rajesa Dragoslav Jovanović savo trajil ando socijalno stano po Novi Beograd adne ulica Mileva Marić Ajnštajn andar e pharimata savenca maladol thaj proceso sar šaj lelpe o socijalno bešipe sar vi saje lačimata anel o socijalno bešipe.-Kozom brš si tumen thaj so bućaren?  Si man 50 brš thaj bućarav e elektornikasa thaj medijenca majbut katar e 20 brš  -Vi koristitesocijalnistandobijenodgrada Beograd  Gajda si, kava šaipe therdem priko konkurso savo ramosarda o foro Beogrado anglal 10 brš  Dal sas nesave jekhutne manlimata te šaj prijavintumen pe kava konkurso?  Kana o foro Beogrado ramosarda o konkurso majanglal o sekretarijato palo socijalno bućaripe rodenaspe vorta činadimata save mangenaspe paše konkursne patrina saje trubusarde te denpe ande činadi vrjama.   Savo than line pe činadimaski patrin?  Priko e bodurja thaj konkurne patrina simas maškar e anglune 20.  Sar haćardonas kana dikhle e rezultaturja katar o konkurso savo sas inkaldino ande štampa?  Kodova đes či boistrava, pale dešuduj bireslimaske konkursurja po agor areslo loćipe thaj bah sar pala mande gajda vi pale mungrri familija.   Sar o foro Beogrado ažutisarda tumare familija kana dijatume socijalno ćher te trajin?  Si man nasvalo čavorro savešće inker naj arakhlo sostar si nasvalo thaj mungre familija marelpe sar emotivno gajd avi materijalno katar lesko dujto bijando čhon. Loćardilo amaro maripe pala lesko sastipe thaj dije amen šaipe palo majlačo trajo thaj lesko sićope.  Sar haćardonas kana anglune dine ando socijalno ćher.  Godova đes davama gođi sasto trajo. Nevi zgrada but šukar zgrada ande Mileva Marić Ajnštajn. But manuša, pekline thaj oine manuš, Rrom, manuša andar o foro Beogrado sa khetane si mange pozitivno hamimata , po muj katar sa godola familije dićolaspe o asape.  Sar bešen avere manušenca saje khate trajin?  Sa si godola but lače manuša, khanikaj či haćardile gajda mišto savorra kamen te ažutin. Aver čavorra len sama mungrre čavorres majanglal e rromane čavorra saven si barro ilo, vi kaj godola čavorra sas nestašne manca si von averčande, areslem te ćerav lenge vareso pozitivno ande lengo trajo.  Sar tu men dikhen sar e Rrom arakhadile ande kava nevo trujalipe thaj so sip ala lende socijalno bešipe?  Kana lelpe sama kaj me sim šerutno ande kaja zgrada sas man šaipe te pindžardivav savorenca ande zgrada sar vi kolenca saje trajin ande pašune zgrade.   Šaj te mothav kaj von sis a lače manuša pire pharimatenca, bilačimatenca thaj lačimatenca.  Vorta dićelaspe kaj nesave familije avile andar e bivuže thaj biformalne carre.  Von nas lačarde palo nevo trujalipe po nevo majlačo trajo.  Čavorra saje nas sikade te aven phandade ande stanurja thaj te araćen o ćheresko rrndo kodoja nas normalno pala lende. Sas pharimata saje nas pangle e mentalitetosa numa von kamen te džan kaj amala, e čavorra te ćelenpenđe, thaj kodoja si variso so naj standardo thaj andar godova e Rrom najmišto dikhline, von kamen te trajin avrenca numa sar len faj.  Paj materijalno rig so si majlače kao socijalno bešipe?  Paj godoja rig paše e trajosko mištipe majlače pala mande si godoja kaj me poćinavas o stano thaj kaja andamange loćipe kaj naj man barri poćin (rromnji či ćerel kaj musaj te bešel e nasvale čavorresa) phares si mange te poćinav o stano.  Sar tumare komšije Rrom trajinas, sas le te poćinen e računurja?  Bićinenas sastri, polovne drze po pijaco, lengo lovengo status sas majpharo kaj majanglal kodoja či denas e manuša andar o forosko sekretarijato palo o socijalno bućaripe. Paša godova kaj nas len agorime o sićope naštinas te araćen bući po bućarimasko tržište thaj teljarda barro pharipe pala lenda kaj aver familije sas len nesavo bućaripe thaj ćerenas e love e Rrom saje ćidenas o sastri thaj bićinenas drze po pijaco arakhadile ando pharipe savo lundžardilo dži ađes  Po agor so šaj mothon, so anel o socijalno bešipe pala e familije saje si ando materijalno pharipe thaj nasvale dženenca ande familija.?  Anel mištipe thaj lačipe kaj but sip hares te o manuš avel korrkoro ando maripe palo sastipe pala familija  So gindin dal si kodoja mišto te e Rrom inklen andar o čorrpe?  Paj materijalno thaj kulturološko rig si numa kodoja či anel džikaj socijalno thaj kulturaći emancipacija e rromane familijenge andar e carre maškar o them. Butivar si averčande ke von trajin piro trajo thaj ande pire gindurja thaj sikaven averčandi pilta andar peste thaj andar godova naj haćarde katar aver manuša majbut izolujime thaj lenge kvaliteturja aven bidikhline thaj bilače haćardine.  Sar godoja šaj nakhavelpe?  Godoja naštik te mothav , gindiv kaj pale trubul te delpe svato e džangle manušđenca andar o kotor socijalno arakhdipe, sastipe, kultura, rromane intelektualcenca thaj te arakhadol nevo thaj majlačo resipe pale e integracija e romane familijengi thaj lengo than ando socijalno bešipe.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/socijalno-stanovanje</link><guid>552</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6380f3cf4354c_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Socijalno stanovanje</dc:text></item><item><title>Hraniteljstvo u Srbiji</title><description><![CDATA[  Prema Zakonu o porodici, odnosno prema Pravilniku o porodičnom smeštaju i hraniteljstvu, hranitelj mora da detetu obezbedi minimalni broj odeće, obuće i sredstva za ličnu higijenu, kao i određeni novac koji će dete korisiti kada napusti porodični smeštaj, odnosno kada postane punoletan. Pravilnik koji bliže određuje visinu tog novca, kaže da su ta sredstva minimalna i ne prelazi više od 200 evra na godišnjem nivou. Mnogi hranitelji iz ovih razloga ipak odustaju od hraniteljstva, bez obzira na to što, i pored svih mesečnih obaveznih izdvajanja za decu, hraniteljima može da ostane dosta novca od svih naknada koje država prepisuje za ovu socijalnu uslugu. Centri za socijalni rad moraju u budućnosti da se više fokusiraju na motive hraniteljskih porodica i njihovim socijalnim karakteristikama. Iako je broj hranitelja u poslednjih nekoliko godina u stalnom porastu, sve dok se ne reše ovi problemi, domovi za nezbrinutu i napušetnu decu ostaće puni.Preslusajte prilog o hraniteljstvu kliknite    OVDE .Parvarnipe ka Roma ande Srbija O 
parvarnipe, sar i definicija vakarel, si o dikhipe e čhavrengo thaj e 
ternengo de katar e familije save mangen te den len anglal sa o čat 
upral o šoro, tatipe katar o ilo thaj kamipe. Maškar 
gadava, nesave familije alosaren te parvaren e čorole čhavren na feri 
katar o humano motivo, či godoleske te len e love. I amari raštra ulavel
 pašal 40.000 dinara čhoneste vaš o dikhipe e jekhe čhavresko thaj zala 
pobut tar 23.000 vaš i bući e parvarutnengi. I Nada 
Marinkovič, penzionerka katar i Jagodina, savi lija i decizija te ovel 
parvarutni, del eksplikacija kaj e raštrake subvencije thaj o kamipe 
prekal e čhavre si jekhune ukheripena soske ovili i parvarutni O
 centro vaš i socijalni bući si institucija responsabilno vaš o denipe e
 čhavrengo ande parvarutne familije. I procedura e čhavrenge lenimasko 
lungo si thaj komplikuimo thaj lel pe sama butvaresostar, phenel i 
socijalni bućarutni thaj koordinatorka e timosko vaš o  Bešipe andi 
famijija katar o Paraćino, i Jovana Milenković. Sa akala 
kriterijumura naj precizne kozom trubul soske ni phenel pe savi si 
minimalno plata čhoneste savi o parvarutno musaj te si les. Vazdel pe o 
phučipe šaj sako parvarutno te del trubuikani sama thaj o dikhipe e 
ciknjorenge. Akalestar del i pruva vi Suzana Višković, i studentka katar
 i Ćuprija savjako dad thaj i dej si e parvarutne e duje phejenge,  O
 vastarutno ando Serviso vaš e čhavrengi protekcija ando SOS gav an 
Sremsko Kamenica o Zdravko Krunić, naj soro čaljardo sar kerel pe i 
kooperacija e Centrunenca vaš i socijalni bući, takaj kaj inćarel o 
parvaripe sar neso pozitivno e čhavrenđe. Vov phenel kaj ni trubul te 
ovel o muso te e čhavrore den pe ande aver familije.  E 
samasa kaj but amendar ni prindžaras e parvarutne familije save naj dži 
ko agor adekvatne vaš i protekcija e čhavrengi, pučhlam e Jovana 
Milinković savi si koordinatorka e timoski vaš o Bešipe andi familija 
katar o Paraćino, si e love save len e parvarutne de katar i raštra 
lengo klidutno motivo kana len e ciknen peste. Voj irisarda kaj goda si 
maj klidutno ukheripe, ama si vi o kamipe e čhavrenđe. Prekal
 o Zakono tar i familija, vaj ando akordo e Regulacijasa tar o 
familijako parvaripe, o parvarutno musaj te siguril e čhavreske o 
minimumo e šejengo, minijengo thaj e vastušengo vaš i higijena, sar vi e
 love save o čhavro ka lel pesa kana mukela i familija, vaj kana resel o
 pherdo beršipe. O Regulaciako akto vakarel kaj akava molipe e lovengo 
minimalno si thaj ni iklel upral 200 evra beršeste. But e parvarutnendar
 e akava ukherimaske vazden e vasta de katar o parvaripe e čhavrengo, bi
 samako kaj pašal sa so pokhinen e čhavrenge, lenge šaj te ačhel but 
love de katar sa o dinipe savo i raštra kerel avrial e rndone čhoneske 
lovengo. E Centrura vaš i socijalni bući musaj ando avutnipe te maj but 
fokusirin pe pe motivura e parvarutne familijengo thaj pe lenge 
socijalne karakteristike. Takaj kaj o đindo e parvarutnengo an palune 
nekhabor berša ando sajekutno baripe si, sa dži kaj akava problemo ni 
ovela čhindo, e khera vaš e čorole čhavrengo bi dadesko/dajengo ka oven 
pherde]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/hraniteljstvo-u-srbiji</link><guid>551</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Hraniteljstvo u Srbiji</dc:text></item><item><title>Trgovina ljudima</title><description><![CDATA[Prenosimo pricu naseg kolege o trgovini ljudima u celosti. https://romaworld.rs/i-ti-mozes-biti-zrtva-trgovin... Ovo je naša priča koja nosi naziv „I ti možeš biti žrtva trgovine 
ljudima“, predstavljamo vam priče dve žene koje su bile u kandžama 
seksualne eksploatacije i nasilja u porodici. Takođe kroz našu priču 
vodimo Vas i do dece koja prose na ulicama kao i koliko su 
rasprostanjeni rani brakovi u romskoj zajednici. Šta čini država i 
lokalna samouprava po pitanju rešavanja ovih problema? Toplo 
preporučujemo da odgledate našu priču.VideoOvaj tekst/video/clanak je kreiran u okviru projekta „Prevencija i borbaprotiv trgovine ljudima”, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije i Saveta Evrope, a u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”. Stavovi koji su u njemu izraženi ni u kom slučaju ne predstavljaju zvaničan stav Evropske unije i Saveta Evrope.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/trgovina-ljudima</link><guid>542</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6362677212565_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Trgovina ljudima</dc:text></item><item><title>Sastanak organizacija civilnog društva sa Igorom Jovanovićem, zamenikom predsednika Skupštine grada Beograda</title><description><![CDATA[Predstavnici beogradskih organizacija članica Platforme civilnog društva za socijalno uključivanje Roma i Romkinja, sastale su se zamenikom predsednika Skupštine grada Beograda. Na sastanku je istaknuto da će grad ostvariti intezivnu saradnju sa organizacijama romskog civilnog sektora i da će zajedničkom saradnjom doprineti inkluziji kao i potpunom sprovođenju ciljeva iz Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Beogradu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sastanak-organizacija-civilnog-drustva-sa-igorom-jovanovicem-zamenikom-predsednika-skupstine-grada-beograda</link><guid>537</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6331a1bf53318_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Sastanak organizacija civilnog društva sa Igorom Jovanovićem, zamenikom predsednika Skupštine grada Beograda</dc:text></item><item><title>Obuke za preduzetništvo</title><description><![CDATA[Projekat koji trenutno sprovodi i realizuje Romski Medijski Servis "Želim da postanem preduzetnik-ca", koji je podržan od strane Gradskog sekretarijata za socijalnu zaštitu, Grada Beograda, u okviru svojih aktivnosti realizuje obuke o preduzetništvu za buduće preduzetnike. Prva od deset dvodnevnih kombinovanih  radionica ,,Samostalno upravljanje biznisom", odžana je 10. i 11. septembra u Beogradu. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/obuke-za-preduzetnistvo</link><guid>534</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/632078fba6cc6_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Obuke za preduzetništvo</dc:text></item><item><title>Novo lice Grada Beograda, zamenik predsednika Skupštine Igor Jovanović</title><description><![CDATA[Pre svega, recite nam ko je Igor Jovanović? Dobar dan i hvala puno pre svega na prilici da vam se u ovom intervjuu kratko predstavim i da vas upoznam sa ciljevima svog rada i delovanja. Rodio sam se i odrastao u ovom gradu, tu sam se školovao, po struci sam diplomirani ekonomista. Potičem iz vredne porodice, u kojoj su se cenile osobine koje su i mene oblikovale kao čoveka. Temelj svoje ličnosti vidim u vaspitanju i tu uvek tražim odgovore na pitanja koja se pred mene postavljaju u životu. Smatram sebe jako društvenom osobom koja je uvek imala snažno interesovanje za zajednicu i kao takav sam uvek bio prisutan u aktivizmu i događajima koje ovo društvo čine pre svega bogatijim, u smislu različitosti i poštovanja drugih. To je, ukratko, opis kako bih želeo u startu da vam se predstavim, a da to ne bude zamorno i predugačko.Imali smo prilike da vidimo u medijima da ste do sada već inicirali sastanke sa predstavnicima nekih beogradskih opština? Koji je cilj tih sastanaka i da li planirate da razgovarate sa predstavnicima svim beogradskih opština?Drago mi je da ste ispratili moje aktivnosti i ono što sam uspeo da uradim za ovo kratko vreme od kako se nalazim na poziciji zamenika predsednika Skupštine grada Beograda. Planiram da u najkraćem roku razgovaram sa predstavnicima svih opština, da se upoznam sa njihovin ciljevima, planovima, kao i sa onim stvarima koje su već realizovane. Apsolutno ne pravim podelu među njima, a posebno ne na gradske i prigradske opštine, pošto svrha mog posla jeste da pokušavam da povezujem građane, njihove izabrane predstavnike, kao i institucije i da se u tom krugu uvek traže brza i ispravna rešenja.Koji su najveći problemi sa kojima se susrećete u svom radu?Ne vidim za sada neke očigledne poteškoće sa kojima se susrećem. Naprotiv, naišao sam na punu podršku svojih kolega i saradnika koji mi olakšavaju rad i zajedno sa njima svakog dana pravim planove za budućnost. Dobar deo svog života sam posvetio aktivizmu i borbi za one ugrožene i marginalizovane i jako sam ponosan što mogu danas da im pomognem iz neke druge perspektive i pozicije. Osećam veliku odgovornost i u toj odgovornosti tražim motivaciju za sve što pokušavam da uradim. Beograd je dom svih nas, bez obzira na različitosti i bilo koje opredeljenje i određenje, i za takav Beograd se borim od kako znam za sebe i samo me i zanima rad u tom pravcu.Civilni sektor je bitna komponenta u našem glavnom gradu, da li imate u planu da saradjujete sa civilniom sektorem i na koji način? Jako dugo sarađujem sa predstavnicima civilnog sektora i mogu da kažem da sam upoznat sa njihovim predlozima i inicijativama. Vidim ih kao pouzdane partnere, iskrene kritičare kada je potrebno i saveznike u mnogim poslovima koji nas očekuju. Pažljivo osluškujem šta govore i često im se divim sa koliko entuzijazma prilaze raznim problemima i koliko sebe daju u sve to. Moje je da uvek budem na raspolaganju, kako njima, tako i svim građanima i da moja ruka uvek bude ispružena ka njima.Kada govorimo o nacionalnim manjinama, usvojena je Starategija za socijalno uključivanje Roma i Romknja za naredni period, na koji način vidite svoju ulogu u podršci implementacije pomenute Strategije?  Proteklih godina urađeno je dosta na polju unapređivanja života romske zajednice i sigurno niko neće negirati ovo što ističem. Ali, da li je to dovoljno? Naravno da nije, zato je svako od nas tu da bar nešto uradi. Moja uloga je jasna, nemam prava da budem nem i gluv na njihove probleme, moram i želim svakog trenutka da budem tu za svakog od njih i nemam prava da se povučem dok se za njih borim. Na dnevnom nivou se bavim navedenim pitanjima koji se tiču romske nacionalne manjine i neskromno ću reći da konačno imaju u Beogradu svoju adresu koja za njih radi 24 časa i nikada neću prestati da na njih mislim.Koji su Vaši planovi za naredni period?  Planova ima dosta i svakako ne mogu stati u jedan odgovor. Ali, ako bih morao da izdvojim nekoliko stvari, onda je to pravljenje planova za sledeću godinu, postavljanje realnih ciljeva koji će biti mereni svakog časa i rad sa gradskim organima na olakšanom pristupu građana institucijama, sa što manje prepreka i problema. Želim da moja kancelarija postane mesto okupljanja i prostor u kojem svako može pronaći odgovore na ono što ga muči, a na meni je da dokažem i pokažem da sam ovog mesta dostojan i da predano služim svom gradu. Građani će meriti zalaganje svakog od nas, a to mi je posebna motivacija jer uživam da svojim sugrađanima pomažem punog srca, bez ikakvih interesa.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/novo-lice-grada-beograda-zamenik-predsednika-skupstine-igor-jovanovic</link><guid>532</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62ed0582241f9_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Novo lice Grada Beograda, zamenik predsednika Skupštine Igor Jovanović</dc:text></item><item><title>REDI u Arilju</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/redi-u-arilju</link><guid>529</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62d1476c3f405_file.jpeg</dc:content ><dc:text>REDI u Arilju</dc:text></item><item><title>Urgentno sklonište</title><description><![CDATA[Romski centar za žene i decu Daje uz podršku Autonomni ženski centar u okviru projekta Institucionalizacija kvalitetnih usluga za podršku i integraciju žena koje su preživele nasilje, zagovara da država Srbija oformi smeštaj za žene koje su doživele trenutno nasilje ili izbegle isto.Razlozi zbog kojih smatramo da je postojanje Urgentnog skloništa neophodno kako bismo zaštitile žene kojima je hitno potrebna zaštita i smeštaj:- Urgentno sklonište za žene žrtve nasilja ne može da bude isto što i Prihvatilište za stara i odrasla lica. Žena koja doživi nasilje ne može da bude smeštena zajedno sa drugim muškarcima ili onima koji su u alkoholisanom stanju jer bi to predstavljalo za nju dodatan stres, strah i traumu, u smislu sekundarne viktimizacije. Ženi je potreban mir i podrška drugih žena koje su preživile isto, kao i potpuna posvećenost stručnih lica.- Ovakav tip smeštaja već uveliko postoji u drugim evropskim državama i potpuno su razrađeni svi principi i odgovornosti osoblja prema ženama koje su doživele nasilje, kao i prema njihovoj deci.- Otežavajuća okolnost kod romske zajednice jeste što su žene žrtve nasilje veoma često maloletna lica i nemaju lična dokumenta koja su neophodna kako bi žene bile  smeštene u Sigurnu kuću.Na sastanku koji je održan 27. 05. donete su važne odluke i formiran je dalji zagovarački plan.Sastanku su prisustvovali predstavnici Sekretarijata za socijalnu zaštitu Gradske uprave Grada Beograda, sektora za suzbijanje maloletničke delikvencije-MUP Voždovac, iz kancelarije Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, Praxis-a, Trag fondacije, Centra Novi Svet i inspektorka socijalne zaštite.Zagovaračku akciju nastavićemo prvenstveno pozivom koji ćemo uskoro primiti od tima za Socijalnu zaštitu Grada Beograda gde ćemo učestvovati u javnoj raspravi u okviru Strategije za smanjenje siromaštva i socijalno uključivanje Roma i Romkinja, gde ćemo izložiti naš predlog za uslugu koju treba uvrstiti u  akcioni plan.Ideja proizišla iz razgovora na sastanku jeste da se uradi istraživanje kako bi se pilotirao ovaj projekat kojim bi se uvideo značaj i funkcionisanje ove usluge i čime bi država imala jasan uvid u neophodnost iste. Zaključeno da je formiranje Urgentnog skloništa kao nove usluge ili usluge koja će biti u okviru već postojaće Sigurne kuće neophodna kako bismo zaštitili žene žrtve porodičnog nasilja, ali i predupredili isto. Smeštaj bez uslova i kriterijuma  za ulazak će olakšati ženama da se odluče na korak napuštanja nasilnika.Potpisom podrške ovom projektu, odlučeno je da će se svi prisutni uključiti i pružiti pomoć iz ugla svojih struka.Zahvaljujemo se svim učesnicama i učesnicima.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/urgentno-skloniste</link><guid>528</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62a0fbbba141f_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Urgentno sklonište</dc:text></item><item><title>20 Romkinja uspešno završilo obuke</title><description><![CDATA[Devojke iz Leskovca i Pirota,njih 20, uspešno zavrsilo obuke stručnog usavršavanja, dobilo sertifikate i opremu za početak rada. Bravo devojke! Projekat "Pružanje mogućnosti za ekonomsku reintegraciju Romkinja" koji sprovodi Bibija RZC u saradnji sa organizacijama LERO iz Leskovca, Ternipe iz Pirota i Most 014 iz Valjeva uz podršku UN Women kancelarije u okviru regionalnog projeka "Primena normi, promena svesti" koji se sprovodi u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj uz podršku EU.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/20-romkinja-uspesno-zavrsilo-obuke</link><guid>527</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62a0f9f3c1cc9_file.jpeg</dc:content ><dc:text>20 Romkinja uspešno završilo obuke</dc:text></item><item><title>HUMANITARNI ZAVRŠNI KONCERT</title><description><![CDATA[POŠTOVANI,Zadovoljstvo nam je da Vas pozovemo na
 ZAVRŠNI HUMANITARNI KONCERTza prikupljanje sredstava za Anđeline slušne aparate.
Škola pevanja "Glasovi Nade" 15. Maja od 19 časova održava koncert u klubu "Baraka" u Krađorševoj ulici. Tom prilikom želimo da pokrenemo goste da umesto
ulaznice dobrovoljno daju doprinos kampanji SMS poruka za Anđelu. Pored SMS poruka, biće postavljena kutija za prikupljanje sredstava za kupovinu Anđelinh slušnih aparata.
]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/humanitarni-zavrsni-koncert</link><guid>526</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/627e551beba85_file.jpeg</dc:content ><dc:text>HUMANITARNI ZAVRŠNI KONCERT</dc:text></item><item><title>Sutra se slavi Đurđevdan ili Erdelezi</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Medijski sadržaj koji sledi nastao je na osnovu odabira tema od strane građana.Sutra se slavi Đurđevdan ili ErdeleziĐurđevdan, ili Ederlezi, tradicionalno zaista pripada (i) Romima.    Tačno je i da je u pitanju praznik kojim se dočekuje proleće.  Gde se najčešće stvara zabluda?  Najveća greška ili stereotip je da se radi o ekskluzivno romskom tradicionalnom prazniku Đurđevdanu, ali nije tako.  Kakva je veza između Đurđevdana, Ederlezija i Roma?  Ederlezi je najstariji i najradosniji, a za većinu Roma i najveći praznik tokom kalendarske godine.  Ovaj praznik proslavljaju svi Romi, bez obzira jesu li pravoslavni ili katolički hrišćani ili su pripadnici islamske vere.  Romima kao putujućem narodu, kako ih često nazivaju pripadnici drugih naroda, završetak putovanja je kada dođe sneg i zima, a „točak se ponovo pokrene“ u proleće, kada dođe toplije vreme.  Taj prastari i najznačajniji romski praznik Ederlezi, dolaskom Roma na Balkan krajem 14. i početkom 15. veka, našao je svoje mesto i opstao u simbiozi s obeležavanjem velikog hrišćanskog praznika Đurđevdana.  Kako se taj praznik, po julijanskom kalendaru, slavi 6. maja, a to je vreme kada na ovim prostorima stižu veće temperature i više sunca, upravo je taj praznik prepoznat kao simbolični dan slavljenja dolaska proleća i romski Ederlezi je poistovećen s Đurđevdanom.    Pripreme za Ederlezi/Đurđevdan, Romi započinju dan pre obeležavanja ovog praznika, petog maja.  Tada se pripremaju hrana i kolači.  Za neke Rome veoma je važno i kupanje u reci, pre izlaska sunca, takozvani Đurđevdanski uranak.  U reku se bacaju venci od raznog cveća koje se može pronaći u to doba godine.  Jagnje ima posebnu važnost u obeležavanju ovog praznika.  Žrtvovanjem jagnjeta, koje ne sme biti rođeno godinu ranije, porodica se spašava svih načinjenih grehova, a muška deca tim činom postaju zdravija i naprednija.  Na taj dan, Romi se svečano oblače, stavlja se nakit, odjekuje romska muzika i pleše se romsko kolo.  Domovi se ukrašavaju cvećem i grančicama đurđevka i lipe u znak dobrodošlice proleću i njihovom zaštitniku Ederleziju, koji je, veruje se, u neka stara vremena pobedio veliko zlo (Aždahu) i tako spasao svu decu sveta.  Međutim, u današnje vreme retke su romske porodice koje se pridržavaju ovih načela i običaja, već se odavno sve pretvorilo u „urbanističko svetkovanje“.  Jedno je sigurno, svaki Rom, bilo da je hrišćanin ili musliman, podjednako se raduje Ederleziju, odnosno Đurđevdanu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sutra-se-slavi-durdevdan-ili-erdelezi</link><guid>525</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62742c743a5a1_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Sutra se slavi Đurđevdan ili Erdelezi</dc:text></item><item><title>Zašto romskog jezika nema u svim školama koje pohađaju đaci romske nacionalnosti?</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Zašto je romskog jezika nema u svim školama koje pohađaju đaci romske nacionalnosti?Trećina Roma u Srbiji se ne deklarišu kao Romi, ne govore romski jezik i ne neguju vlastiti kulturni identitet, tvrdi Marija Aleksandrović, profesorka romskog jezika.Ona predaje u Visokoj školi za vaspitače u Vršcu, jedinoj ustanovi koja školuje nastavni kadar za romski jezik.Romski jezik ima standardizovanu gramatiku, a od 1985. romski kao izborni predmet se predavao u Prizrenu, od 1997. u Vojvodini i u poslednjih pet godina i u drugim mestima u Srbiji.Ipak, malo roditelja odlučuje da će njihova deca učiti romski.Razlozi za to što se roditelji odlučuju da njihova deca ne uče romski su mnogobrojni a stigmatizacija je jedan od njih.Da bi se u školu uveo Romski jezik sa elementima nacionalne kulture kao izborni predmet potrebno je da se najmanje 15 učenika izjasni da želi da ga pohađa I tada škola po automatizmu mora da uvede ovaj predmet, dok je kod jezika drugih nacionalnih manjina taj broj 7.U mnogim multietničkim mestima u Srbiji romska deca se nagovaraju da pohađaju nastavu mađarskog, rumunskog ili slovačkog kako bi se taj predmet održao u školi bez tendencije I volje škole da deca uče I svoj maternji jezik, romski. Istraživanja pokazuju da više od polovine Roma u Srbiji ne govori svoj maternji jezik. Zbog toga će učenje romskog u školama pomoći očuvanju njihovog nacionalnog identiteta.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zasto-romskog-jezika-nema-u-svim-skolama-koje-pohadaju-daci-romske-nacionalnosti</link><guid>524</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/627425be2cd2e_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Zašto romskog jezika nema u svim školama koje pohađaju đaci romske nacionalnosti?</dc:text></item><item><title>Romski jezik sa elementima nacionalne kulture</title><description><![CDATA[ Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Romski jezik sa elementima nacionalne kultureMnoge osnovne škole u Srbiji već su uvele romski jezik kao izborni predmet, a anketiranje učenika
 o zainteresovanosti i dalje se nastavlja. Problem na terenu predstavlja
 loš odziv roditelja na anketiranje o zainteresovanosti, ali i 
nedovoljan broj nastavnika.Cilj nastave romskog jezika je da učenici 
savladaju  osnovne zakonitosti romskog, kao maternjeg jezika, da na 
njemu komuniciraju,  da upoznaju književnost svog naroda, drugih naroda i
 nacionalnih manjina u Srbiji ; da upoznaju svetsku 
književnost, izgradjuju svest o društveno-istorijskoj  i kulturnoj ulozi
 jezika i književnosti u povezivanju naroda i nacionalnih manjina  i 
njihovih kultura; da se upoznaju sa varijantnim osobenostima romskog 
jezika  i razvijaju jezičke tolerancije prema drugim jezicima. Nastava romskog jezika, takodje, ima za cilj da osposobi učenike  za: - slušanje i razumevanje govora; - usmeno izražavanje; - čitanje i razumevanje teksta; - pismeno izražavanje na osnovu odredjene tematike. Zadaci nastave romskog jezika jesu da: - osposobi učenike za kompetentno komuniciranje i izražavanje  na romskom jeziku;
 - osposobi učenike u početnoj fazi da usvajaju osnovne karakteristike  
fonološkog sistema jezika, izgovora glasova, ritam i karakterističnu 
intonaciju; - da osposobi učenike da usvajaju osnovne zakonitosti romskog  jezika; - da učenici usvajaju grafički sistem i osnovne znakove iz  pravopisa u okviru usvojenog gradiva; - da se učenici vaspitavaju u duhu tolerancije prema varijantama  i karakteristikama romskog jezika; - da se upoznaju sa elementima tradicije, istorije i kulture  Roma;
 - da razvijaju i neguju pozitivan stav prema jezicima i kulturnoj  
baštini naroda i nacionalnim manjinama u Srbiji i jačaju 
svest  o potrebi saradnje i zajedničkog života; - da se osposobe za samostalno čitanje i pisanje; - da razvijaju potrebu za knjigom i da samostalno razvijaju  sposobnost pisanih sastava; - da se navikavaju da redovno i kritički prate štampu, radio  i televiziju, elektronsku poštu i internet. Razgovor o osnovnim značenjima jednostavnih i prema tematici  narodnih poslovica, odgonetanje zagonetki, pevanje pesama.
 Konstrukcije za normalan izgovor. Stalna pažnja usmerena na  pravilan 
izgovor glasova, reči i oblika, intonaciju rečenice, red reči u 
rečenici,  zamenu reči iz drugih jezika rečima iz maternjeg. Bogaćenje 
rečnika, imenovanje  ljudi, stvari i pojava i sadašnjem, prošlom i 
budućem vremenu.
 Ovaj nastavni plan za negovanje maternjeg romskog jezika pripremljen  
je za one učenike osnovnih škola, čiji je maternji jezik romski, a 
pohadjaju  odeljenja sa srpskim nastavnim jezikom ili jezikom drugih 
nacionalnih manjina.  Zadaci obrazovanja iz maternjeg jezika su ovde, 
prirodno identični sa zadacima  obrazovanja iz srpskog kao maternjeg 
jezika u nastavi, sa specifičnim karakteristikama  romskog jezika. 
Zvanično pismo romskog jezika je latinično. 
Metodološki postupci negovanja srpskog jezika kao maternjeg  i romskog 
jezika bitnije se ne razlikuju od metoda koji se primenjuje u redovnoj  
nastavi u prvom i drugom razredu. Sadržaj u ovim razredima ostvaruje se 
na osnovu  slikovnice i romske pismenice koje će omogućiti paralelno 
učenje romskog i srpskog  latiničnog pisma. Cilj programa rada je negovanje maternjeg jezika i osposobaljavanje  učenika da pišu, čitaju i pravilno govore maternji jezik.
 Pored toga, cilj je da se učenici upoznaju sa osnovnim pravilima  svog 
maternjeg jezika, da ih nauče i usvoje. Istovremeno treba da obogaćuju  
svoj rečnik, razvijaju osećaj prema lepom i da se upoznaju sa kulturom i
 istorijom  Roma. Upravo zbog toga, cilj negovanja maternjeg jezika 
jeste osposobljavanje  učenika, kojima je maternji jezik romski, a 
pohadjaju školu na srpskom jeziku,  da svoja znanja, misli i osećanja 
izražavaju (usmeno i pismeno) na romskom jeziku. 
Program rada na negovanju maternjeg jezika u nekim segmentima  prati 
program rada i srpskog jezika (gramatika, književnost, teorija). Sve 
sadržaje  učiti komparativno na oba jezika. Pripremni period
 Pripremni period realizuje se na isti način kao i za učenje  srpskog 
jezika u redovnoj nastavi. Obuhvata govorne vežbe i provere govornih  
sposobnosti. U ovom periodu sa prvim razredom treba raditi samo sa 
slikovnicama,  a kada se započne sa učenjem grafije (latiničnog pisma) u
 predmetu srpski jezik  početi sa učenjem romskog pisma. Slova učiti po 
istoj metodici kao i u redovnoj  nastavi. Ukazati na značaj romskog jezika (funkcija razvijanja svesti  o nacionalnoj i multietničkoj pripadnosti romske zajednice). Elementi kulture Roma
 Upoznavanje elemenata kulture, istorije i tradicije Roma, u  nižim 
razredima uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem dela 
tradicionalne  književnosti. Učenici uče napamet pesme, pitalice, 
brojalice, poslovice. Igraju  i pevaju. Razvijanje sposobnosti govornog izražavanja
 Sposobnost govora kod učenika treba dosledno razvijati od prvog  do 
osmog razreda. U prvom razredu učenici govore o doživljajima, pričaju 
kraće  priče, dogadjaje, razgovaraju o predmetima, slikama.
 Ove vežbe govora primenjivati i u drugom razredu. Već od prvog  razreda
 treba posvetiti posebnu pažnju prikladnom izgovoru glasova, intonaciji 
 i obogaćivanju fonda reči. U okviru tematskih 
jedinica navedenih u nastavnom planu obratiti  pažnju na sastavljanje 
rečenica i pravilan izgovor glasova i reči. Na postavljena  pitanja 
učenici treba da odgovaraju celim rečenicama. Treba sa učenicima 
uvežbavati  lepo kazivanje i dramatizaciju tekstova.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/romski-jezik-sa-elementima-nacionalne-kulture</link><guid>523</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/626fccaf92a04_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Romski jezik sa elementima nacionalne kulture</dc:text></item><item><title>Upravljanje projektnim ciklusom - Podeljene potvrde</title><description><![CDATA[Program Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“ koji sprovodi GIZ organizovalo je dodelu potvrda o završenoj obuci „Upravljanje projektnim ciklusom“.Svečana dodela potvrda o završenoj obuci održala se 19.04.2022. u Hotelu Putnik Inn, Palmira Toljatija 9, Novi Beograd sa početkom u 12 časova. Obuka „Upravljanje projektnim ciklusom“ je  namenjena predstavnicima opština, gradova, institucija i organizacija civilnog društva iz pilot opština i gradova, sa kojima projekat sarađuje. Obuku je pohađalo ukupno 58 učesnika/ca.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/upravljanje-projektnim-ciklusom-podeljene-potvrde</link><guid>522</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/626fbf286c903_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Upravljanje projektnim ciklusom - Podeljene potvrde</dc:text></item><item><title>Pomozite nam da Vas bolje informišemo! Vaše mišljenje nam je bitno!</title><description><![CDATA[Anketa je namenjena poboljšanju informisanja u Vašoj zajednici i 
potrebama razvoja lokalnih medija. Za potrebe svojih članica anketu 
sprovodi PU „Lokal Pres“ za potrebe projekta „LP medijska i razvojna 
laboratorija“, uz finansijsku podršku Balkanskog fonda za demokratiju, 
projekta Nemačkog maršalovog fonda Sjedinjenih Država i Kraljevske 
norveške ambasade u Beogradu.Anketu možete popuniti ---&gt; OVDE!Hvala Vam unapred na Vašem izdvojenom vremenu!Vaše mišljenje nam je bitno!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pomozite-nam-da-vas-bolje-informisemo-vase-misljenje-nam-je-bitno</link><guid>521</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/626bb924a8d89_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Pomozite nam da Vas bolje informišemo! Vaše mišljenje nam je bitno!</dc:text></item><item><title>GENOCID NDH NAD SRBIMA, JEVREJIMA I ROMIMA </title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketiPozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Mladi
 su se kroz ankete iskazali problem da nisu dovoljno upoznati sa 
istorijom i kulturom Roma, tako da ćemo u narednom periodu pisati o tim 
temama kako bi bogatu istoriju i kulturu našeg naroda približilo pre 
svega mladim Romima i Romkinjama koji predstavljaju veliki potencijal 
našeg naroda, ali i svima ostalima kako bi smanjili predrasude i 
stereotipe kojii su rasprostranjeni. Posebno sam razočarana na 
sajtove koji pišu o Romima i uporno koriste naziv "Cigani" ili kad 
govore o deci " Cigančići " to samo govori u prilog njihovom ne znanju 
ili pokušaju da ponize ovaj  narod. Takve sajtove treba prijaviti a 
ljudima koji pišu takve tekstove treba zabraniti da rade taj posao jer 
time šire negativne predrasude i stereotipe o Romima.GENOCID NDH  NAD  SRBIMA,  JEVREJIMA  I ROMIMA U ČETVRTAK, 28. aprila 2022. godine u 11. časova kod Nebojšine kule (Savski prilaz),  u  nedelji kada se obeležava početak genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, kao i herojski proboj i jevrejska komemoracija Jom Hašoa biće održan APRILSKI POMEN SAVSKOG PUTA JASENOVAČKIH MUČENIKA - DAN GENOCIDA NAD SRBIMA U ZNAK  SEĆANjA  NA  MASAKR  U  GUDOVCU  kod Bjelovara,  28. aprila  1941.godine, čak  6 meseci pre „nacističkog konačnog rešenja“ u Babinom Jaru, čime je otpočelo osnivanje   47 ustaških logora gde su brutalno ubijane na stotine hiljada Srba   i   desetine   hiljada   Jevreja   i   Roma   i   svi   oni   koji   su   bili   protiv   ustaške ideologije. Preživeli   logoraši   Jasenovca   i   NDH,   predstavnici   SUBNOR, Zajednica udruženja žrtava Drugog svetskog rata, Savez izviđača Srbije, Udruženje Krajišnika,Društvo srpskih  domaćina, Udruženje Roma   i predstavnici jevrejske  zajednice  i druge   organizacije   koje   se   bave   kulturom   sećanja   na   stradanje   u   Drugom   svetskom ratu, održaće   APRILSKI   POMEN   NEVINO   POSTRADALIM   ŽRTVAMA   USTAŠKOG GENOCIDA.  Prošle godine je započeto obeležavanje APRILSKOG POMENA, uoči 80-godišnjice formiranja NDH od 10 aprila 1941.  godine, čime je započeto „ustaškokonačno rešenje“ i ustaški genocid, Na Pomenu žrtvama NDH obratiće se akademik Vasilije Krestić i čika Gojko Rončević   Mraović,   preživelo   dete   logoraš   iz   Jastrebarskog,   nosilac   kampanje „PODRŽI   POSLEDNjI   „PROBOJ“   LOGORAŠA   JASENOVCA-   PODRŽI   SMILjINU, REZOLUCIJU  O USTAŠKOM GENOCIDU NDH  NAD  SRBIMA,  JEVREJIMA  I ROMIMA I DAN GENOCIDA NAD SRBIMA U 20. VEKU. Učenici iz Istočnog Sarajeva i Srbobrana,izvešće prigodan program.Potom će preživeli deca logoraši Jasenovca i NDH pristupiti porinuću venaca za postradale Srbe, Jevreje i Rome u reku Savu, u znak sećanja na „Savski putJasenovačkih mučenika“ čiji su leševi plovili Savom i koje su kod Brankovog mosta nacisti dizali u vazduh, jer rečni monitori nisu mogli prolaziti.Posle rata, po svedočenjima preživelih, privremeno je  bilo pohranjeno čak nekoliko hiljada leševa kod Nebojšine kule i kod Ratnog ostrva.Poslednji ešalon logoraša Jasenovca, ovim činom APRILSKOG POMENA želi da upozori  da   je   genocid   nad   decom   u   NDH   bio   najdrastičniji   izraz   planiranog „ustaškog konačnog rešenja“ i  ustaškog genocida, pred  kojim živi  bedem  sećanjapredstavljaju još  uvek živi svedoci - preživela deca logoraši dečjih logora smrti u svojoj devetoj deceniji života koji će prisustvovati Pomenu. Jedino su u ustaškoj NDH postojali specijalizovani logori za decu, pri čemu je samo  u Jasenovcu, jednom od najbrutalnijih i najozloglašenijih od ukupno osam logora smrti  u Drugom svetskom   ratu, gde  je utvrđeno  čak   57  metoda   likvidacije,   na  mučki   način   oduzet život 19.432 dece od ukupno 71.560 ubijene dece u NDH.Preživeli logoraši NDH, apeluju na javnost  da  svi učine sve, da se ustaški genocid nikada   više   ne   ponovi,   ukazujući   na   činjenicu   da   svi   zajedno,   danas   imaju odgovornost u regionu da se odbaci ustaška ideologija i zakonom zabrani ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i upotreba ustaške ikonografije, koji simbolizuju, pored nacističke, jednu od najsmrtonosnijih  ideologija 20. veka. Stoga, preživeli logoraši NDH, ukazuju da je došao trenutak da se nakon 80 godina od USTAŠKOG   GENOCIDA   svi   zajedno   založimo   da   se   osigura   tradicija   očuvanja kulture   sećanja,   tolerancije  i  suživota   u   miru   u   duhu   dobrosusedskih   odnosa   i doprinosa međunarodnom miru, stabilnosti i bezbednosti, sa ciljem obezbeđivanja suštinskog   mira  i  stabilnosti   u  regionu   kroz   suočavanje   sa   prošlošću   u   cilju podizanja  budućih   generacija   na   temeljima  prijateljstva i razumevanja  i  srećnog detinjstva   koje   je   bilo   uskraćeno   deci   žrtvama   „ustaškog   konačnog   rešenja“ i ustaškog genocida u NDH koji je, nesumnjivo,  bio jedan od najvećih genocida u 20.veku. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/genocid-ndh-nad-srbima-jevrejima-i-romima</link><guid>520</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/626bdb5adf0c6_file.jpeg</dc:content ><dc:text>GENOCID NDH NAD SRBIMA, JEVREJIMA I ROMIMA </dc:text></item><item><title>Ko je nju pitao za mišljenje</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Ko je nju pitao za mišljenjeInstitut za medije i različitosti - Zapadni Balkan organizovao je jednodnevnu konferenciju "Ko je nju pitao za mišljenje: Reprezentacija žena u medijima".Na konferenciji smo razgovarali o rodnoj ravnopravnosti i reprezentaciji žena u medijima, problematičnom medijskom izveštavanju, kao i o tome kako bi izveštavanje trebalo da izgleda. Predstavljena je Feministička medijska deklaracija.Pored toga, osvrnuli smo se i na primere dobre prakse - dokumentarni TV serijal "Ona se budi", producentkinje i politikološkinje Mie Bjelogrlić. Sa predstavnicama relevantnih državnih institucija razgovarali smo  o mehanizmima koji su na raspolaganju kada je reagovanje na seksizam i govor mržnje u pitanju.Prisutnima na konferenciji obratila se menadzerka Romskog Medijskog servisa i svojim izlaganjem skrenula pažnju prisutnima na višestruku diskriminaciju Romkinja i istakla da se svi problemi koji su karakteristični za žene u medijima oslikavaju i na Romkinje s tim da se one susreću još i sa diskriminacijom jer pripadaju romskoj nacionalnoj manjini.Takođe je istakla da i te kako postoje obrazovani Romi i Romkinje, da su između ostalog preko 50 mladih upravo oni obučili za poslove u medijima, te da njima treba da se da glas i mogućnosti da oni budu ti koji će pisati o romskoj zajednici a ne da budu teme drugih novinara i medija. Ona smatra da će se na ovaj način direktno uticati na smanjenje diskriminacije i ukorenjenih stereotipa koji vladaju o romskoj nacionalnoj manjini.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ko-je-nju-pitao-za-misljenje</link><guid>519</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/626057419a4b9_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Ko je nju pitao za mišljenje</dc:text></item><item><title>Vidi bre Ganci- SRAMOTA !!!</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Vidi bre Ganci- SRAMOTA !!!Tema koja je neizostavna ovih dana jeste svakako sramotna pesma i spot pod nazivom "Vidi bre Ganci" koja predstavlja direktan atak na romsku zajednicu kroz pokušaj da širi rasnu diskriminaciju i mržnju prema Romima.Nacionalni Savet Romske Nacionalne Manjine kao i mnoge nevladine organizacije izdali su saopštenja i zahtevali da se sramotni spot skine sa socijalne platforme youtoube. Zahtevi su urodili plodom ali se neki pojedinac napravio pametan te je ponovo, oko 17h spornu pesmu i spot postavio na ovu mrežu. Do objavljivanja ovog teksta pesma se više ne nalazi na ovoj socijalnoj mreži ali ćemo nastaviti da pratimo kako se ne bi još neko napravio pametan te je ponovo postavio na youtoube ili neku drugu mrežu. Prenosimo stav jedne mlade i obrazovane Romkinje na ovu temu koja nas je sve ujedinila u nameri i zahtevima  da ovakavom sadržaju nije mesto ni na kojoj socijalnoj mreži.Vidi bre Ganci- SRAMOTA !!!Svako ko je čovek, bilo da je pripadnik većinskog stanovništva ili romske nacionalne manjine, protumačio bi naziv pesme grupe “PUF-a” krajnje rđavo.Možda je reč “rđavo” gruba, ali upravo je ona potrebna kako bi dočarala osećaj odbačenosti Roma.Pesma gde je “Mile Ciganin” zadovoljan i gleda na “Vučka” kao na svetinju, jer mu on daje malo, ali i to malo je dovoljno za neizmernu zahvalnost i sreću, dodatno ponižava već jako diskriminisano romsko stanovništvo.Pesma, ali i sam spot, predstavljaju podsmejavanje Romima i umesto da napredujemo u njihovoj inkluziji, mi kao društvo nazadujemo i vraćamo se nekim vrednostima koje danas, u 21. veku ne smeju biti dozvoljene.Omalovažavanje ovakve vrste, širenje stereotipa i ciganizma zaslužuje svaki vid najveće moguće osude.Trebamo se okrenuti lepšim, vedrijim temama i zapitati se zašto romska nacionalna manjina još uvek nije prikazana u boljem svetlu.Odgovor se krije pred nama, a to je upravo zbog promovisanja Roma na ovakav način i jako loših stereotipa koji godinama u nazad kruže o ovom narodu.Takođe, Romi su narod prema kojima postoji najveća socijalna distanca, a ovakva pesma predstavlja samo jedan, mali delić izazova sa kojima se svakodnevno susreću.Upravo zbog ovakvih situacija, Romi trebaju biti ujedinjeni, kako bi se zajedničkim snagama izborili protiv ozbiljne diskriminacije u vidu njihovog lošeg predstavljanja! Romi ustanite!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/vidi-bre-ganci-sramota</link><guid>518</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/626048d0d7dbe_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Vidi bre Ganci- SRAMOTA !!!</dc:text></item><item><title>Istorija Roma - ROM = ČOVEK</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketiPozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Mladi su se kroz ankete iskazali problem da nisu dovoljno upoznati sa istorijom i kulturom Roma, tako da ćemo u narednom periodu pisati o tim temama kako bi bogatu istoriju i kulturu našeg naroda približilo pre svega mladim Romima i Romkinjama koji predstavljaju veliki potencijal našeg naroda, ali i svima ostalima kako bi smanjili predrasude i stereotipe kojii su rasprostranjeni. Posebno sam razočarana na sajtove koji pišu o Romima i uporno koriste naziv "Cigani" ili kad govore o deci " Cigančići " to samo govori u prilog njihovom ne znanju ili pokušaju da ponize ovaj  narod. Takve sajtove treba prijaviti a ljudima koji pišu takve tekstove treba zabraniti da rade taj posao jer time šire negativne predrasude i stereotipe o Romima.ROM= ČOVEKRomi su tradicionalno nomadski narod. Veruje se da su napustili Indiju oko 1000. i prošli kroz zemlje koje su danas pokrivene granicama Avganistana, Irana, Jemena i Turske. Deo Roma i danas živi na Istoku, čak i u Iranu, uključujući i one koji su migrirali u Evropu, a zatim se vratili. Početkom 14. veka Romi su došli na Balkan, a početkom 16. veka su se naselili sve do Škotske i Švedske. Neki Romi su migrirali na jug preko Sirije u severnu Afriku, a u Evropu su stigli preko Gibraltara. Obje grane migracije sastale su se u današnjoj Francuskoj. Ljudi slični Romima i danas žive u Indiji, najverovatnije poreklom iz indijske pustinjske države Radžastan. Uzroci migracije Roma jedna su od najvećih zagonetki u istoriji. Postoji teorija da su Romi poreklom iz niske društvene rase Hindusa regrutovani i kao takvi poslati na Zapad da se suprotstave islamskoj vojnoj ekspanziji. Prema drugoj teoriji, Romi su potomci zarobljenika koje su muslimanski osvajači severne Indije odveli u ropstvo i vremenom su u zemlji svog zatočeništva razvili posebnu kulturu. Zabeleženo je da je Mahmud oteo pola miliona zarobljenika tokom tursko-perzijske invazije na Sind i Pendžab u Indiji. Zašto se Romi nisu vratili u Indiju, umesto da odaberu putovanje na zapad u evropske zemlje, to je enigma koja se može odnositi na vojnu službu kod muslimana. Migracija Roma u Sjedinjene Države započela je u kolonijalno vreme malim grupama u Virdžiniji i francuskoj Luizijani. Veća imigracija započela je nakon 1860. godine, dolaskom romskih grupa iz Velike Britanije. Najveći broj romskih imigranata došao je početkom dvadesetog veka, uglavnom preko vlaških grupa i Kalderaša. Ove dve grupe se često ne povezuju jedna sa drugom. Veliki broj Roma se takođe naselio u Srednjoj Americi.Prvi svetski kongres Roma održan je 1971. godine u Londonu. Delom je bio finansiran od strane Svetskog saveta crkava i Vlade Indije. Kongresu su prisustvovali predstavnici iz Indije i još 20 zemalja. Tada je usvojena zastava Roma koja se sastoji od plave i zelene pozadine, koja predstavlja nebo i zemlju. Takođe sadrži crvenu „čakru“ sa 16 krakova u centru. Ovaj poslednji element predstavlja putujuću tradiciju romskog naroda i ujedno je omaž zastavi Indije, koji je zastavi dodao naučnik Vir Rađendra Riši. Na istom kongresu usvojena je i himna Roma, „Đelem, đelem”, što na srpskom jeziku znači „Idem, idem”.Međunarodna zajednica Roma zvanično je osnovana 1977. godine, a 1990. godine, na četvrtom kongresu Roma, 8. april je proglašen Svetskim danom Roma, danom slave romske kulture i podizanja svesti o problemima sa kojima se romska zajednica suočava.Poznati RomiŠaban Bajramović je bio pevač romske i srpske muzike. Bio je poznat kao „Kralj romske muzike“.Jazz gitarista Jean-Baptiste „Django“ Reinhardt rođen je u Belgiji 1910. godine. Poreklom je Rom, odrastao u romskom naselju u blizini Pariza, gde je najviše delovao. 
Taj romsko-belgijski gitarista zaslužan je za popularizaciju
 gypsy jazz-a, kao i osmišljavanje tog muzičkog stila, zajedno s 
nekoliko drugih romskih muzičara. Reinhardtov nadimak „Django“ na 
romskom jeziku znači probuđen.Slavni glumac Yul Brynner, koji je bio počasnim predsednikom 
Međunarodne unije Roma (IRU) te je bio jednim od inicijatora peticije 
UN-u koja je pridonijela da se IRU prizna status NGO-a.Charlie Chaplin, navodno je rođen u romskom karavanu 
1889. godine . Nakon što je preminuo, kod Čaplina pronađeno je pismo 
koje je čuvao, a u kojem piše da je on rođen u “Black Patchu” 
romskom karavanskom naselju blizu Birmingama. Najveća zvezda  filma u 
Holivudu Čarli Čaplin, kome je 1975. godine engleska kraljica Elizabeta 
II dodelila čin viteza kao jednom od najzaslužnijih građana Velike 
Britanije, veruje se da je romskog porekla.Pablo Pikaso (Pablo Picasso)  je španski slikar, vajar, grafičar, 
keramičar i pozorišni dizajner koji se smatra jednim od najvećih i 
najuticajnijih umetnika XX veka. Rođen je u Malagi, 25. oktobar 1881. u 
Španiji, a umro je u Mužinu u Francsukoj, 8. april 1973.Takođe važno je istaći da su Antonio Banderas, Esma Redzepova, Usnija Redzepova,  Elvis Presley,Ronnie Wood, Rita Hayworth, Eva Gartner kao i mnogi drugi ponosni Romi.Romi u SrbijiPrvi Romi se naseljavaju na područje današnje Vojvodine za vreme Osmanskog carstva u 16. veku. Za vreme turske vlasti Romi su uglavnom živeli u gradovima, ali i u selima, obično u odvojenim naseljima zvanim „cigan-mala“. Uglavnom su bili kovači, graditelji jasli i muzičari.Veliki broj Roma se doselio na područje Vojvodine u 17. i 18. veku, kada su habsburške vlasti izdale nekoliko dokumenata u vezi sa Romima (1761, 1767 i 1783). Za vreme revolucija 1848, Romi su bili na srpskoj strani.Tokom Drugog svetskog rata, Romi su, zajedno sa Jevrejima, bili progonjeni od strane Sila Osovine, tako da su mnogi Romi učestvovali u antifašističkoj borbi protiv okupatora.Prema popisu iz 2011. godine, u Vojvodini živi 42.391 Roma i čine 2,19% stanovništva. Prosečne su starosti od 26 godina.VasilicaVasilica je Nova godina kod Roma. Oni je slave 14. januara. Kasnije doseljeni Romi u Pirotu zovu Novu godinu lačo đive
 – dobar dan. Na nekoliko dana pred Novu godinu svaka ciganska porodica 
kupuje živinu: petlove, kokoške, ćurane itd. i to uvek neparan broj. Na 
nekoliko dana ranije u kući se sve prečisti i obriše prašina, a uoči 
Nove godine svi se ukućani okupaju i presvuku u čistu odeću. Kada bude 
već kasno noću, najstariji u kući založi vatru, zatim izađe pred kuću, 
uzme živinu koju ima, pa se okreće prema istoku izgovarajući blagoslov 
Gospodu. Posle ovoga pokolje svu živinu, koju zatim unosi u kuću, budi 
sve svoje ukućane, pa je onda svi zajedno čerupaju. Ako su to ćurke ili 
guske, odseku im krila i izvade mast iz njih, koju posle koriste za 
prženje i spremanje jela. Tu noć i prvi dan Nove godine Cigani zovu pari rat – teška noć. Pred zoru kućni domaćin ustane i umije se u dvorištu. A pri povratku u kuću kaže ukućanima: bahtalo tu maro lačo đive – Srećan dobar dan, a na to mu ukućani odgovore: tave sasto – Da si zdrav.
 Posle ovog pozdrava svi ukućani izlaze u dvorište i umivaju se a po 
povratku u kuću svi izgovaraju isto što i domaćin. Za doručak obično se 
sprema iznutrica od živine, dok se za ručak obavezno kuva kupus sa mesom
 od živine, a za večeru se posebno sprema pečenje od živine kao i piće.
ĐurđevdanĐurđevdan kao praznik slave svi Romi
 iako nemaju stoke da bi se molili za njeno zdravlje. To je jedan od 
najvećih praznika u Roma, a slavi se čitava tri dana. Već posle ponoći 
uoči Đurđevdana svaki domaćin započinje pripremu loženjem vatre i 
pripremanjem ražnja za pečenje. I samo klanje jagnjadi je ritualno i to 
čini neko ko je vičan iz komšiluka ili za to posebno pozivaju kasapina. 
Kada se jagnje zakolje, onda se muškoj deci – krvlju namaže 
čelo da ne bi pobolevala, odnosno za zdravlje. Drugi dan slavlja porodice provode u uzajamnom 
posećivanju i odlasku kod rodbine da čestitaju praznik. Treći dan 
slavlja započinje urankom domaćina porodice. 
]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/istorija-roma-rom-covek</link><guid>517</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6256dadf832a7_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Istorija Roma - ROM = ČOVEK</dc:text></item><item><title>Mladi Romi u boksu</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.MLADI ROMI U BOKSU    Kada pomislimo na mlade Rome u sportu obično se tu da pomisliti na jednog ili dvojicu fudbalera i pitanje da li ima jos koji Rom ili Romkinja koga se nismo setili. Ova slika ostavlja opšti utisak da Romi nisu ili su u sportu zastupljeni u jako maloj meri i jos manjem broju. Mozda je to i tačno ali da ne bude baš sve tako prazno pobrinuo se jedan pojedinačni sport, jedna borilačka veština ili kako oni sami kazu društveni kodeks i filozofija života – BOKS.  Romi se sa ovim sportom sreću jos u detinjstvu, starija braća treniraju boks, otac je trenirao, komšija je bio uspešan bokser u mladosti. Bokserska vreća može se naći u svakom drugom dvorištu, okačena ponekad i pocepana ali visi i kao da podseća mlade na sport ali i na njihovu naprekidnu borbu kroz život.  Ovako predodređeni za borbu mladi Romi dosta se dobro snalaze u boksu. U svim juniorskim i kadetskim kategorijama mozemo pronaci mlade boksere Rome koji su uvek u samom vrhu, disciplinovani, uspešni oni kojima se ostali dive. Boks je mladim Romima, toj Romskoj budućnosti uspeo da pruži bar približno jednake šanse i jednaka prava i mogućnosti kada se oči u oči nađu sa svojim vršnjacima unutar konopaca. Bas ova i ovakva situacija omogućila je mladim Romima da budu u samom vrhu juniorskog i katetskog boksa, da budu bolji od ostalih da budu prepoznati kao uspešni da budu čak i predstavnici Srbije na međunarodnim takmičenjima i da kao reprezentativci budu i najbolji u citavom regionu. Mladi Romi prava su bokserska velesila koja kao da moze medju konopcima da izdrži sve i nastavi dalje kao pobednik.  Ako stanje jeste ovako a medalje i pobede romskih boksera potvrđuju da jeste, gde su onda predstavnici te velesile u starijim kategorijama i profesionalnom boksu, sta se desilo pa su ta deca prosto nestala iz boksersko ringa pa i celog sporta? Mladi Romi kao da nestaju iz sveta boksa, napuštaju treninge, ne učestvuju na takmičenjima i iza njih ostaje samo lepa priča, sečanje na uspešnu decu i mlade i pitanje zašto su napustili sve i prosto nestali iako su nizali medalje, uspehe i pobede.  Da bi smo odgovorili na ovo pitanje morali bi daleko dublje da pogledamo u sam život mladih Roma i izazove koje on pred njih iznosi, od teških ekonomskih uslova, nedostupnosti obrazovanja, problema nezaposlenosti i diskriminacije u društvu koja ih kroz život prati. Ipak pored svih ostalih prepreka mladi Romi kao da sami sebi dodaju jos jednu koja njima ponekad izgleda kao rešene i izlaz ali je zapravo pravi kamen spoticanja i razlog njihovog nestajanja sa bokserske scene pa i ostajanja na margini društva - MALOLETNIČKI DEČIJI BRAK!  Po istom šablonu po kome maloletnički dečiji brak isključuje mlade Rome i Romkinje iz obrazovanja i društvenih tokova isto tako isključuje ih iz sporta i boksa. Brak znaci odustajanje od treninga, napuštanje sportskih obaveza, neodlazak na takmičenja. Maloletnički brak za mlade Rome prosto znači prestanak bokserskog zivota, prestanak, detinjstva i mladosti i nažalost povratak u začarani krug koji sa sobom nosi sve probleme i nedaće romske zajednice.  Iz svega izrečeno prosto se nameće pitanje da li je prerani ulazak u brak zapravo najveći problem i prepreka mladih Roma i da li je to problem koji svi zajedno moramo prvo, odmah rešiti kako bi mladi Romi mogli da nastave svoj razvoj kroz zivot a samim tim i nastave da se bave boksom.  Na samom kraju nikako ne smemo zaboraviti sve uspehe, potencijale i kvalitete mladih Roma koji se najbolje vide kroz boks koji je kao sport upravo mladim Romima pružio mogućnost da ravnopravno stanu naspram protivnika i pokažu sav potencijal i vrednosti a da bi ova mlada velesila nastavila da niže uspehe potrebno je pre svega da ostanu deca i mladi, da nastave sa obrazovanjem, sa treninzima, sa takmičenjima, da nastave da se dokazuju i razvijaju kao mladi sportisti i uspešni ljudi a brak mora dasačeka bar još koju godinu.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mladi-romi-u-boksu</link><guid>516</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6246d748999ab_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mladi Romi u boksu</dc:text></item><item><title>Mladi Romi i sport</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.MLADI ROMI I SPORTKoliko je važan sport za svakodnevan život? Koji
 je Vaš omiljeni sport? Zbog čega je upravo on za Vas pravi? Koja je 
uloga sporta u svetu oko nas? Da li mladi shvataju koliko je korisno 
bavljenje sportom ili ipak biraju neku drugu vrstu zabave? Svi će Vam isto odgovoriti – da je sport jako važan, kao i da je treniranje zdravo. Ali
 da li se mladi dovoljno bave sportom? Koji su uzroci sve većeg 
prekidanja bavljenja istog? Koje su pozitivne, a koje negativne strane 
sporta?  Odgovor na ova pitanja dali su nam upravo mladi ljudi. 
Njihov stav o svemu vezano za aktuelnosti sporta u današnje vreme prošli
 smo kroz kratku anketu, a istaknuti su oni najzanimljiviji! 1. 
Da li se mladi dovoljno bave sportom i zbog čega će Vaš odgovor biti 
potvrdan ili odričan? – 95% ispitanika je na pitanje odgovorilo sa NE. 
Neki od razloga za ovakvim odgovorom bila su ta da se mladi sve više 
zatvaraju u svoje sobe zbog socijalnih mreža i igrica, kao i generalnog 
provođenja slobodnog vremena onlajn. 2. Koji su najčešći uzroci 
zbog kojih se mladi sve manje bave sportom? – Nešto više od 50% odgovora
 bili su posvećeni internet prostoru. 20% išlo je na bolesti zavisnosti 
(alkohol, droga, cigare). Dok je 30% odgovora bilo nešto drugo, poput 
finansijske situacije, nedostatak podrške porodice i prijatelja, 
nezainteresovanost i ostalo. 3. Pozitivne strane bavljenja 
sportom – zdravlje, fizički izgled, rekreacija, druženje, psihičko 
zdravlje, zanimacija, hobi, razbibriga, opuštanje... 4. Negativne
 strane bavljenja sportom – nasilje, diskriminacija, nefer igra, 
nepoštovanje saigrača, nepromišljenost, upotreba nedozvoljenih sredstva 
(alkohol, droga, cigare)..U današnje vreme kada postoji toliko 
sportova, pomalo bi zvučalo suludo reći da ne postoji nijedan koji je 
idealan za Vas. Svaka vrsta fizičke aktivnosti ne da je poželjna, već i 
preko potrebna.  Danas, kada mladi sve više odustaju od sporta, 
treba im pomoći i na sve moguće načine dopreti do njih i pokazati im 
koliko je sport važan. Pogotovo zbog velike potrebe mladih da se predaju
 internetu i svim pogodnostima ali i onim manje prijatnim 
stvarima koje nam on donosi. Osim interneta, poslednjih godina potreba 
za opijatima je porasla, što mlade automatski odbija od svega dobrog za 
njih.  Na sport se uvek gledalo kao na aktivnost koja će nam pomoći da 
se razvijemo u svom punom potencijalu i samim tim odvući nas od svega 
lošeg po nas.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mladi-romi-i-sport</link><guid>515</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6246cdab9f053_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mladi Romi i sport</dc:text></item><item><title>Diskriminacija mladih- Studenti će se prodati za 1.000din ???!!!</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Diskriminacija mladih- Studenti će se prodati za 1.000din ???!!!Tema koja je najviše stavljena po strani. O njoj se toliko malo govori da je mnogima nemoguća, nerealna, čak i nepostojeća.Ipak diskriminacija mladih postoji i o njoj se, kao i o svakoj drugoj vrsti diskriminacije, mora razgovarati. Na taj način, mladi će pomoći jedni drugima, a moguće je i rešenje pratećih problema koji im stoje na put.Kada se govori o diskriminaciji mladih, postoji tkzv. Vršnjačka diskriminacija gde mladi ljudi istih ili sličnih godina, postupaju nejednako jedni prema drugima na osnovu nekog ličnog svojstva, bila to vera, nacija ili pol.Koliko ste često na ulici od dece čuli „Neću da se igram sa njim on je Ciganin“ ili „Dečaci su bolji od devojčica“. Možda je naša nepažnja ili nedovoljna reakcija na ovakvu vrstu „provokacija“ uzrok zbog čega smo kasnije kao društvo otuđeni.Pored vršnjačke diskriminscije, postoji i diskriminacija starijih prema mlađima. Najčešće se odražava u poslovnom planu; kada neko ko je nedavno završio Fakultet ne može da se zaposli zbog potrebnog radnog iskustva, a čest problem predstavlja i manje primanje u odnosu na ostale zaposlene.Takođe, dosta ljudi u zrelom starosnom dobu, mlade ljude (srednjoškolce, studente, ljude od 16 do 25 godina) nedoživljavaju kao sebi ravnima, gledaju na njih kao na niže od sebe, a zapravo ne znaju da se upravo u tim mladim ljudima nalazi budućnost naše zemlje i nas samih.Ne mogu, a da ne pomenem ispad voditeljke koja je izjavila da će se studenti prodati za 1.000 dinara na predstojećim izborima. Ova izjava osim što degradira sve mlade koji su budući akademski građani naše zemlje, već i obasipa notom neprimerenog ponašanja.Totalno nekorektna opaska razljutila je sve mlade ljude koji su smatrali da studiranjem mogu učiniti nešto dobro za sebe. Umesto što su studenti neretko sinonim za siromašniji deo društva, trebalo bi im pokazati malo poštovanja i pohvaliti ih za njihov naporan trud i rad.Ne kaže se uzalud da na mladima svet ostaje.Ova rečenica često dolazi od ljudi koji još uvek gaje nadu da će mlada snaga doneti promene na bolje i da se upravo u njima krije nešto posebno što će iskoreniti sve ono loše.S druge strane, ova rečenica mladima podiže pouzdanje, uliva im veru, ali na njih stavlja veliku odgovornost da kao nadolazeći talas mladih ljudi ispuni ono što se od njih očekuje i učini svet boljim mestom, gde neće biti prostora za diskriminaciju i sivilo svakodnevnice.Zahvaljujemo se mladoj studentkinji FPN-a , Maji Simić, na svom viđenju problema koji imaju pre svega mladi Romi i Romkinje ali i svi mladi ljudi u našoj zemlji. Koliko su mladi Romi i Romkinje diskriminisani, ko ih diskriminiše i na koji način? Pišite nam o svojim iskustvima.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/diskriminacija-mladih-studenti-ce-se-prodati-za-1000din</link><guid>514</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6245fc3d303e9_file.webp</dc:content ><dc:text>Diskriminacija mladih- Studenti će se prodati za 1.000din ???!!!</dc:text></item><item><title>Obeležena slava tetkice Bibije </title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Medijski sadržaj koji sledi nastao je na osnovu odabira tema od strane građana.Obeležena slava tetkice Bibije Tradicionalnu slavu Roma širom sveta, Tetka Bibiju, obeležili su svečano, po 144. put danas i Romi sa opštine Voždovac. Predstavnik GO Voždovac, član Veća Milan Mratinković i poverenik za nacionalne manjine Zlatko Lenhart položili su venac na spomenik Tetka Bibiji koji se nalazi u dvorištu društva “Rom” u Gospodara Vučića 49. Oni su prisutnima domaćinima i gostima Ninoslavu Jovanoviću, državnom sekretaru za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Dragoljubu Ackoviću, doktoru romoloških nauka i Iliji Stojanoviću, domaćinu slave čestitali praznik i podsetili ih da su vrata Opštine Voždovac uvek otvorena za sva pitanja Roma sa Voždovca.Obeležavanje kulta Tetka Bibije počelo je obrednim rezanjem slavskog kolača koji je sveštenik  lomio sa domaćinima, a tokom čitavog dana Romi koji pristižu na slavlje pale sveće u maloj kapeli u dvorištu koja je posvećena ovoj svetiteljki i sa radošću dočekuju sve svoje prijatelje i komšije na posnu trpezu u prostorijama društva. Vrata Udruženja otvorena su za sve ljude dobre volje. Posle toga romske porodice slavlje nastavljaju u svojim domovima kao svoju porodičnu slavu.Romi koji žive u Srbiji, a koji su pravoslavne veroispovesti, slave Bibiju, kao zaštitnicu porodice, a pre svega kao zaštitnicu zdravlja dece. Svako mesto ili grad ima svoj poseban datum obeležavanja slave, što se objašnjava legendom o Tetkici Bibiji koja je u različite datume stizala u razna mesta i vršila isceljenja. Datumi obeležavanja ove romse slave su, uglavnom, vezani za dane Vaskršnjeg posta, pa su i zbog toga pokretni.Bibija se obeležava kolektivno, tako što se svi Romi okupljaju kod nekog svetog mesta – obično drveta ili krsta, donose slavski kolač i hranu, a u nekim krajevima i darove za Bibiju (češalj, ogledalo i dečju odeću) koje kače na sveto drvo. U pojedinim urbanim sredinama, slavari se okupljaju u restoranima i hotelima. U
 ulici Gospodara Vučića u Beogradu je kapela posvećena ovoj svetici, kao i spomenik
 palim romskim borcima u Prvom balkanskom i Prvom svetskom ratu - jedini
 spomenik romskim borcima u celoj zemlji.  Na slavi je obavezno prisustvo sveštenika, iako je Tetkica Bibija nekanonizovana svetica. U
 urbanim sredinama, Bibija se slavi u hotelima ili restoranima, ali je 
tradicionalno mesto obreda oko krsta ili drveta, najčešće kruške.U
 Beogradu, centralna svečanost je već godinama oko kapele posvećene 
Bibiji.Ove godine Zanimljivo je to da Romi i Romkinje koji žive u Vojvodini jako malo znaju o ovoj svetici i da se ona većinom slavi u Beogradu i u centralnoj Srbiji. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/obelezena-slava-tetkice-bibije</link><guid>513</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/623dd11cb3483_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Obeležena slava tetkice Bibije </dc:text></item><item><title>Nacionalna platforma za integraciju Roma u Republici Srbiji: Strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period 2022-2030. godine</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Nacionalna platforma za integraciju Roma u Republici Srbiji: Strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period 2022-2030. godineStrategija za socijalno uključivanje Romkinja i Roma je dokument koji predstavlja plan za uključivanje Roma i Romkinja u društvene tokove kao i smanjenje jaza koji i dalje postoji između pripadnika romske nacionalne manjine i većinskog stanovništva.Iako vlada opšte mišljenje da mlade Romi i Romkinje ne zanimaju ove teme, rezultati našeg istraživanja kao i komunikacija koju ostvarujemo sa našim čitaocima/pratiocima upravo je dokazala suprotno. Mladi su veoma zainteresovani sadržajem Strategije i akcionim planovima koji proizilaze iz strategije jer oni direktno utiču na razvoj i unapređivanje romske zajednice u Srbiji, na zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i socijalni status.Strategija je zasnovana na postojećim strateškim, pravnim i institucionalnim resursima – strategijama i propisima kojima su uređena pojedina pitanja unapređenja položaja Roma i Romkinja, ali i na opredeljenju države da razvija programe unapređenja položaja Roma i Romkinja iskazanim Operativnim zaključcima sa seminara „Socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji” (za period 2015−2017. godine) i Nacrtu akcionog plana za poglavlje 23 . Institucionalni resursi za pripremu i sprovođenje Strategije su Savet za unapređenje položaja Roma i sprovođenje Dekade uključivanja Roma, Kancelarija za ljudska i manjinska prava, Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, resorna ministarstva koja su zadužena da vode javne politike od interesa za ostvarivanje strateških mera i potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koja u ime Vlade koordinira rad državnih organa, kao i organa jedinica lokalnih samouprava i javnih preduzeća u vezi sa unapređenjem položaja Roma i Romkinja.Juče, 23.marta u Narodnoj skupštini Republike Srbije predstavljena  je Nacionalna platforma za integraciju Roma u Srbiji.Predsednik Skupštine Ivica Dačić rekao je da su u prethodnom periodu 
parlament, odbori i poslanici posvetili dosta pažnje unapređenju 
položaja Roma, kroz zakonodavnu aktivnost i preko drugih formi rada."Jedno
 od brojnih javnih slušanja koje smo organizovali u parlamentu u 
proteklom sazivu bilo je posvećeno upravo položaju Roma u Srbiji i 
načinima na koji država i društvo mogu još više da se angažuju po tom 
pitanju", naveo je Dačić. U uvodnom delu obraćanja govorili su predsednik Narodne skupštine, Ivica Dačić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Gordana Čomić, predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine, Dalibor Nakić, dok su Strategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja predstavili državni sekretar Ninoslav Jovanović i stručni saradnik, Ivana Koprivica. Predsednik Nakić je u svom obraćanju istakao važnost usvojene i revidirane Strategije i izrazio očekivanje da će i Akcioni plan biti uskoro izrađen i usvojen. U daljem toku izlaganja, napomenuo je značaj i zahvalnost Vladi Srbije i predsednici Vlade na izuzetnoj posvećenosti inkluziji Roma, kao i što je predsednica Brnabić na čelu Koordinacionog tela za praćenje implementacije Strategije. Kao nadisperzivnijoj nacionalnoj manjini u Srbiji, romskom stanovništvu je vaoma važna uključenost Lokalnih samouprava u implementaciji Strategije, pa je Nacionalni savet na vreme prepoznao tu činjenicu i obišao 85 gradova i opština, odnosno više od 250 romskih naselja. Nakić je pozvao sve državne i međunarodne institucije da iskoriste potencijale romskog stanovništva kao dragoceni ljudski i radno sposobni resurs, jer smo nalmlađa nacija u Srbiji kojoj je prosečna starost 28,3 godine. Na kraju je zaključio "Svesni smo da samo ekonomski jaka i politički stabilna Srbija može mnogo više uraditi na zaštiti prava i sloboda svih građana, pa i nas Roma i, zato ćemo se uvek truditi da damo naš doprinos njenom jačanju i razvoju, jer je to i naša zemlja, zemlja naših predaka i naše dece. Siguran sam da će budućnost naše dece u našoj divnoj Srbiji biti srećna".]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nacionalna-platforma-za-integraciju-roma-u-republici-srbiji-strategija-za-socijalno-ukljucivanje-roma-i-romkinja-u-republici-srbiji-za-period-2022-2030-godine</link><guid>512</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/623c7c55d7f43_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nacionalna platforma za integraciju Roma u Republici Srbiji: Strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period 2022-2030. godine</dc:text></item><item><title>21. mart – Međunarodni dan eliminacije svih oblika rasne diskriminacije</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.21. mart – Međunarodni dan eliminacije svih oblika rasne diskriminacijeRasna diskriminacija podrazumeva bilo kakvo pravljenje razlika na 
osnovu rase, boje kože, porekla (porodičnog, nacionalnog) i može se 
javiti u različitim vidovima, od negiranja prava pojedinaca na 
ravnopravno postupanje, do podsticanja etničke mržnje. Ovakvo postupanje
 ima ozbiljne negativne posledice na život svakog pojedinca i čitave 
zajednice.Diskriminacija može da bude zasnovana na polu, verskom ili nacionalnom identitetu, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, političkom uverenju, socio-ekonomskom statusu i slično.Prisutnost diskrimacije u našem društvu je prepoznata i delom dolazi i od odnosa roditelja i okoline prema ovom pitanju. Važno je podsetiti da su za kvalitetan emotivni i društveni život 
važni školovanje i jednake mogućnosti za svako dete i svaku mladu osobu.Zašto se obeležava 21. mart?Međunarodni  dan  borbe  protiv rasne diskriminacije obeležava se 
svake godine na dan kada je policija u Sharpevilleu u Južnoj Africi 
otvorila vatru i ubila 69 ljudi na mirnim demonstracijama protiv 
apartheida “donošenje zakona” 1960. godine. Bilo je još 180 
povrieđenih. Generalna skupština je 1979. godine usvojila program 
aktivnosti i odlučila da se svake godine organizuje nedelja solidarnosti
 sa narodima koji se bore protiv rasizma i rasne diskriminacije, počevši
 od 21. marta.Tako UNITED  svake godine  koordinira  Evropskom  sedmicom
 akcije protiv rasizma. Svrha nije samo prisećanje na žrtve i 
izgubljene živote, već i zalaganje protiv rastućeg nacionalizma i 
ksenofobije koji su ostali prisutni od ovoga masakra.Iako su danas zaista u borbi protiv rasizma uključeni mnogi pokreti, 
organizacije, pojedinci, opet svako od nas treba da se zapita, da li je 
to sve dovoljno za potpuno eliminisanje rasizma. Jer, opet ima onih koji
 još pate od nepravde i stigme koju savremeni rasizam donosi, a čovek 
to okom često i ne vidi. Koliko mi svi još trebamo uložiti napora u 
izgradnji pravednijeg sveta i da li smo dovoljno svesni ludosti 
rasnih-pseudo teorija?Romi žrtve rasizma!!!Svedoci smo nedavnih vesti, izjava pojedinaca, kao širenja rasne mržnje prema Romima kako putem štampanih, tako i preko elektronskih medija i društvenih mreža. Nažalost tekst Marka Vidojkovića u dnevnom listu "Danas", samo je jedan od mnogih, koji  podstiče na otvoren način 
diskriminaciju, mržnju i nasilje zbog nacionalne pripadnosti, boje kože,
 zdravstvenog stanja, imovnog stanja i ostalog što predstavlja govor 
mržnje. Lažnim
 izveštavanjem i neutemeljenom generalizacijom jača se postojeći 
ekstremno desničarski narativ protiv Roma koji za cilj ima širenje 
mržnje i nasilje.   Rezultat sistemskog rasizma prema Romima doveo je do smrti Roma u gradu
 Teplice, Češka. Češka policija pokušala je da ceo slučaj osmisli kao 
legitimnu silu dok je Rom bio pod uticajem supstanci koje izazivaju 
zavisnost i prekršio zakon. Prema policijskom saopštenju, razlog za smrt
 pritvorenika bila je upotreba narkotika.Napad na bračni par Roma u autobusu na beogradskoj liniji 704
 iza koga stoji srednjoškolac, samo je jedan u nizu napada za koje su 
najverovatnije odgovorni članovi skinhedsa, grupe u javnosti poznate po 
svojoj netrpeljivosti prema pripadnicima romske nacionalnosti. Koliko 
članovi ove grupe mogu da budu brutalni u svojoj nameri da iskažu rasnu i
 nacionalnu netrpeljivost govori veliki broj napada na Rome, od kojih je
 nekoliko završeno ubistvom.Da se ne zaboravi18. oktobra 1997. godine oko 21 čas u Beogradskoj ulici u Beogradu 
pripadnici skinsa nasmrt pretukli 13-godišnjeg Dušana Jovanovića. Tog 
dana mali Dušan je napadnuti dok je išao u prodavnicu da kupi flašu 
„koka-kole“. Ćelavi momci u crnom napali su ga sa leđa, bacili na beton i
 martinkama, koje su inače zaštitni znak ove grupe, udarali u stomak, 
rebra i glavu.
Ni to im nije bilo dovoljno pa je jedan od huligana odvalio komad 
oluka i njime tukao dečaka. Mališan je do smrti grčevito u ruci držao 
novac za sok.	
		

  
	10. februara 2001.
 godine je prvi put u SRJ napad grupe "Skinheadsa" na Rome okarakterisan
 kao "krivično delo motivisano rasnom mržnjom". Iako je Model zakona o 
zabrani diskriminacije iste godine ušao u skupštinsku proceduru, usvojen
 je tek 2009. godine. I pored toga, rasna diskriminacija i napadi na 
Rome su sve učestaliji. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/21-mart-medunarodni-dan-eliminacije-svih-oblika-rasne-diskriminacije</link><guid>511</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/623890aae1316_file.jpeg</dc:content ><dc:text>21. mart – Međunarodni dan eliminacije svih oblika rasne diskriminacije</dc:text></item><item><title>ŠEF MISIJE OEBSA U POSETI NACIONALNOM SAVETU  </title><description><![CDATA[Šef misije OEBS-a, Nj.E. Jan Bratu, posetio je Nacionalni savet romske nacionalne manjine i obavio radni sastanak sa predsednikom Nacionalnog saveta, Daliborom Nakićem i njegovim saradnicima. U veoma prijatnom i srdačnom razgovoru, razgovaralo se na temu inkluzije Roma, ali i na različite teme iz društveno političkog života u Srbiji i regionu. Predsednik Nakić upoznao je delegaciju OEBS-a sa radom Naciinalnog saveta i predložio određene mere koje bi zajedničkim radom OEBS-a i Nacionalnog saveta dodatno poboljšale inkluziju Roma. Šef Misije je izrazio zadovoljstvo što Savetom rukovodi mlad i stručan kadar i što će Nacionalni savet da preuzme predsedavanje Koordinacijom Nacionalnih saveta u Republici Srbiji krajem marta 2022. godine. Pored ključnih tema vezanim za inkluziju Roma i predsedavanje Koordinacijom, razgovaralo se o predstojećem popisu stanovništva i diskriminaciji. Predsednik Nakić preneo je šefu Misije da će Savet aktivno učestvovati u promociji popisa, kso i da će za razliku od predhodnog popisa, sada biti uključen i veliki broj Roma kao glavnih popisivača širom Srbije. "Veliku zahvalnost za smanjenje diskriminacije dugujemo pre svega predsedniku Republike, Aleksandru Vučiću, koji u svojim obraćanjima često ističe Rome kao bratski i ravnopravan narod u Srbiji. Isto tako, izražavam zabrinutost za Rome iz Ukrajine koji u svojoj izbegličkoj muci doživljavaju diskriminaciju od pojedinih zemalja EU kada im se obrate za pomoć prilikom prelaska granice", istakao je Nakić i zamolio šefa Misije da taj problem iznese svojim kolegama, predstavnicima Misije u drugim državama. Na kraju, dogovorena je zajednička i intezivna saradnja u narednom periodu, naročito u promociji popisa i sprovođenju Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja. Delegaciju Misije, pored Nj.E. gospodina Jana Bratua, činili su i Zuzana Pavlikova i Štefan Nuner. Delegaciju Saveta, pored predsednika Nakića, činili su predsednica Izvršnog odbora Pava Čabrilovski i generalni sekretar Dejan Vlajković.Vest preuzeta sa stranice Nacionalni savet Roma]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sef-misije-oebsa-u-poseti-nacionalnom-savetu</link><guid>510</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/623350729dbd9_file.jpeg</dc:content ><dc:text>ŠEF MISIJE OEBSA U POSETI NACIONALNOM SAVETU  </dc:text></item><item><title>Značaj obuka u zapošljavanju mladih</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Značaj obuka u zapošljavanju mladihStrategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Srbiji se zasniva na međunarodnim aktima i nacionalnom propisima koji se odnose na oblasti obuhvaćene ovim dokumentom, kao što su pravda i zaštita ljudskih i manjinskih prava, uključivanje i jednakost Roma i Romkinja u društvo, jednakost i nediskriminacija, obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, zdravlje, socijalna zaštita i građanski status.„Opšti cilj Strategije je unapređenje kvaliteta života Roma i Romkinja u Srbiji, uz uvažavanje ljudskih i manjinskih prava, eliminisanje diskriminacije i ciganizma kao oblika rasizma, i postizanje veće socijalne uključenosti u svim segmentima društva“, navela je Vlada.Jedna od prioritetnih oblasti kojom se bavi Strategija je zapošljavanje.Opšti utisak je da je zapošljavanje upravo oblast u kojoj se najmanje napredovalo i prethodnoj deceniji, a da se u  obrazovanju vide značajni pomaci. Romska zajednica je višestruko napredovala tako da sad ima mnogo veći broj obrazovanih Roma i Romkinja svih obrazovnih struktura.Najveći problem za mlade i obrazovane Rome i Romkinje sada je zapošljavanje. Mnogi su, uprkos fakultetskoj diplomi prinuđeni da obavljaju nisko plaćene poslove. Neki poslodavci i dalje ne žele da zapošljavaju mlade Rome i Romkinje upravo zbog njihove nacionalne pripadnosti, ali su sada mnogo obzirniji i vode računa da ne diskriminišu javno nego skriveno kako ne bi snosili posledice. Postoji kvota za zapošljavanje Roma i Romkinja u javnim institucijama ali se po našim saznanjima ne primenjuje u velikoj meri.Korak ka boljoj zapošljivosti mladih jeste Voždovački forum „Značaj obuka u zapošljavanju mladih“ koji je održan  danas na inicijativu Opštine Voždovac  u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje. Na forumu su između ostalih učestvovali Ilija Stojanović ispred Centra "Novi Svet" i Slavica Vasić ispred Romskog ženskog centra "Bibija", dugogodišnji borci za romska prava i predstavnici romskog civilnog sektora na ovoj opštini.Moderator Foruma narodni poslanik Vuk Mirčetić pohvalio je ideju da se mladima predoče mogućnosti koje su pred njima, ali i da postoji problem jer veliki broj mladih nije zainteresovan da učestvuje u aktivnostima koje su im namenjene. On je naglasio da su inkluzivnost sa jedne a diskriminacija sa druge strane jedan od uzroka njihove nezainteresovanosti i da na tome treba raditi.O važnosti povezanosti institucija i civilnog sektora, preduzeća i škola govorila je rukovodilac Nacionalne službe za zapošljavanje- Voždovac Željka Zelenović Vuković koja  je naglasila da je neophodno ustanoviti dodirne tačke i zajedničke imenitelje koji će unaprediti zapošljavanje mladih.U svojim iskustvima su govorili preduzetnici, predstavnici udruženja „SPEH“„ Srcem za komšiju“, „Novi svet“, „Bibija“  a o formalnom i neformalnom obrazovanju koje na Voždovcu postoji govorile su direktorka SOŠO „Vožd“ Snježana Kojić i Snežana Mitić sa NU „Svetozar Marković“.Na Forumu je zaključeno da je važno povezivanje institucija i razmena iskustva i prakse, kao i da se mladima omogući sticanje veština za 21 vek. Dogovoreno je da se pripremi konkretan predlog projekta kako ova ideja ne bi ostala na nivou inicijative, sa čime su se učesnici Foruma složili.Pozdravljamo ovakve inicijative i nadamo se povećanju broja mladih Roma i Romkinja kroz programe koje sprovodi Nacionalne službe za zapošljavanje.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/znacaj-obuka-u-zaposljavanju-mladih</link><guid>509</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6230eafabf011_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Značaj obuka u zapošljavanju mladih</dc:text></item><item><title>Prava i izazovi manjina</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Prava i izazovi manjinaSaglasno sa mnogim istraživanjima Romi su nacionalna manjina za koju se vezuje najviša socijalna distanca. Godinama unazad postoje duboko ukorenjene predrasude o ovom narodu, pa se tako oni nalaze na marginama svih dešavanja.  Neki od izazova sa kojima se Romi svakodnevno susreću, pored diskriminacije u velikoj meri, jesu siromaštvo, nedovoljno ili uskraćeno obrazovanje, nezaposlenost, kao i mnogi drugi faktori koji odaju nepovoljnom slikom ovog društva.  Između ostalog, veliki problem predstavlja tačan broj Roma. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Srbiji živi 147.604 Roma, ali prema nezvaničnim studijama i podacima nevalidnih organizacija ovaj broj bi trebao biti 3 do 4 puta veći.   Zapravo, tačan broj je teško utvrditi, jer popriličan procenat građana romske nacionalne manjine ne želi da se izjasni o svojoj nacionalnosti. Takođe, mnogi Romi nemaju stalna prebivališta, niti kakav validan dokument.  Romi su slobodan narod, veselog duha, kojeg nažalost prate razni stereotipi i predrasude od njihovog najranijeg detinjstva, tako da kasnije postoje veliki problemi kako bi se uklopili i adaptirali u „normalan“ život.   U nekim zemljama Romi su deset puta siromašniji od većinskog stanovništva. Glavna problematika toga jeste zapošljavanje. Veliki broj (50.000 – 60.000) radi neformalno, kao sakupljači sekundarnih sirovina i nemaju nikakve privilegije, niti beneficije, već su prosto nevidljivi.   Jako mali broj pripadnika romske nacionalne manjine ima posao za stalno, a još manji broj radi u državnim upravama, kao i mestima gde su odlučuje o njihovoj sudbini.   Što se tiče obrazovanja, sam socijalni i ekonomski status im ne dozvoljava da budu jednaki sa ostalim pripadnicima većinskog stanovništva. Neki od najvećih problema koje prate Rome u obrazovanju jeste pogrešan pogled roditelja na školstvo, nedovoljno poznavanje jezika, odbačenost od druge dece, nesređena dokumentacija itd.  Čak 15% Roma u Srbiji je nepismeno, među kojima dve trećine predstavljaju žene.   Neophodno je osposobljavanje i osamostaljenje romskih porodica na život bez diskriminacije.   Postoje mnoge afirmativne mere, kao i mere prekvalifikacija, koje predstavljaju izlaz iz začaranog kruga siromaštva, kao i aktivno uključenje Roma u društvene tokove. Takodje, državni organi preduzimaju mnoge mere kako bi poboljšali društveno-ekonomski položaj romske populacije.   Svako od nas ima prava na sreću, slobodu, obrazovanje... a nekad je potrebno samo malo podrške kako bi se ostvarili u svom punom potencijalu i tako doprineli sebi i drugima.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/prava-i-izazovi-manjina</link><guid>508</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/622f579bacd31_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Prava i izazovi manjina</dc:text></item><item><title>NEĆU RUŽU HOĆU RAVNOPRAVNOST- MLADE I USPEŠNE</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.NEĆU RUŽU HOĆU RAVNOPRAVNOST- MLADE I USPEŠNEZahvaljujemo se našoj čitateljki da tekstu koji je poslala i prenosimo ga u celosti.Da li nekad skuvate kafu, sednete i onda se zapitate koja je naša uloga? Svako od nas ima različito viđanje uspeha, a ono što nikada ne smemo zaboraviti jeste da smo svi mi ljudi, mali naspram svega što se od nas očekuje.   Kome ste zahvalni što ste tu gde jeste? Ko je glavni krivac Vašeg postojanja? Ko u Vašem životu predstavlja mirnu luku i osobu čija će reč ili zagrljaj stati na put svim problemima?  Odgovor većine je identičan – žena! Žena u svakom smislu te reči. Žena kao majka, ćerka, supruga, devojka ili drugarica. One su se uvek borile za postizanjem moći zarad dobra svih nas.  A šta Vam prvo padne na pamet kada pomislite na Romkinje? Većina odgovora je bila slična, poput ranih brakova, ranog rađanja dece i dvostruke diskriminacije, zatim romantizovane verzije gde je žena slobodna i raspevana, a takođe i žene domaćice kojoj je jedini zadatak briga o porodici, kuvanje i čišćenje.  Međutim, jedan odgovor me je potpuno iznenadio. Glasio je krako i jasno – uspeh! Bila sam pomalo skeptična kada sam to čula, zvučalo mi je potpuno otkačeno, jer je u moru sličnih odgovora, ovaj bio jedinstven.   Razmislila sam malo, a nedugo zatim shvatila da je upravo ta jedna reč, od pet slova nešto što treba svakodnevno da nas motiviše. Kod Romkinja se uspeh ogleda u njihovoj požrtvovanosti, takođe uspeh kao napredak u odnosu na ono gde su nekad bile, gde su sad i gde će biti i uspeh u vidu visokoobrazovanih, emancipovanih mladih žena.  Za Romkinje je oduvek bio vezan jako težak položaj i za njih su bila rezervisana najteža zanimanja, zadnje klupe u školama i nisu imale gotovo nikakva prava. Dolaskom mlađe generacije, kao i uvođenjem afirmativnih mera njihov položaj se drastično menja na bolje.   Po mom mišljenju, postoje ogromna vrata koja stoje na put Romkinjama, ona su sinonim za diskriminaciju i predrasude, a ključ koji ih otvara treba da tražimo u obrazovanju.   Ja sam Maja Simić, imam 19. godina, završila sam XIII beogradsku gimnaziju, a sada sam brucoš na Fakultetu političkih nauka. Bila sam jako mala kada sam shvatila da je položaj romskenacionalne manjine, kojoj i sama pripadam, loš, pogotovo kada se osvrnem na sliku žena u njoj.   Odrastanjem i školovanjem razumela sam, u ostalom i sama se uverila, da je obrazovanje jako važno za svakog od nas. Između ostalog, podrška porodice je nešto što me je dodatno motivisalo da nastavim dalje. Uvek su mi pružili vetar u ledja i govorili da svaka naredna generacija mora napredovati.   Prošla sam razne projekte, obuke i seminare, a najveći utisak na mene ostavili su UNICEF-ov projekat „Detinjstvo, ne brak“, kao i program „Sto za budućnost“ gde sam upoznala sjajne mlade devojke, koje kao i ja, do svog mesta pod suncem dolaze putem obrazovanja.   One su u mojim očima uveliko uspešne jer su uspele da se izbore protiv svih predrasuda. Iako su jako mlade, shvatile su važnost prenošenja reči, pa i dela na druge ljude. Zrače jednom pozitivnom energijom i upravo zbog toga pravi primer Romkinja trebamo tražiti u mladim, emancipovanim i školovanim devojkama kojih imamo sve više.   Nadam se da prave vrednosti nikad neće izaći iz mode, a da će doprinos u svakoj sferi biti uspešna.   Ustajte Romi! – Ushten Romale!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/necu-ruzu-hocu-ravnopravnost-mlade-i-uspesne</link><guid>507</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/62277c5f47d92_file.jpeg</dc:content ><dc:text>NEĆU RUŽU HOĆU RAVNOPRAVNOST- MLADE I USPEŠNE</dc:text></item><item><title>Međunarodni dan žena</title><description><![CDATA[Prenosimo saopštenje Fondacije Centra za demokratiju u celosti povodom Međunarodnog dana žena.Srbiji će, ako nastavi ovim tempom, biti potrebno čak 59 godina do dostizanja pune rodne ravnopravnosti – pokazali su podaci najnovijeg Indeksa rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji (2021).  Fondacija Centar za demokratiju, povodom Međunarodnog dana žena, upozorava na neravnopravnost, diskriminaciju i nasilje kojima su izložene žene u Srbiji i podseća da je, pored odgovarajućeg institucionalnog i zakonskog okvira, neophodno obezbediti njegovu praktičnu primenu u postizanju stvarne rodne ravnopravosti.  Žene u Srbiji su neravnopravne u svim oblastima, na šta ukazuju brojni izveštaji i međunarodnih i domaćih institucija i organizacija. Sa Indeksom rodne ravnopravnosti od 58,0 Srbija zaostaje 9,4 poena za prosekom država članica Evropske unije. Najveći jaz između EU- 27 i Srbije prisutan je u domenu novca (21,9) i domenu vremena (16,2).  Ekonomsko osnaživanje žena je osnov za postizanje rodne ravnopravnosti, ali i održivi razvoj i ostvarivanje ciljeva postavljenih Agendom 2030 Ujedinjenih nacija. Zarade žena su manje od zarada muškaraca na svim obrazovnim nivoima, u svim zanimanjima i u gotovo svim sektorima delatnosti. Takođe, žene čine većinu u zanimanjima tzv. nižeg statusa (61%) koja karakterišu loši uslovi rada i niske zarade.  U Srbiji i dalje preovlađuju patrijarhalni stavovi i stereotipi u vezi sa ulogama, odgovornostima i očekivanim ponašanjima žena i muškaraca u društvu i porodici, što iziskuje povećanje napora na podizanju svesti o rodnim stereotipima. Neophodno je uvođenje rodne perspektive u sve javne politike i na svim nivoima vlasti.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/medunarodni-dan-zena</link><guid>506</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/622627083ec57_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Međunarodni dan žena</dc:text></item><item><title>Sto za budućnost</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Sto za budućnostOvaj vikend uspešno je sproveden dvodnevni seminar u Vrdniku. Ovom seminaru prisustvovalo je 25 romskih aktivistkinjaKancelarija za inkluziju Roma u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog sproveli su  prvi modulu Seminara o ženskom aktivizmu. Seminar je organizovan od  25. i 27. februara 2022. godine u Vrdniku.Kancelarija za inkluziju Roma Vojvodine realizuje projekat „100 ZA BUDUĆNOST“ u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i partnerima na projektu Centar za razvoj romske zajednice"Amaro Drom", finasiran od strane Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).Opšti cilj projekata usmeren je na osnaživanje Romkinja za aktivno učešće u društvu. Aktivnosti su usmerene na povećanje veština i znanja Romkinja da postanu aktivistkinje u svojim zajednicama i učestvuju u kreiranju lokalnih i nacionalnih politika koje su usmerene na Rome/Romkinje, kao što su obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, zdravstvena zaštita, ljudska prava, diskriminaciju i mere socijalne politike, program razvoja zajednice i lokalne usluge i aktivno učešće u svojim zajednicima i šire.Projekat će unaprediti saradnju i razvijati partnerstva među Romkinjama, organizacijama i državnim institucijama relevantnim za ljudska prava i rodnu ravnopravnost kroz edukativne sesije, interakciju i razmenu njihovih iskustava, izazova i mogućih rešenja.Ova grupa je predstavljala treću od planiranih 4 grupa koju čine po 25 žena, romskih aktivistkinja koje će proći po dva modula kroz koje će biti osnažene za uspešan rad u zajednici.Predavaći su bili: Gordana Čomić - ministarka za Ljudska i manjinska prava i društveni dijalog,                             Veljko Kajtazi- Saborski zastupnik za nacionalne manjine, Republika Hrvatska                            Marina Ševkušić- članica Savjetodavnog tijela UN za prava žena, BIH                            Dr. Slavica Denić Novi Sad                            Željka Avramović Godić- direktorka Centra za socijalni rad                            Branko Tepavac- dr. spec. stomatologijeDirektorka Kancelarije za inkluziju Roma APV , Ljiljana Mihajlović prisustvovala je svim radionicama i navela je da je ovakav tip programa jako važan za romsku zajednicu u Srbiji s obzirom da su aktivistkinje koje su obuhvaćene programom sa teritorije cele Srbije a ne samo iz Vojvodine.  Medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/sto-za-buducnost</link><guid>505</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/621cd2d4217c0_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Sto za budućnost</dc:text></item><item><title>Moja budućnost je obrazovanje</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Moja budućnost je obrazovanjeElmedina je imala 13 godina kada je prisustvovala sceni koja je uticala na njen život.  „Kod nas su došli neki ljudi  sedeli,  i dogovorili se sa mojim ocem da se moja sestra  venča sa njihovim sinom“, priseća se slike od pre par godina. Slike koja se u romskim naseljima često viđa: „Moji roditelji su  pitao moju sestru da li hoće da se uda. Ona je iz straha pristala ali ja znam da  nije htela “  Elmedinina sestra imala je tada samo 14 godina. Ubrzo posle  toga bila je veridbaa nakon par meseci stupila je u brak. Devojčicu su ljudi, koje je tek upoznala, odveli u Nemačku. Nije prošlo mnogo, suočila se i sa nasiljem i mnogim problemima u porodici. Pričala je kako po ceo dan čisti i služi mnogobrojnu porodicu i kako je umorna, navodi Elmedina.“Mnogo je smršala i žali se da je nesrećna”  „Ja ne želim takav život! da odem kod neke nepoznate porodice i da ih služim, da odem daleko od svojih, sama… neću!“, odlučno izgovara Elmedina. „Hoću da idem u školu, hoću da nađem posao. Želela bih da postanem frizerka i šminkerka… Želim da zaradim novac i odem na more..”   Podrška Elmedini da osvari svoje snove je veoma važna. On atvrdi da u školi ima podršku pedagoškog asistenta I u učenju I u savetima.  Mnogim devojčicama koje se nalaze u sličnoj situaciji neophodna je podrška roditelja, škole, pedagoškog asistenta i prijatelja.  Elmedina želi da upiše školu za negu lepote. Htela bi da to bude njen poziv.  Ova šesnaestogodišnjakinja vredno  završava osmi razred i radi na pripremnoj nastavi za malu maturu, koja je uskoro očekuje. Školovanje želi da nastavi u „Školi za negu lepote“.   Samouvereno kaže da će jednog dana imati svoj salon lepote .  Medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/moja-buducnost-je-obrazovanje</link><guid>504</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/621ccb65c4677_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Moja budućnost je obrazovanje</dc:text></item><item><title>Realizovane  radionice na temu ranih brakova</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Realizovane  radionice na temu ranih brakovaU Osnovnoj školi “Jovan Cvijić“ u Beogradu realizovane su radionice  sa devojčicama uzrasta od 13 do 15 godina, na temu ranih brakova. Potreba za rad na ovu temu javila se na osnovu čestih pojava  ugovorenih i ranih brakova u romskim naseljima. Od strane nastavnika, učitelja pp službe škele,primećena je potreba za osvešćivanjem roditelja i devojčica koje se nalaze u riziku o dove štetne pojave.   U školi je održano je ukupno četiri radionica sa temama :    Šta je rani brak?  Rana udaja nije deo romske kululture  Obrazovanje je  moja budućnost   Jedan dan u životu žene i muškarca  Realizovao ih je pedagoški asistent,a prisustvovalo između 6 i 8 devojčica uzrasta od 13 do 15 godina. One su govorile o tome šta bi volele da budu kad porastu, o ranim brakovima u njihovoj zajednici i iskustvima . Govorile su o tome vrlo otvoreno. Rekle su da se devojčice u njihovoj zajednici  rano udaju jer je kod njih to tako. Mišljenja su  ipak bila podeljena.  Ispričale su nam nekoliko primera iz njihove sredine o ranim ugovorenim brakovima i kako su te mlade devojke prošle krozte situacije. One su svesne da rana udaja nije baš dobra i da je bolje za njih da idu školu. Takođe su svesne da se ta štetna pojava dešava u njihovoj zajednici. Devojčice iz grupe surekle da one ne žele da se udaju  rano i da imaju podršku roditelja usvojoj odluci. Žele da se školuju i zaposle.    Na jednoj od radionici se  putem vibera uključila devojkaRomkinja, koja je medicinska sestra, zaposlena. Ona je ispričala svoje iskustvo tokom školovanja i traženja posla. Navela je dosta pozitivnih primera iz svog života. Devojke su je pitale kako je postala medicinska setra, da li je to težak posao i kakav je put prošla. Dve devojke su rekle da bi želele da postanu medicinske sestre.  Na sledećoj radionici smo pokazali postere sa decom koja prosei postere sa decomkoja idu u školu i koja su nasmejana. Razgovaralismo o tome koja su deca  srećnija.Napravili smo poređenje.   Najveću važnost smo dali priči o obrazovanju  o uticaju obrazovanja  na  ranu udaju. Devojke su rekle da je važnoda završeosnovnu školu. rekle su i da mnoge devojčice prekinu školu zbog udaje.  One bi voleleda završe srednju školu  ali kažu  da nisu sigurne da  će njihovi roditelji imati uslove…  O udaji su imale jasne stavove. Ne žele rano da stupe u brak. Rekle su da žele da imaju momka  aline i da se udaju pre osamnaeste godine. Jedna devočica iz grupe je ispričalasvoje loše iskustvo predgrupom. Njena rođena sestra se svojevoljno udala sa 14 godinai tamo je doživljavala nasilje. Vratila se kući nakon 3 meseca. Savetovala je ostale devojke da ne rade takve stavari.  Nakon toga na radionicu se putem vibera uključila devojka Romkinja, koja je završila fakultet, zaposlilanakon toga se udala. Ona je ispričala svoj pozitivan primer . Devojke su je pitale da li je fakultet težak, koliko je imala godina kad se udala i rodila bebu i slično.   Devojčice su biile su oduševljene njenim iskustvom. Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.  Medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/realizovane-radionice-na-temu-ranih-brakova</link><guid>503</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/621cc53c46a54_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Realizovane  radionice na temu ranih brakova</dc:text></item><item><title>Mladi Romi u politici</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Mladi Romi u politiciU Republici Srbiji registrovano je više desetina političkih organizacija među kojima I nekoliko romskih.  Po nezvaničnim informacijama na poslednjim izborima svoje pravo da biraju iskoristilo je više od150 000 Roma i Romkinja a među njima oko 50 000 mladih.   Mladi Romi kao pokretačka snaga romske zajednice jesu oni koji moraju da donesu dugo očekivane promene I osiguraju napredak I razvoj za buduće generacije. Ovako velika očekivanja postavljena pred mlade ljude od njih samih zahtevaju da se oni pozicioniraju u sve slojeve našeg društva a naručito u političke partije koje će danas sutra biti na pozicijama donosioca odluka u celom društvu.  Uzimajući u obzir da su političke organizacije put kojim mladi Romi moraju proći kako bi došli do svog cilja moramo sagledati trenutno stanje I polozaj mladih Roma u političkim partijama I njihov uticaj na rad istih.  Najveće I najmasovnije političke organizacije svakako okupljaju I najveći broj mladih Roma u svojim redovima. Od oko 50 000 mladih koji su glasali na poslednjim izborima jedva da je nešto više od 1000 njih politički aktivno I da se uključeni u rad političkih organizacija. Od tog broja 95% nalazi se na najnizem lokalnom nivou stranačkih organa ili su samo članovi bez funkcija I uticaja na odluke u stranci.Ovi mladi Romi najčešće su oni koji obilaze romska naselja pred same izbore, distribuiraju stranačke materijale I u najboljem slučaju jesu stranački aktivisti koji imaju samo informacije o radu I odlukama koje mogu da prenesu u svoju zajednicu.   Oko 3% mladih Roma politički aktivnih najčešće svoj politički angažman završi mešu članovima opštinskih odbora gde imaju pravo I priliku da daju svoj glas I doprinos ali iako na ovaj način utiču na određene odluke nisu neposredno oni koji ih donose I odlučuju o njihovom obimu.  Preostalih 2% mladih Roma I Romkinja koju su politički aktivni jesu članovi romskih političkih organizacija. U ovim organizacija mladi Romi jesu zastupljemi u skoro svim strukturama od lokalnih aktivista preko članova mesnih I opštinskih odbora do članovo izvršnih I glavnih odbora organizacija. Ovakva zastupljenost bi trebalo da predstavlja situaciju u kojoj mladi Romi jesu oni koji utiču na rad organizacije pa samim tim I imaju bitan uticaj na donošenje odluka I rad organizacije. Nazalost to nije slučaj u praksi. Mladi Romi su I ovde zapravo samo slovo na papiru I namaju realan uticaj ni moć koju bi iskoristili na rad političke organizacije pa samim tim ni na procese I odluke koji se tiču romske zajednice.  Pored ovoga pravi paradoks predstavlja I činjenica da najmanje mladih Roma I Romkinja uzima učešće u rad romskih političkih organizacija iako su u njima nešto bolje pozicionirani. Razloge ovog paradoksa treba traziti u slabom uticaju romskih organizacija u sveukupnom društvu, patrijarhatu  koji vlada u njima ali I ne poverenju u iskren odnos I namerestarijih I iskusnijih roskih političara prema mladim Romima I Romkinjama.  Na osnovu svega izrečenog slobodni smo zaključiti da je politička participacija mladih Roma I Romkinja izuzetno važnja za razvoj I napredak celokupnog romskog društva ali da je ona I dalje na jako niskom nivou I da mladi I dalje ili nisi prihvačeni u dovoljnoj meri ili da ih političke organizacije koriste samo kao energiju za realizaciju svojih aktivnosti a nikako kao inicijatore I donosioce odluka kojima se podstiču pozitivne promene u romskoj zajednici pa samim tim I u celom društvu.  Medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/mladi-romi-u-politici</link><guid>502</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/621cc295d2634_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Mladi Romi u politici</dc:text></item><item><title>Pružanje mogućnosti za ekonomsku reintegraciju Romkinja koje su preživele nasilje</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Pružanje mogućnosti za ekonomsku reintegraciju Romkinja koje su preživele nasiljeU okviriru projekta “Pružanje mogućnosti za ekonomsku reintegraciju Romkinja koje su preživele nasilje”, koji je podržao UN WOMEN, Bibija - Romski Ženski centar, realiovala je set radionica o preoznavanju I sprečavanju porodičnognasilja. Radionice su realizovane u četiri beogradska romska naselja na teritorijama opština Palilula I Čukarica. Na radiomicam je učestvovalo preko 40 Romkinja.  Grupa od dvadeset žena iz četiri beogradska romska naselja, izabrana je danakon odrađenih radionica o nasilju pohađa kurs za stručno osposobljavanje. Svaka od njih je preživela neki oblik porodičnog nasilja. Žene su upisane na kurseve po želji. Oko izbora zanimanja i pripreme za upis, polaznicesu imale podršku mentora.  Za svaku ženu koja pohađa obuku, razrađen je individualni plan podrške. Od strane mentora, svaka polaznica dobija neophodnu podršku u toku pohađanja obuke i nakon završetka. Izabrana zanimanja obezbeđuju rad od kuće i započinjanje malog sopstvenog biznisa. Najčešća izabranazanimanja su profesionalni šminker, pedikir i manikir , frizer i knjigovotstvo.  Projekat ekonomske reintegracije podržao UN WOMEN.  Medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pruzanje-mogucnosti-za-ekonomsku-reintegraciju-romkinja-koje-su-prezivele-nasilje</link><guid>501</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6214dc5a63840_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Pružanje mogućnosti za ekonomsku reintegraciju Romkinja koje su preživele nasilje</dc:text></item><item><title>Dostupno i kvalitetno obrazovanje za devojčice i dečake Rome</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Dostupno i kvalitetno obrazovanje za devojčice i dečake RomeRealizacija projekta „Dostupno i kvalitetno obrazovanje za devojčice i dečake Rome“ u Osnovnoj školi „Jovan Cvijić“,pokazao se veoma korisnimI značajnim. Aktivnosti projekta se sprovode I primenjuju u radu sa decom I nakon završetka projekta.  Poseban cilj projektaje rad sa majkama učenika korisnka projekta. Projekat se realizovao 2018/2019 i 2019/ 2020 školske godine uz podršku Centra za interaktivnu pedagogiju, a sprovođenje aktivnosti i podrške učenicima i roditeljima nastavnjeno je i nakon podrške CIP-a.Sagledajući potrebe romske zajednice i njihove probleme koji ih neprestano drže u začaranom krugu bede i siromaštva, zaključili smo da je rad sa majkama ključan u ovom problemu. One su bitne kako bi podstakli i podržali svoj decu, naročito devojčice da se školuju i na taj način izbegnu rane brakove i tako promene svoj život.   Obe faze realizacije projekta imale su jasne i definisane ciljeve koji su se odnosili na direktan rad sa roditeljima.Od aprila 2018. godine, do decembra 2019. godine,pedagoški asistent i psiholog škole su realizovale radionice sa majkama. Ukupno je održano 19 radionica ( 16 u prvoj fazi i 3 radionice u drugoj fazi projekta, 2019/2020).   Obrađeno je 16 različitih tema, tri teme si ponovljene u drugoj fazi. Teme koje smoobrađivali su veoma bitne za majke i podsticanje da shvate važnost obrazovanja. Služili smo se priručnikom za realizaciju radionica, a obrađivane teme su sledeće:  1.Porodične vrednosti  2.Važnost ranog razvoja   3.Svako dete je posebno  4.Uloga roditelja u motivisanje dece za obtrazovanje   5.Uloge i odnosi u porodici   6.Rodne uloge   7.Kakoodvajamo devojčice a kako dečake?   8.Zašto je škola važnaa  9.Saradnja porodice i obrazovne institucije     Radionicama je prisustvovalo između 10 i 11 majki.Jedan od izazova bio je kontinuitet u radu. Zbog prevelikih obaveza, majke ponekad nisu bile u mogoćnosti da dolaze u školu na radionice. Da bi održali kontinuitet rada, mi smo odlazili kod njih u naselje i sprovodili radionice u kućama učesnika. Ovaj metod rada se pokazao uspešnima. Na ovaj način je prevaziđen ovaj izazov.   Neke od zapaženih pozitivnih promena kod roditelja su odnos prema deci i načinkomunikacije. Radionicama je ukazano na važnost otvorene i iskrene komunikacije sa decom, posebno sa devojčicama. Sa majkama su igrane igrice o komunkaciji i osećanjima.  Neki od odgovora koje su majke davale su:“Želim da moje dete bude lekar“, „ ja želim da moja ćerka bude frizerka“.  U radu sa roditeljima doprineto je unapređenju socijalne inkluzije i povećanjumogućnostiobrazovanja za najugroženije grupe učenika i njihovih porodica.  Dvadeset majki je kroz radionice osnaženo za pružanje podrške svojoj deci u obrazovanju.  Na jednoj od radionica majke su upitane štasveutiče na život žena i muškaraca u njihovoj zajednici i koje su to poruke.   Rekle su da su to one poruke koje su različite za devojčice i dečake.Jedna mama je rekla   „ One uglavnom imaju loše posledice. Ako žena ne želi da se uda i rađa decu odmah bude osuđena a to nije dobro. Onda se ona uda na silu i bude nesrećna ceo život. To važi i za muškarce. Ako neko ne želi da bude nasilan i grub, zajednica ga odmah vređa..“ Ovaj odgovor je bio zabeležen kao najzanimljiviji i nekako daje odgovore na mnoga pitanja i nedoumice. Zapaženo je da osuđivanje zajednice ima veliki uticaj na njihove živote. Jedna majka je rekla: “Mnogi od nas žive jako nesrećnim životom upravo zbog tih pravila.“ . Nekoliko majki je reklo da svoje ćerke neće udati rano jer se tako uništava jedno detinjstvo i jedan život.  Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi..  Medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/dostupno-i-kvalitetno-obrazovanje-za-devojcice-i-decake-rome</link><guid>500</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6214d7d0aed95_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Dostupno i kvalitetno obrazovanje za devojčice i dečake Rome</dc:text></item><item><title>Nacionalna koalicija za okončanje dečjih brakova</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Medijski sadržaj koji sledi nastao je na osnovu odabira tema od strane građana.Nacionalna koalicija za okončanje dečjih brakovaSledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Nacionalna koalicija za okončanje dečjih brakova osnovana je U februaru 2019. godine na inicijativu Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost i UNICEF -a.  Koalicija predstavlja zajednicu pojedinaca, institucija i organizacija koje zajedno rade na pružanju podrške za promenu ove prakse, naročito devojčicama da donose vlastite bezbedne izbore o životu i budućnosti, kao i na osnaživanju žena i muškaraca, roditelja, kao i budućih roditelja, da menjaju postojeću praksu dečijih brakova.  Svoj rad koalicija je usmerila na skretanje pažnje profesionalaca i šire javnosti na problem dečijih brakova. Rad koalicije je vidljiv i zajednički efektivno pristupa suzbijanju prakse dečijih brakova i jača međusektorsku saradnju.  Ona broji 40 članica, institucija organizacija civilnog društva. Institucije koje su članice koalicije bave se dečjim pravima, ljudskim i manjinskim pravima, rodnom ravnopravnošću, obrazovanjem, zdravstvom, podrškom porodici, socijalnom zaštitom. Koalicija je uspostavila dve podgrupe čiji je zadatak adresiranje dve strateški važne tematske oblasti, a to su podgrupa za unapređenje sistemsko-normativnog okvira u odgovoru na dečiji brak i podgrupa za saradnju sa medijima. Cilj podgrupe za normativno sistemske promene jeste uticaj na institucije i promene zakona. Cilj podgrupe za medije je promocija rada Koalicije i da obe podgrupe učine vidljivijima, kao i predstavljanje problema javnosti kroz medije i komunikaciju o temi dečijih brakova.  Nacionalna koalicija za okončanje dečjih brakova predstavila je  nacrt modela za izmenu Porodičnog zakona  i u okviru njega,  određenih odredaba:  -Predloženo je da je u okviru Porodičnog zakona ključno je da se uvede zabrana sklapanja braka za osobe mlađe od 18 god. bez izuzetka.-Inicijativa za izmenu i dopunu člana 38 Porodičnog zakona, gde je preporuka da se vodi računa i o detetu i da se ono stavi u fokus,-Inicijativa za izmenu i dopunu člana 81 stav 2, Porodičnog zakona, gde je preporuka da se predloženom izmenom stava 2 ovog člana, u razloge za potpuno lišenje roditeljskog prava, uvedu i ponašanja roditelja kojima se omogućava dečiji, rani i prinudni brak, ili se dete na to navodi ili prinuđuje.-Inicijativa za izmenu i dopunu člana 197 stav 2, Porodičnog zakona, preporuka je da se dečiji prinudni brak tretira kao nasilje u porodici.          Inicijative su dostavljene nadležnim ministrstvima od strane Koordinacionog tela. Ministarstvo za demografiju i brigu o porodici formiralo je Radnu grupu za izmenu porodičnog zakonakoja aktivno radi na razmatranjusvih predloženihinicijativa.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/nacionalna-koalicija-za-okoncanje-decjih-brakova</link><guid>499</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6214cfaf86301_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Nacionalna koalicija za okončanje dečjih brakova</dc:text></item><item><title>Obeležavanje Dana sećanja na žrtve Holokausta</title><description><![CDATA[Širom sveta danas se obeležava Međunarodni dan sećanja na žrtve 
Holokausta, u znak sećanja na dan kada je 1945. godine oslobođen 
Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi.Ceremoniji odavanja počasti prisustvovaće i preživeli u Holokaustu, 
potomci žrtava, nekadašnji zatočenici logora smrti u Drugom svetskom 
ratu, predstavnici parlamenta i Vlade Srbije, kao i predstavnici Grada 
Beograda, Saveza jevrejskih opština Srbije, Nacionalnog saveta Romske Nacionalne manjine, članovi diplomatskog kora, udruženja i građani...Međunarodni
 dan sećanja na žrtve Holokausta ustanovljen je 1. novembra 2005. godine
 rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a u znak sećanja na
 dan kada su vojnici sovjetske Crvene armije oslobodili Aušvic.Na
 taj dan 1945. godine, jedinice sovjetske armije oslobodile su najveći 
nacistički koncentracioni logor, sa 7.500 zatvorenika. U borbama, život 
je izgubio 231 sovjetski vojnik.Drugi svetski rat odneo je više 
od šest miliona nedužnih žrtava - pripadnika jevrejskog naroda, a 
Aušvic, Treblinka, Mauthauzen, Dahau, Majdanek, Jasenovac, Staro 
Sajmište, Jajinci, logor "Crveni Krst" u Nišu, neka su od masovnih 
stratišta nevinih žrtava.Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1. novembra 2005. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju 60/7, označavajući 27. januar kaoMeđunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a tog datuma 1945. godine oslobođen je jedan od najzloglasnijih koncentracionih logora Auschwitz-Birkenau u Poljskoj. Rezolucija apelira na sve članice Ujedinjenih nacija da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji holokausta, čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprečavanju čina genocida u budućnosti. Preživeli iz Aušvica: Ne dozvolite da izbledi sećanjeU jednom od retkih događaja uživo, građani su se okupili u glavnom 
gradu Poljske da odaju počast na spomen-obeležju u bivšem varšavskom 
getu, najvećem od svih u kojima su evropski Jevreji držani u surovim i 
smrtonosnim uslovima pre nego što su poslati da umru u kampovima za 
masovno istrebljenje.Iz nekadašnjeg ozloglašenog nemačkog logora smrti Aušvic-Birkenau na 
jugu Poljske otišla je u sredu, na 76. godišnjicu oslobođenja logora 
poruka od preživelih u ime žrtava, sa onlajn komemoracije- "Nemojte nas 
izdati. Ne dozvolite da se istorija ponovi. Gradimo mostove".Pandemija Covid-19 prenela je centralnu komemoraciju u Aušvicu, posvećenu ove godine sudbinama dece žrtava, na Dan sećanja na žrtve Holokausta i na internet gde su onlajn emitovana svedočenja dve preživele logorašice koje su u Aušvic dospele kao deca, kao i njihov apel svetu da se suprotstavi mržnji, antisemitizmu i ratovima."Nemojte nas izdati. Ne dozvolite da se izvitoperi sećanje i da ga otruju nepošteni naučnici koje vode ksenofobija i antisemitizam. Sami učite istoriju onih koji su bili osuđeni na poniženje. To su bili obični ljudi. Ljudska bića. Dok ih nisu podelili po nacionalnosti ili veri. Negirajući šta se ovde desilo i trujući jedni druge mržnjom ubijamo te žrtve po drugi put", kazala je Anita Lasker Valfliš koja je, kao jevrejska devojčica iz Nemačke, dospela u Aušvic.Zđislava Vlodarčik prisećala se danas da su u Aušvicu, toj najvećoj fabrici smrti koju su Hitlerovi nacisti podigli na jugu okupirane Poljske za preko 230.000 dece koja su prošla kroz logor, najgore bile noći."Deca su plakala, u snu dozivala mame, jecala ali postepeno bi ti glasovi utihnuli jer su znali da niko neće doći, niko ih neće pomaziti po glavi, neće ih zagrliti. Umirala su usamljena. Zašto? Deca su se rađala u logoru ali im nije dopuštano da žive, na mestu su ubijana. Nisu imala imena, čak ni brojeve. Koliko ih je umrlo? Zašto? Jesmo li bili neprijatelji Trećeg Rajha?", kazala je Vlodarčik.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/obelezavanje-dana-secanja-na-zrtve-holokausta</link><guid>498</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61f29f2c602ab_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Obeležavanje Dana sećanja na žrtve Holokausta</dc:text></item><item><title>Stipendiranje polaznika iz romske zajednice za pohađanje obuke iz IT sektora i novinarstva</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.Stipendiranje polaznika iz romske zajednice za pohađanje obuke iz IT sektora i novinarstvaRomska inicijativa za održivi razvoj u saradnji sa Medjunarodnim institutom za romološke studije koji je zahvaljujući fakultetu ,,Megatrend” iz Beograda omogućio stipendiranje polaznika iz romske zajednice za pohađanje obuke iz IT sektora i novinarstva sa ciljem stvaranja određenih kadrova za osposobljavanje u ovim branšama. Akreditovani sertifikati, stipendije tokom pohađanja stručnog usavršavanja kao i mogućnost zaposlenja nakon završenih studija u zemlji i inostranstvu.Ovaj podvig podržalo je i Ministarstvo obrazovanja RS, Nacionalni Savet Roma kao i mnoge druge institucije i međunarodne organizacije i univerziteti. Ovu ideju pokrenuo je Predsednik World Roma Organization gdin Jovan Damjanović koji je sebe nesebično dao ovoj inicijativi, a podržao je i Predsednik Nacionalni Savet Roma Srbije gdin Dalibor Nakic . Menadžer za upis studenata iz Beograda je Milorad Popović kome se možete obratiti za sve potrebne informacije, kao i poslati prijave na br. 0606471199 ili na email rizorbg@yahoo.comPotrebna dokumentacija za upis: Ime i prezime, adresa, datum rođenja, email, kontakt telefon kao i završeno obrazovanje. Upis je u toku, očekujemo Vaše prijave!.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/stipendiranje-polaznika-iz-romske-zajednice-za-pohadanje-obuke-iz-it-sektora-i-novinarstva</link><guid>497</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61ed9dbd667f5_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Stipendiranje polaznika iz romske zajednice za pohađanje obuke iz IT sektora i novinarstva</dc:text></item><item><title>Svaki minut je važan- STOP NASILJU NAD ŽENAMA !!!</title><description><![CDATA[Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.Sledeći medijski sadržaj nastao na osnovu odabira tema od strane građana.U okviru zajedničke akcije u tri države, u pet gradova, postavljen je peščani sat ispred institucija kojima je ovom akcijom poručeno da neodgovorno rade svoj posao. Skulptura ima za cilj da služi kao simbolički podsetnik i opomena da su institucije kojima se obraćaju žene odgovorne za živote žena, a da ženama ističe vreme.Lokacije na kojima smo postavlile skulpture su:Beograd – ispred Tužilaštva – lokacija, Katanićeva 15 eljeni i stikeri sa istim motivomVranje – ispred Tužilaštva u Kralja Stefana Prvovenčanog,eljeni i stikeri sa istim motivomSarajevo – ispred Parlamentarne skupštine BiH, na Trgu Bosne i HercegovinePodgorica ispred Vrhovnog državnog tužilaštva u ulici Slobode, dje su podijeljeni i stikeri sa istim motivomNikšić – ispred Centra za bezbjednost u ulici Ivana Milutinovića 6, dok su u Vlasotincu, Kotoru, Banja Luci i Mostaru podelile stikere sa istom porukom.U 2021. godini, prema podacima prikupljenim iz medija u Srbiji ubijeno je 20, a u Crnoj Gori su ubijene dve žene. Svedoci smo da je prethodna godina bila godina kada su žene progovorile o nasilju koje trpe. U januaru je slučaj zlostavljanja učenica iz prestižne škole Miroslava Aleksića pokrenuo regionalnu lavinu anonimnih ispovjesti pod #NisamTražila koji nam je ukazao na rasprostranjenost seksualnog nasilja nad ženama u neslućenim razmjerama. U februaru su žene progovorile o ginekološko-akušerskom nasilju i načinu na koji smo tretirane u medicinskim ustanovama, dok je mart bio obeležen otkrivanjima Telegram grupa i nedozvoljenom deljenju privatnih fotografija, za koje se pokazalo da ne postoji adekvatan pravni odgovor. Dok su u junu ispovesti bivših polaznica Petnice, prestižnog istraživačkog centra u Srbiji, pokazale da se zlostavljanje žena i devojčica dešava u svim slojevima društva. Poslednji talas ispovesti pod #NisamPrijavila je došao kao konačno otrežnjenje, jer je javnosti u cielom regionu postalo bolno očigledno koliko sistem i institucije nisu tu za žene kada su im najpotrebniji. Žene ne veruju institucijama, a to se može promieniti samo promenom njihovog odnosa prema nama.Ratifikacijom Istanbulske konvencije, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su se obavezale da neće učestvovati u bilo kom delu nasilja nad ženama i da će osigurat ida državne vlasti, tela, institucije i ostali subjekti koji postupaju u ime države deluju u skladu s ovom obavezom. Države imaju dužnu pažnju da spreče, istraže i kazne nasilje, a žrtvama da osiguraju naknadu štete.Situacija je još gora kada se govori o ženama iz romske zajednice. Po istraživanju koje je sproveo Romski centar ,,Daje" više od dve trećine romkinja bilo je izloženo psihološkom nasilju bar jednom u toku života a isti procenat ima iskustvo fizičkog nasilja. Svaka četvrta Romkinja je najmanje jednom u toku života bila prinuđena na seksualni odnos.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/svaki-minut-je-vazan-stop-nasilju-nad-zenama</link><guid>496</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61e8a00eb8d0d_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Svaki minut je važan- STOP NASILJU NAD ŽENAMA !!!</dc:text></item><item><title>Srećne novogodišnje i božićne praznike želi vam ekipa Romskog Medijskog Servisa.</title><description><![CDATA[Srećne novogodišnje i božićne praznike želi vam ekipa Romskog Medijskog Servisa.  ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/srecne-novogodisnje-i-bozicne-praznike-zeli-vam-ekipa-romskog-medijskog-servisa</link><guid>495</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61cc4b698cde7_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Srećne novogodišnje i božićne praznike želi vam ekipa Romskog Medijskog Servisa.</dc:text></item><item><title>Težak put do ravnopravnostu u Jordanu.</title><description><![CDATA[U toku zasedanja je izbila žustra diskusija između poslanika i 
predsednika parlamenta Jordana, a onda je izbila i tuča među 
poslanicima.Poslanici su se potukli u direktnom 
televizijskom prenosu tokom debate o reformi ustava, uključujući pitanje
 rodne jednakosti, zbog čega je sednica prekinuta.

U toku zasedanja je izbila žustra diskusija između poslanika i predsednika parlamenta Abdelkarima el Dagmija.Kako je preneo ATF, povod je bio amandman kojim se zamenica za ženski rod dodaje za državljane Jordana u poglavlju ustava kojim se garantuju jednaka prava svih građana. Nekolicina poslanika se odlučno usprotivila amandmanu etiketirajući ga kao "beskoristan". El Dagmi je izašao iz sale nakon skandala, a sednica jordanskog parlamenta će biti nastavljena sutra.Potsetimo:Vlada
 Republike Srbije osnovala je Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost 
30. oktobra 2014. godine u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti u 
Republici Srbiji. Na čelu Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost 
nalazi se potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike prof.
 dr Zorana Mihajlović.Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost predstavlja nacionalni 
koordinacioni mehanizam za pitanja rodne ravnopravnosti i ima mandat da 
koordinira rad organa državne uprave i drugih institucija u cilju 
unapređenja rodne ravnopravnosti i položaja žena i muškaraca u Republici
 Srbiji.Misija Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost je doprinos Vladi 
Republike Srbije i čitavom društvu za pružanje osnove za jednako 
vredovanje ponašanja i potreba svih uz ostvarivanje punih potencijala, 
oslobođenih od diskriminicije po osnovu pola i roda.
]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/tezak-put-do-ravnopravnostu-u-jordanu</link><guid>494</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61cc3e3a747f3_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Težak put do ravnopravnostu u Jordanu.</dc:text></item><item><title>Dress for Success podelio garderobu aktivistkinjama ,,Daje"</title><description><![CDATA[23. decembra Sandra Abramović ispred organizacije Dress For Success, podelila je aktivistkinjama Romskog centra za žene i decu ,,Daje” poslovna odela i na taj način ih obukla za uspeh, što je i misija ove organizacije, čije naziv i sam kaže obučene za uspeh.Aktivistkinje na čelu sa predsednicom udruženja Nadom Đuričković bile su oduševljene dobijenom garderobom a prvestveno pažnom koju im je pružio Dress for Success i ulepšao im ove praznične dane.Podela je izvršena u novom TC Galerija u Beogradu u prostorijama Dress for Success-a.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/dress-for-success-podelio-garderobu-aktivistkinjama-daje</link><guid>493</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61c72e8cb40d2_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Dress for Success podelio garderobu aktivistkinjama ,,Daje"</dc:text></item><item><title>Održan sastanak Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova</title><description><![CDATA[U okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja 
“Nacionalna koalicija za okončanje dečijih brakova održala je 
konferenciju „Zajedno za okončanje dečijih brakova: za pravo na izbor, 
obrazovanje i bolju budućnost“Zorana Mihajlović je na konferenciji „Zajedno za okončanje dečjih brakova – 
za pravo na izbor, obrazovanje i bolju budućnost“ rekla i da je 
predloženo da se menja Krivični zakon jer su, kako je ocenila, rani 
brakovi trgovina ljudima.U Koaliciji su i predstavnici Kancelarije za ljudska i manjinska prava, skupštinskih odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, kao i prava dece, Zaštitnika građana, Poverenika za rodnu ravnopravnost, Grada Beograda, udruženja Bibija, Ternipe, Praksis, Indigo, Centar Novi Svet Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, Kancelarije za inkluziju Roma, Udruženja Roma Novi Bečej, Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu i UN agencija.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/odrzan-sastanak-nacionalne-koalicije-za-okoncanje-decijih-brakova</link><guid>492</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61bb4c1ed7b26_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Održan sastanak Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova</dc:text></item><item><title>16. decembar se obeležava kao Međunarodni dan sećanja na stradale Rome u Drugom svetskom ratu. </title><description><![CDATA[Tokom Drugog svetskog rata nacistička Nemačka i njeni pomagači su 
izvršili geneocid nad Romima. On je započeo isključivanjem Roma iz 
društva, oduzimanjem prava, progonima, da bi se na kraju završio 
ubijanjem.I ako je progon započeo odmah po dolasku nacista na vlast, ključni momenat je predstavljala naredba komandanta nemačkog Šuctšafela (SS-a) i Gestapoa Hajnriha Himlera od 16. decembra 1942. godine, po kojoj su svi preostali Romi naseljeni na području Trećeg Rajha, morali biti deportovani u logore radi njihove likvidacije.Sistematsko uništavanje pripadnika romskog naroda imalo je za 
posledicu stradanje između 220 000 i 500 000 Roma koji su poticali iz 
više evropskih država. Broj stradalih nikada nije tačno utvrđen.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/16-decembar-se-obelezava-kao-medunarodni-dan-secanja-na-stradale-rome-u-drugom-svetskom-ratu</link><guid>491</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61bb4677c1220_file.jpeg</dc:content ><dc:text>16. decembar se obeležava kao Međunarodni dan sećanja na stradale Rome u Drugom svetskom ratu. </dc:text></item><item><title>Beogradska škola “Jovan Cvijić” kao primer dobre prakse u borbi protiv napuštanja školovanja</title><description><![CDATA[Primer dobre prakse u borbi protiv napuštanja školovanja. Intervju sa našom dragom aktivistkinjom za romska prava, pedagoškom asistentkinjom Svetlanom Ilić. Video pogledajte OVDE.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/beogradska-skola-jovan-cvijic-kao-primer-dobre-prakse-u-borbi-protiv-napustanja-skolovanja</link><guid>490</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61b8b3e26ead4_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Beogradska škola “Jovan Cvijić” kao primer dobre prakse u borbi protiv napuštanja školovanja</dc:text></item><item><title>Medjunarodni dan ljudskih prava</title><description><![CDATA[Danas je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Biljana Jovanović,
 dugogodišnja aktivistkinja za romska žensa prava gostovala je danas na 
Kurir tv: https://www.kurir.rs/tv/video/32857/sudija-diskrim...]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/medjunarodni-dan-ljudskih-prava</link><guid>489</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61b366996d47b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Medjunarodni dan ljudskih prava</dc:text></item><item><title>Pomozite nam da Vas bolje informišemo!</title><description><![CDATA[Anketu možete popuniti OVDE.Anketa je namenjena poboljšanju informisanja u Vašoj zajednici i 
potrebama razvoja lokalnih medija. Za potrebe svojih članica anketu 
sprovodi PU „Lokal Pres“ za potrebe projekta „LP medijska i razvojna 
laboratorija“, uz finansijsku podršku Balkanskog fonda za demokratiju, 
projekta Nemačkog maršalovog fonda Sjedinjenih Država i Kraljevske 
norveške ambasade u Beogradu.Hvala Vam unapred na Vašem izdvojenom vremenu!Vaše mišljenje nam je bitno!]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pomozite-nam-da-vas-bolje-informisemo</link><guid>488</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/61b319d81ae69_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Pomozite nam da Vas bolje informišemo!</dc:text></item><item><title>Saopštenje za medije</title><description><![CDATA[Saopštenje za javnost  Romskog centra za žene i decu Daje   povodom Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama    Po iskustvu romskog civilnog sektora institucije ne pokazuju dovoljno interesovanja za problem prinudnih maloletničkih brakova. Prisilne i maloletničke zajednice većinsko stanovništvo, uključujući i profesionalce koji rade u institucijama i zaštitnim mehanizmima, vidi kao tradicionalnu romsku praksu, što rezultira čestim izostankom odgovora vlasti.   Prema našem istraživanju, u 2020. godini podneto je 110 krivičnih prijava zbog postojanja sumnje da je izvršeno krivično delo vanbračna zajednica sa maloletnim licem, od kojih je samo polovina rezultirala pokretanjem krivičnog postupka. Objašnjenje zašto su ove krivične prijave odbačene nismo dobili.  Veliki je problem što institucije u Srbiji smatraju rane brakove romskom tradicijiom.  To nikako nije tradicija, već zločin! Rani brakovi se moraju kažnjavati.   Posebno je značajno to što je osnovna posledica ranih brakova to da Romkinje kasnije postaju žrtve rodno zasnovanog nasilja. Ulazak u rani/dečiji brak često je uvod u seksualno nasilje.    Po iskustvu Romskog Centra za žene i decu “Daje“ 90% žena kojima se pruža usluga SOS podrške su u brak ušle kao deca. Romkinjama je pojam silovanje u braku i dalje nepoznat te silovanje doživljavaju kao svoju bračnu obavezu u dužnost. Reči Romkinje: „Ošamario me je, ali ja sam kriva, nisam htela da spavam sa njim“.    U ranom braku devojčice su u riziku od: partnerskog nasilja, fizičkog nasilja, silovanja u braku kao I ostalih vidova nasilja.    Od ukupnog broja žena koje su doživele neki od oblika partnerskog nasilja njih 56% je bilo napadnuto pred decom. Najveći broj nije se usudio da prijavi nasilje, najčešće zbog straha od odmazde od strane partnera, ali su prisutne i izjave o emocijama koje imaju, i da bi sredina doživela kao izdaju.    Apelujemo na institucije da sprovode zakone i da ni jedan zakon ni pravo nije veće od zakona i Ustava.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/saopstenje-za-medije</link><guid>486</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/619f6d223f1b1_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Saopštenje za medije</dc:text></item><item><title>Почело је пријављивање за бесплатне новогодишње пакетиће општине Нови Београд и НБГ бонус ваучер</title><description><![CDATA[Општина Нови Београд и ове године са поносом и радошћу наставља своју добро
познату традиционалну поделу бесплатних новогодишњих пакетића нашим најмлађим
суграђанима, па је тако пријављивање за бесплатне новогодишње пакетиће
новобеоградске општине почело данас у Сервисном центру општине. Општина Нови
Београд је овога пута припремила и посебно изненађење за децу са Новог
Београда, па родитељи могу да пријаве малишане и за НБГ бонус ваучер у
вредности од 6.000 динара.Бонус ваучер је картица која следује свој деци до 15 година старости која
живе на Новом Београду. Са овим ваучером може се купити велики асортиман
спортске опреме и спортских реквизита. Ваучер преузима родитељ у Сервисном
центру општине.Новогодишњи пакетићи, као и свих година до сада, обезбеђени су за све наше
мале Новобеограђане узраста до 12 година. Пријављивање врши родитељ лично у
Сервисном центру општине. За пријаву је обавезно, уз личну карту родитеља,
понети ђачку књижицу и здравствену књижицу детета (за основце) и здравствену
књижицу за децу млађу од 7 година.Радно време Сервисног центра је од 8 до 20 часова сваког радног дана, а све
информације могу се добити на број телефона 011/785-0-785.Општина Нови Београд са задовољством ће наставити да приређује новогодишња
изненађења на радост наших најмлађих суграђана, као што је то радила и годинама
до сада.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pochelo-je-prijavljivanje-za-besplatne-novogodishnje-paketie-opshtine-novi-beograd-i-nbg-bonus-vaucher</link><guid>484</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Почело је пријављивање за бесплатне новогодишње пакетиће општине Нови Београд и НБГ бонус ваучер</dc:text></item><item><title>Anketa - Vaše mišljenje nam je bitno</title><description><![CDATA[Vaše mišljenje nam je bitno. Odgovorite ovde:--&gt; Anketa]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/anketa-vase-misljenje-nam-je-bitno</link><guid>483</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/618a67d158f62_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Anketa - Vaše mišljenje nam je bitno</dc:text></item><item><title>Ministarstvo zaštite životne sredine dodelilo 70 miliona dinara u nezakonitom procesu, zahtevamo reakciju tužilaštva!</title><description><![CDATA[Romski Medijski Servis u potpunosti podržava inicijatijativu Koalicije Otvoreno o konkursima - OKO.Prenosimo saopštenje Koalicije Otvoreno o konkursima - OKO u celosti:Beograd, 02. avgust 2021.Zbog brojnih nepravilnosti prilikom vrednovanja i raspodele 
sredstava, kao i javnih navoda o koruptivnim radnjama, koji dovode u 
sumnju njegovu zakonitost, od Ministarstva zaštite životne 
sredine zahtevamo hitnu obustavu sprovođenja konkursa za dodelu 
sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite 
životne sredine u 2021. godini, i raspisivanje novog konkursa koji će u 
potpunosti biti sproveden u skladu sa zakonom. Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je predlog liste vrednovanja i rangiranja projekata organizacija civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine na osnovu koje se može videti da je 70 miliona dinara dodeljeno, između ostalog, savezima studenata, sportskim udruženjima i savezima, i drugim organizacijama koje ne ispunjavaju osnovne uslove konkursa
 i kojima zaštita životne sredine ne predstavlja osnovni cilj osnivanja i
 delovanja niti mogu da dokažu prethodno iskustvo u sprovođenju 
projekata u ovoj oblasti.Na osnovu uvida u rang listu može se videti da među 
vrednovanim projektima ima onih koji potiču od strane podnosilaca 
prijave koji ne ispunjavaju osnovne formalne uslove za učešće na 
konkursu imajući u vidu da ti subjekti nisu registrovani kao udruženja 
građana, fondacije ili zadužbine. Sa druge strane, javno dostupna 
strateška dokumenta, tačnije statuti, pojedinih organizacija, jasno 
pokazuju da nisu osnovane sa ciljem doprinosa zaštiti životne sredine, 
što vodi do zaključka da su rezultati konkursa formalno pravno 
nezakoniti.Osim tih nespornih i lako dokazivih činjenica, ostalo je nejasno 
pitanje kriterijuma na osnovu kojih je sprovedno vrednovanje projekata, 
što je u konačnici dovelo do veoma spornih rezultata konkursa. Ovako 
sproveden postupak za posledicu ima raspodelu značajnog iznosa sredstava
 GONGO i drugim organizacijama koje su ili osnovane neposredno pre 
raspisivanja konkursa ili se nikada nisu ni bavile pitanjem zaštite 
životne sredine, dok su sa druge strane udruženja koja godinama daju 
značajan doprinos u toj oblasti ostala uskraćena za ovu vrstu podrške.Dodatno zabrinjavaju javno izneti navodi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, 
 jednog od učesnika na konkursu, da je neformalnim putem od učesnika 
traženo da učestvuju u koruptivnim radnjama ukoliko žele da njihov 
projekat bude podržan, zbog čega su iz ovog udruženja najavili 
podnošenje krivične prijave. „Životna sredina u Srbiji suočava se sa ozbiljnim problemima koje 
institucije ne žele ili ne umeju da reše. Ugroženi su osnovni prirodni 
resursi poput čistog vazduha i vode, šume, reke, čitavi predeli, 
staništa, raznovrsna priroda i biološka raznolikost. Civilno društvo bi 
moglo značajno da pomogne i doprinese rešavanju mnogih problema. 
Rezultati ovog konkursa su sramni i pokazuju podelu partijskog plena 
podobnim igračima, a ne relevantnim organizacijama koje imaju reference.
 Ovo je klasičan primer izvlačenja novca iz budžeta i zamazivanja očiju 
javnosti“, rekao je Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.Ovako sproveden konkurs za dodelu budžetskih sredstava organizacijama
 civilnog društva još jedna je potvrda nepostojanja minimalnih 
neophodnih uslova za rad i delovanje civilnog društva u Srbiji. Iako 
pravni okvir u ovoj oblasti postoji, iz ovakvih primera je jasno da se 
on u praksi ne primenjuje, zbog čega je ugrožena finansijska stabilnost 
organizacija civilnog društva koje rade u javnom interesu. Na ovaj način
 se dodatno obesmišljava i započeti proces izrade Strategije za 
podsticajno okruženje za razvoj civilnog društva. Ako država nije u 
stanju da garantuje primenu sopstvenih propisa, još jedan strateški 
dokument sasvim sigurno će ostati mrtvo slovo na papiru.Zbog svih gore navedenih razloga i nepravilnosti, zahtevamo 
od nadležnih institucija da po ovom pitanju pokrenu istragu i u što 
kraćem roku utvrde eventualnu odgovornost za koruptivno ponašanje, a od 
Ministarstva za zaštitu životne sredine da se konkurs obustavi i da se 
hitno raspiše novi konkurs sa jasno definisanim kriterijumima za 
podnošenje i vrednovanje projekata, uz puno poštovanje odredaba Uredbe o
 sredstvima za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za 
finansiranje programa od javnog interesa koja realizuju udruženja. Koalicija Otvoreno o konkursima – OKO će sprovesti 
detaljnu dubinsku analizu ovog konkursa, o čijim rezultatima će 
obavestiti javnost.Koaliciju Otvoreno o konkursima – OKO čine:Asocijacija Duga
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS)
BIRN Srbija
Bečejsko udruženje mladih – BUM
Centar za evropske politike (CEP)
Centar Živeti uspravno
FemPlatz
Forum civilne akcije – FORCA
Građanske inicijative
Inicijativa za ekonomska i socijalna prava – A11
Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS)
Nacionalna koalicija za decentralizaciju (NKD)
Res Publika
Tim 42
Transparentnost Srbija]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ministarstvo-zastite-zivotne-sredine-dodelilo-70-miliona-dinara-u-nezakonitom-procesu-zahtevamo-reakciju-tuzilastva</link><guid>473</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Ministarstvo zaštite životne sredine dodelilo 70 miliona dinara u nezakonitom procesu, zahtevamo reakciju tužilaštva!</dc:text></item><item><title>Vlada Srbije naložila preduzimanje mera za iskorenjivanje stradanja divljih ptica</title><description><![CDATA[                                               Novi Sad, 29.07.2021 – Vlada Republike Srbije u aprilu ove godine naložila je nadležnim ministarstvimapreduzimanje mera za iskorenjivanje stradanja divljih ptica. Кako predstojećeg vikenda počinje lovnasezona na ptice selice, u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kažu da je krajnje vreme da državneinstitucije preduzmu sve zakonske mere za zaustavljanje najmasovnijeg vida krivolova ptica –uništavanje prepelica uz korišćenje elektronskih vabilica.Svake godine tokom avgusta i septembra polja širom Srbije odzvanjaju od pucnjeva iz pušaka. Na metiviše hiljada domaćih i stranih lovaca su umorne ptice selice poput prepelice i grlice.Gubitak staništa i hrane, moderne poljoprivredne prakse, lov i krivolov, desetkovali su populacije ovedve vrste ptica. Tako je, primera radi, populacija grlice u Evropi u poslednjih 40 godina opala je za višeod 80%, pokazuju podaci globalne mreže za zaštitu ptica i prirode BirdLife International.Izlov grlice i takođe proređene prepelice, zabranjen je u većini evropskih država. Međutim, Srbijadecenijama unazad ne sledi primere dobre međunarodne prakse i dozvoljava ubijanje ugroženih ptica.Lov prepelica u Srbiji posebno je problematičan jer se gotovo po pravilu vrši uz korišćenje nedozvoljenihsredstava, elektronskih vabilica, koje je krivični zakonik prepoznao kao sredstva za masovno uništavanjedivljači.Ovi uređaji služe da emitovanjem prodornog oglašavanja tokom noći na određenu lokaciju privuku izadrže veliki broj prepelica koje narednog jutra budu ubijene. Vabilice zavaravaju prepelice, koje sepreko Evrope sele za Afriku, da na toj lokaciji ima hrane, da tu mogu da se odmore i da je okruženjebezbedno.Кorišćenje elektronskih vabilica na području Republike Srbije zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode,Zakonom o divljači i lovstvu, te nizom međunarodnih ugovora. Prema domaćem Кrivičnom zakonikukorišćenje tih uređaja u lovištu okarakterisano je kao krivično delo za koje je zaprećena zatvorska kaznaod 6 meseci do 3 godine.„Zbog nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja u Srbiji godišnje strada 120.000-170.000 jedinki divljihptica, od kojih je najveći broj prepelica, 50.000-60.000 jedinki“, upozorava Sandra Jovanović iz Društvaza zaštitu i proučavanje ptica Srbije.Društvo za zaštitu i proučavanjeptica Srbije (DZPPS)Adresa: Partizanskih baza 6/8/4321000 Novi SadTelefon: 021 3023361Е-mail: sekretar@pticesrbije.rsWeb: www.pticesrbije.rs„Procenjujemo da se na području Srbije, uglavnom vikendima, nezakonito koristi oko 800 elektronskihvabilica. Ovi uređaji su glasni i mogu se čuti sa velike udaljenosti, sa više od 2 kilometra. Velika je enigmazašto ih lovočuvari izuzetno retko pronalaze i prijavljuju“, kaže Jovanović.Zaključkom Vlade, između ostalih, zadužuju se Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde iMinistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da preduzmu mere i aktivnosti iz delokruga svojihnadležnosti u cilju iskorenjivanja nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine divljim vrstama ptica.Ova odluka Vlade je ujedno i potvrda preporuka Stalnog komiteta Кonvencije Saveta Evrope o očuvanjuevropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Dokument se odnosi na Rimskistrateški plan o iskorenjivanju nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine divljim vrstama ptica na koji seRepublika Srbija pravno obavezala.Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije poziva građane i građanke da im se pridruže u sprečavanjukrivolova i prijave korišćenje elektronskih vabilica policiji. Takođe, možete se obratiti za savet i podrškuDruštvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije na broj 021/302-33-61. ]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/vlada-srbije-nalozila-preduzimanje-mera-za-iskorenjivanje-stradanja-divljih-ptica</link><guid>472</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Vlada Srbije naložila preduzimanje mera za iskorenjivanje stradanja divljih ptica</dc:text></item><item><title>"Osnažene da menjamo"</title><description><![CDATA[Romski
 centar za žene i decu "DAJE" održao je u Mladenovcu 29. jula 
2021. godine sa početkom u 11h tematske radionice za 20 mladih 
pripadnika romske nacionalnosti a u okviru projekta "Osnažene da 
menjamo" koji se realizuju u okviru Romske ženske mreže Srbije.Nosilac 
projekta je Udruženje Romkinja ,,Osvit “ a projekat se realizuje
 u okviru podrške Trag fondacije koji finansira OAK fondacija iz 
Švajcarske u okviru programa ,,Osnaživanje ženskih organizacija i 
pokreta u Srbiji, Bosni i Hercegovini u Crnoj gori za borbu protiv 
nasilja nad ženama”.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/osnazene-da-menjamo</link><guid>471</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/6107d0b11498f_file.jpeg</dc:content ><dc:text>"Osnažene da menjamo"</dc:text></item><item><title>Popis 2021</title><description><![CDATA[Umesto u aprilu, popisivaćemo se od 1. do 31. oktobra 2021.Pandemija COVID-19 dovela je do pomeranja i reorganizacije velikog broja ključnih popisnih aktivnosti:Konkurs za instruktore – jun 2021.Konkurs za popisivače – jul 2021.Obuka instruktora – jul 2021.Obuka popisivača – avgust/septembar 2021.Popisivanje – oktobar 2021.Objavljivanje prvih rezultata – novembar 2021.Diseminacija konačnih rezultata – od aprila 2022.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/popis-2021</link><guid>464</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/603fcf7d92946_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Popis 2021</dc:text></item><item><title>SRBIJA NE MOŽE DA SE IMUNIZUJE BEZ ROMA!</title><description><![CDATA[Opre Roma Srbija je doveo Ministarku Mariju Obradović i državnog sekretara Stevana Gligorina u romsko naselje u Marinkovoj Bari u Beogradu.Pokret Opre Roma Srbija je 08.02.2021. organizovao dijalog sa Ministarkom državne uprave i lokalne samouprave i Predragom Konom na pitanje “Da li Srbija može da se imunizuje bez Roma!”. Dijalogu sOvo pitanje je najbitnije zbog:1. Mnogo lošijeg zdravstenog stanja o čemu govori 10-15 godina kraći životni vek kod Roma u poređenju sa ostalim građanima Srbije. 2. Mnogo lošijeg pristupa zdravstenim uslugama i osiguranja, što zbog nedostatka dokumenata, diskriminacije od strane medicinskog osoblja kao i siromaštva.3. Mnogo lošijih uslova života u romskim naseljima, nedostatka vode, kanalizacije kao i velikog broja ljudi na malom prostoru u naseljima i kućama. Ovaj događaj je pokazao da Srbija ne može da se imunizuje bez Roma, jer pobeda nad virusom zahteva potpunu imunizaciju svih građana,  ali i rešavanje dugotrajnih probelma u romskoj zajednici. Pored velikog straha, nedoumica i dezinformacija, dijalog je pokazao da su decenije nebrige prema situaciji u kojoj Romi žive dovelo do velikog razočarenja što se odslikava i u neadekvatnim merama prevencije i imunizacije. S tim u vezi, ovaj događaj je pokazao da Srbija ne može da se imunizuje bez Roma, jer pobeda nad virusom zahteva potpunu imunizaciju svih. Međutim veće poverenje kod Roma za imunizaciju zahteva suštinsku promenu stave države prema romskoj zajednici i merama koje su dovele do mnogo težeg stanja u kome prosečna romska porodica živi u odnosu na prosečnu porodicu Srbije.Ministarka Obradović je prepoznala tešku poziciju i zauzela čvrst stav da ova situacija mora da se promeni i predložila neke od prvih  koraka u promeni tog odnosa države prema Romima. "Vi ste ti koji će da kažu šta je to problem na terenu, a mi da probamo da pronađemo rešenje za problem", izjavila je ministarka."Mi smo danas u romskom naselju u Marinkovoj Bari, na opštini Voždovac, i tu smo da organizujemo timove koji će da prijavljuju zainteresovane Rome za vakcinaciju. Imamo tu ekipu ljudi koja preko portala e-uprava.gov.rs prijavljuje ljude, a to isto ljudi mogu da obave putem telefona 0800222334", dodaje ministarka Obradović i nastavlja:"Važno je da u ovim uslovima u kojim nema interneta i mobilnih telefona  baš toliko dostupnih, mi izađemo na teren da ljudima to omogućimo"."Vrlo brzo će gradovi i opštine dobiti detaljne instrukcije da odu u svoja naselja, i da pomognemo da što više ljudi bude evidentirano" zaključuje ministarka.Ministarka Obradović je  iskazala želju da uđe u  najveći broj romskih naselja u kojima je najveći broj Roma kako bi se napravili punktovi i kako bi se  ljudi prijavili putem e - uprave."Vrlo brzo će gradovi i opštine dobiti detaljne instrukcije da odu u svoja naselja, i da pomognemo da što više ljudi bude evidentirano" zaključuje ministarka.Današnjom posetom Ministarka je pokazala  otvorenost i delovanje u skladu sa prioritetima koji su proizašli iz dijaloga sa romskom zajednicom.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/srbija-ne-moze-da-se-imunizuje-bez-roma</link><guid>463</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/603a4ff1c268a_file.jpeg</dc:content ><dc:text>SRBIJA NE MOŽE DA SE IMUNIZUJE BEZ ROMA!</dc:text></item><item><title>Život bez nade</title><description><![CDATA[Da li su ovo punopravni građani naše države? Da li imaju ista prava i mogućnosti kao i većina?]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zivot-bez-nade</link><guid>462</guid><author>Administrator</author><dc:content /><dc:text>Život bez nade</dc:text></item><item><title>Biljana Jovanović menadžerka Romskog medijskog servisa (RMS) dala je izjavu za portal Mladi</title><description><![CDATA[Povodom međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, portal Mladi objavio je tekst o genocidu nad romskom populacijom u Drugom svetskom ratu. U tekstu su se dotakli i medijskog izveštavanja o Romima, i kao sagovornika kontaktirali su Biljanu Jovanović menadžerku Romskog medijskog servisa.             "Kada govorimo o načinu izveštavanja medija
o Romima i Romkinjama, situacija je loša. Izveštava se samo kada se desi nešto
loše i tada se striktono naglasi da je u pitanju Rom/kinja, iako to nije važno
za ono o čemu se priča. To nas dosta degradira. Pored toga, situacija nije
takva kada se izveštava o drugim nacionalnim manjinama. Medijima nisu
zanimljive priče dobre prakse i samim tim većinsko
stanovništvo nema pravu sliku o Romima/kinjama" izjavila je Biljana. Kompletnom tekstu možete pristupiti putem linka: https://www.mladi.org.rs/zaboravljeni-genocid-pora...]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/biljana-jovanovic-menadzerka-romskog-medijskog-servisa-rms-dala-je-izjavu-za-portal-mladi</link><guid>457</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/6012c63572365_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Biljana Jovanović menadžerka Romskog medijskog servisa (RMS) dala je izjavu za portal Mladi</dc:text></item><item><title>Ponovo 100 evra građanima? Stiže novi paket pomoći države</title><description><![CDATA[Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u nedavno gostovanju u emisiji "Ćirilica", izjavio da će do Sretenja biti donet novi paket pomoći privredi. Kako prenosi Alo!, novi paket državne podrške privredi i građanima obuhvatiće i nezaposlene. MInistar finansija Siniša Mali je to danas i nagovestio izjavivši da definitivno razmišljaju o ovoj vrsti pomoći.Prema dosadašnjim najavama, razmatra se podrška za celokupnu privredu. To znači da bi 1,05 miliona zaposlenih moglo da dobije dva ili tri puta po pola minimalca, odnosno od 32.000 do 48.000 dinara.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/ponovo-100-evra-gradanima-stize-novi-paket-pomoci-drzave</link><guid>402</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/6001e2c1ae02c_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Ponovo 100 evra građanima? Stiže novi paket pomoći države</dc:text></item><item><title>Zastupljenost Roma i romskog jezika u medijima</title><description><![CDATA[]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zastupljenost-roma-i-romskog-jezika-u-medijima</link><guid>388</guid><author>Administrator</author><dc:content >https://romskimediji.rs/uploads/images/60084f5d0c84f_file.png</dc:content ><dc:text>Zastupljenost Roma i romskog jezika u medijima</dc:text></item><item><title>Katastrofa u romskom naselju </title><description><![CDATA[Porodice Dema i Selimi iz naselja u ulici Vuka Vrčevića na Paliluli ostale su bez svog doma usled požara koji je izbio 22.12.2020.
Porodice se trenutno nalaze kod rođaka i svaka pomoć bi im dobrodošla.
Kontakt telefoni: 061/253-95-14; 064/852-33-95;

]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/katastrofa-u-romskom-naselju</link><guid>363</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5fe9fc8db3c68_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Katastrofa u romskom naselju </dc:text></item><item><title>PU „Lokal pres“ pokreće kampanju „ZA sadržaje za mlade“</title><description><![CDATA[Gradovi i opštine izdvajaju značajna sredstva za sufinansiranje projekta iz oblasti javnog informisanja. Međutim, vrlo mali procenat tog novca namenjen je informisanju mladih. Zbog toga je Poslovno udruženje Asocijacije lokalnih i nezavisnih medija „Lokal pres“ pokrenulo zagovaračku inicijativu „ZA sadržaje za mlade“.–  Analiza koju smo uradili obuhvatila je podatke iz 10 gradova i opština. Ona pokazuje da su tokom 2018. i 2019. kroz konkurse za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja posmatrane lokalne samouprave medijima kroz konkurse raspodelile ukupno 283.392.000 dinara iz lokalnih budžeta. Na žalost, tek 5,67 % tih sredstava bilo je namenjeno za informisanje mladih, kaže Snežana Milošević, generalna sekretarka PU „Lokal pres“.Ovaj podatak je poražavajuć ako se ima u vidu da mladi uzrasta od 15 do 30 godina čine 16,5 % populacije u 10 posmatranih lokalnih sredina (Bor, Čačak, Loznica, Kruševac, Kraljevo, Raška, Sremska Mirtovica, Šabac, Varvarin i Vrnjačka Banja).– Podatke do kojih smo došli predstavićemo lokalnim samoupravama uz podršku mladih iz lokalnih sredina. Naša ideja je da deo sredstva koje gradovi i opštne već izdvajaju za informisanje usmere na kreiranje sadržaja za mlade. PU „Lokal pres“ u tome može da pruži kompletnu podršku lokalnim samoupravama, kako u kreiranju nepohodnih dokumenata na osnovu kojih će odluka biti doneta i sprovedena kroz lokalne budžete, tako i u obučavanju lokalnih medija za kreiranje sadržaja za mlade i uključivanje mladih u redakcije, kaže Milošević.Da među mladima postoji potreba za medijskim sadržajima koji su upravo njima namenjeni pokazala je i anketa koju su, tokom avgusta 2019. godine, sproveli mladi volonteri PU „Lokal pres“ među svojim vršnjacima. Rezultati ove ankete pokazuju da 90,4% mladih smatra kako u medijima nema dovoljno sadržaja za mlade.– Mladi često nisu svesni činjenice da u medijima nema dovoljno sadržaja za mlade, a čak i kada jesu svesni onda misle da ne mogu da utiču na to da se nešto promeni. Zato smatram da će inicijativa „ZA sadržaje za mlade“ doprineti da mladi više razmišljaju o ovom problemu i pokrenu se kako bi doprineli da njegovom rešavanju, kaže Jovana Jović, brucoš na Fakultetu organizacionih nauka i pokretačica portala za mlade „Youth wibes“.Pored Jovane Jović, kampanji „ZA sadržaje za mlade“ priključilo se još četrdesetak srednjoškolaca i studenata iz 15 gradova i opština Srbije.Zagovaračku inicijativu „ZA sadržaje za mlade“ podržalo je i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.– Ministarstvo kulture i informisanja, koje se bavi sistemskim razvojem u oblasti medijske pismenosti i koordinacijom aktivnosti međunarodnih i domaćih aktera u ovoj oblasti, podržava ulogu Poslovnog udruženja Asocijacije lokalnih i nezavisnih medija „Lokal pres“ u zagovaranju za bolje informisanje mladih u lokalnim zajednicama u Srbiji i prepoznaje značaj zagovaračke inicijative „ZA sadržaje za mlade“ kao i dodatu vrednost koju bi njeno sprovođenje donelo građanskom društvu Srbije, navod se u pismu podrške Ministarstva kulture i informisanja.Poslovno udruženje Asocijacije nezavisnih lokalnih medija “Lokal pres” čine 52 lokalna medija. Udruženje postoji 25 godina i aktivno radi na podizanju nivoa slobode medija i govora kroz unapredjenje kapaciteta lokalnih medija i medijske regulative.Zagovaračka inicijativa „ZA sadržaje za mlade“ sprovodi se u okviru programa „Aktivni građani – bolje društvo: zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju Srbije“ koji realizuje BOŠ uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/pu-lokal-pres-pokrece-kampanju-za-sadrzaje-za-mlade</link><guid>361</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5fe4f070e5cec_file.jpeg</dc:content ><dc:text>PU „Lokal pres“ pokreće kampanju „ZA sadržaje za mlade“</dc:text></item><item><title>Zastitimo svetiliste beogradskih Roma</title><description><![CDATA[Juce, 03. novembra 2020.godine u prostorijama Romskog Medijskig Servisa uz poštovanje svih zdravstvenih preporuka za održan je IV sastanak proširenog Inicijativnog odbora za zaštitu objekta Roma iz Beograda i očuvanje spomenika Tetkici Bibiji. Sastanak je počeo u 18h.,,Trenutna situacija nam uopste ne ide u korist obzirom da su mnoge molbe za prijem odbijene zbog postojeće pandemije i obavezne socijalne distance‚‚ zajednicki su zaključili članovi ovog Odbora.Na sastanku su iznete bitne činjenice , sumirani su dosadašnji rezultati i dogovoreni dalji koraci ovog Odbora.Mnoge organizacije su samostano pokrenule razne inicijative za očuvanje našeg spomenika i mi im se u ime svih beogradskih Roma zahvaljujemo ali takodje smatramo da bi se najbolji rezultati postigli kada bismo zajednički delovali a ne svako ponaosob, jedna je od zaključaka sa ovog sastanka.Pokrenuta je i internet peticija koja do sada daje dobre rezultate ali je neophodno da ona stigne do što većeg broja građana bili oni Romi ili ne.Sastanak je završen u 20h.]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/zastitimo-svetiliste-beogradskih-roma</link><guid>360</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5fe4efb0def6d_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Zastitimo svetiliste beogradskih Roma</dc:text></item><item><title>INKLUZIJA ROMA I BORBA PROTIV ANTIROMIZMA MORAJU BITI MEĐUPRIORITETIMA NOVE VLADE</title><description><![CDATA[Alijansa protiv diskriminacije Roma uputila je pismo predsednici Vlade Ani Brnabić i pozvala Vladuda revidira Strategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period od 2016.do 2025. godine, odredi jasnu odgovornost za upravljanje Strategijom i praćenje sprovođenjaStrategije, usvoji Akcioni plan za njeno sprovođenje, kao i da u skladu sa Okvirom Evropske unije zanacionalne strategije integracije Roma do 2020. u prioritete stavi borbu protiv diskriminacije iantiromizma.Usvajanje ovog predloga neophodno je zato što još od usvajanja Strategije 2016. nije jasno ko jeodgovoran za upravljanje i ko je odgovoran za praćenje sprovođenja Strategije. Ova situacija uznačajnoj meri otežava ostvarivanje ciljeva Strategije i onemogućava inkluziju Roma. Takođe,Akcioni plan za sprovođenje Strategije nije usvojen za 2019. i 2020, što je neophodno kako biStrategija uopšte mogla da se primeni. Bez Akcionog plana, Strategija ostaje samo spisak želja koji sene može primeniti u praksi.Podela zadataka i nadležnosti nije jasna, neke nadležnosti su duplirane između Koordinacionog tela zapraćenje realizacije Strategije, sa jedne strane i Radne grupe za koordinaciju aktivnosti za unapređenjepoložaja Roma, sa druge strane. Koordinaciono telo, između ostalog, nije obezbedilo mehanizam zapraćenje inkluzije Roma zbog toga što usled nedostatka zakonske nadležnosti Ministarstvograđevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je bilo nadležno za podršku Koordinacionom telu,nije ni moglo da sistematizuje radno mesto za ove poslove. Formiranjem pomenute Radne grupesituacija je dodatno zakomplikovana jer su neke nadležnosti duplirane, pa spadaju u delokrug poslovaoba navedena tela. Ukoliko pitanje podele zadataka i nadležnosti nije jasno uređeno, izostaće iodgovornost, kao i socijalna inkluzija Roma i Romkinja.Srbija mora postupati u skladu sa međunarodnim obavezama. Naime, Okvir Evropske unije zanacionalne strategije integracije Roma do 2030. navodi da borba protiv diskriminacije i antiromizmamora biti među prioritetima državne politike. Takođe, Izveštaj Evropske komisije za Srbiju za 2020.potvrđuje da su institucije koje se bave integracijom Roma i dalje neefikasne i složene i bez jasnepodele zadataka.Iz navedenih razloga, Alijansa protiv diskriminacije Roma smatra da je neophodno da Vlada revidiraStrategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period od 2016. do 2025,kako bi Romi i Romkinje imali pristup ekonomskim i socijalnim pravima i jednake mogućnosti.Alijansa protiv diskriminacije Roma, kao savez deset udruženja građana koje se bore zaunapređenje položaja Romske zajednice, spremna je za saradnju sa Vladom Republike Srbije nasuzbijanju diskriminacije i antiromizma u Srbiji i u skladu sa tim je uputila ovaj predlog predsedniciVlade Republike Srbije Ani Brnabić.Za više informacija možete se obratiti na:Turkijan Redžepialliance .aadr@gmail.com0615822530]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/inkluzija-roma-i-borba-protiv-antiromizma-moraju-biti-meduprioritetima-nove-vlade</link><guid>359</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5fe4e9785bc14_file.gif</dc:content ><dc:text>INKLUZIJA ROMA I BORBA PROTIV ANTIROMIZMA MORAJU BITI MEĐUPRIORITETIMA NOVE VLADE</dc:text></item><item><title>Dečiji brak nije romska tradicija</title><description><![CDATA[Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nadženama, Nacionalna koalicija za okončanje dečijih brakova pokrenula je kampanju „Dečiji braknije romska tradicija“. Kampanja je usmerena ka podizanju svesti javnosti o ovom problemu učijem je korenu prvenstveno ekstremno siromaštvo, a ne tradicija, niti običaji, kako se neretkonavodi u javnosti.„Za mene je ravnopravnost pravo na obrazovanje i pravo na zaposlenje. Čula sam za dečijebrakove. Mislim da dečiji brakovi treba da se iskorene, zato što deca nisu spremna za brak. Decatreba da imaju detinjstvo, treba da se školuju, a za brak ima vremena“, poručuje devojčicaKatarina Mitrovic koja se pojavljuje u video spotu kampanje.„Nacionalna Koalicija kroz usmerenu i koordinisanu akciju relevantnih aktera radi na okončanjudečijih brakova u Srbiji, naročito u romskoj populaciji, i to kroz zagovaranje otklanjanjainstitucionalnih i društvenih prepreka za sprovođenje relevantnih zakonodavnih i strateškihokvira. U ovoj borbi, takođe veoma je važna i promocija primera dobre prakse, koji se realizuju upartnerstvu lokalnih zajednica, nevladinog, vladinog i privatnog sektora i medija“, rekla jeRadmila Nesic ispred Nacionalne koalicije za okoncanje dečjih brakova.Nacionalnu koaliciju za okončanje dečijih brakova između ostalih, čine predstavniciKoordinacionog tela za rodnu ravnopravnost, Nišavskog, Mačvanskog, Jablaničkog iJužnobanatskog upravnog okruga, skupštinskih odbora za ljudska i manjinska prava iravnopravnost polova, kao i prava dece, Zaštitnika građana, Poverenika za zaštituravnopravnosti, Grada Beograda, udruženja civilnog društva Bibija, Ternipe, Udruženja RomaNovi Bečej, Udruženja Romkinja Osvit, Praksis, Indigo, Atina, Tima za socijalno uključivanje ismanjenje siromaštva, Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, UNICEF, UNFPA i UNHCRKoalicija predstavlja zajednicu pojedinaca, institucija i organizacija koji zajedno rade na jačanjuopcija bezbednog izbora za devojčice romske nacionalnosti, kao i na osnaživanju žena imuškaraca, dečaka i devojčica romske nacionalnosti da menjaju postojeću praksu dečijihbrakova.Spot možete da pogledate ovde: https://we.tl/t-J0i2cM4NXe]]></description><link>https://www.romskimediji.rs/deciji-brak-nije-romska-tradicija</link><guid>358</guid><author>Administrator</author><dc:content >http://romskimediji.rs/uploads/images/5fe4e853ded0b_file.jpeg</dc:content ><dc:text>Dečiji brak nije romska tradicija</dc:text></item></channel></rss>
